Zasićene masti kontroverzna su tema posljednjih nekoliko godina, posebno što su pojedina istraživanja tvrdila kako namirnice poput maslaca nisu toliko nezdrave da ga treba potpuno izbjegavati. No najnovije istraživanje opet pobija svaku nadu da slobodno možemo uživati u delicijama poput maslaca jer ipak negativno utječu na naše zdravlje, prije svega na srce
Nova i opsežna studija objavljena u časopisu BMJ kaže da smanjivanje zasićenih masnoća iz namirnicama životinjskog podrijetla poput mliječnih proizvoda i mesa, palmina i kokosova ulja može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Stoga se između mnogobrojnih istraživanja koja daju oprečne rezultate trenutačno nutricionisti vraćaju teoriji da je umjesto maslaca masti pametnije odabrati iz biljnih ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada ili pak morskih plodova. Tu su i cjelovite žitarice poput leće.
Istraživanja su do sada zasićene masti povezivala s porastom lošeg kolesterola LDL, ali nisu još točno dokazale da su opasne za zdravlje srca. Maslac je primjerice bio jedna od namirnica koje su davale različite rezultate pa su mnogi zaključili da je najpametnije racionalno razmišljati i držati se umjerenosti.
U SAD-u je na snazi preporuka da zasićene masnoće dnevno ne bi trebale prelaziti 10 posto ukupne prehrane, a s time se slaže i profesor nutricionizma Qi Sun, koji inače predaje na Harvardu i autor je studije o utjecaju zasićenih masnoća na zdravlje.
Časopis Health piše kako dr. Sun preporučuje prehranu koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i biljna ulja bogata nezasićenim mastima, a imaju ih namirnice poput orašastih plodova, mahunarki, ribe ili nemasnih mliječni proizvoda, prenosi Tportal.hr.
Nova i opsežna studija objavljena u časopisu BMJ kaže da smanjivanje zasićenih masnoća iz namirnicama životinjskog podrijetla poput mliječnih proizvoda i mesa, palmina i kokosova ulja može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Stoga se između mnogobrojnih istraživanja koja daju oprečne rezultate trenutačno nutricionisti vraćaju teoriji da je umjesto maslaca masti pametnije odabrati iz biljnih ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada ili pak morskih plodova. Tu su i cjelovite žitarice poput leće.
Istraživanja su do sada zasićene masti povezivala s porastom lošeg kolesterola LDL, ali nisu još točno dokazale da su opasne za zdravlje srca. Maslac je primjerice bio jedna od namirnica koje su davale različite rezultate pa su mnogi zaključili da je najpametnije racionalno razmišljati i držati se umjerenosti.
U SAD-u je na snazi preporuka da zasićene masnoće dnevno ne bi trebale prelaziti 10 posto ukupne prehrane, a s time se slaže i profesor nutricionizma Qi Sun, koji inače predaje na Harvardu i autor je studije o utjecaju zasićenih masnoća na zdravlje.
Časopis Health piše kako dr. Sun preporučuje prehranu koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i biljna ulja bogata nezasićenim mastima, a imaju ih namirnice poput orašastih plodova, mahunarki, ribe ili nemasnih mliječni proizvoda, prenosi Tportal.hr.
