Višnja ima manju krošnju od trešnje te većinom rastu kao grmolika stabla, pa ih je lakše ‘ukomponirati‘ u vrt. U Hrvatskoj se višnja uzgaja u dva proizvodna područja: u sjevernom kontinentalnom i u sredozemnom dijelu, odnosno u Dalmaciji. U Dalmaciji se proizvodi višnja Maraska. Najbolje uspijeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku. Plod višnje je svijetlo ili tamnocrvene boje, slatkog ili kiselkastog okusa. Spada u rano voće, koje se manje jede u svježem stanju, a više se industrijski prerađuje (sokovi, džemovi, rakija, vino, nadjevi za konditorske proizvode, kompot itd.).
U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti i -35 °C. U fazi početka vegetacije ona je posebno osjetljiva na niske temperature. U toj fenofazi, uz niske noćne temperature dolazi do pozebe debla (zbog nagloga jutarnjeg zagrijavanja kore) u obliku pucanja kore. Najosjetljivija je 3 - 4 tjedna prije cvatnje i u cvatnji. U toj fenofazi nastaju znatne štete ako temperature padnu na -2,2 °C do -2,7 °C. Za razliku od drugih voćnih vrsta, višnja je otpornija prema visokim temperaturama, pa nema šteta kad temperature prelaze i 30 °C.
Višnji najviše odgovaraju propusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto glinasta tla). Teža tla višnja teže podnosi, pa je na takvim tlima obvezatna drenaža, piše Agroklub.
Višnja je i jako zdrava. To svakako nije na odmet znati. Primjerice, nitko ne želi imati problema sa želucem, ali posljednjih godina sve se više govori o važnosti zdravlja crijeva – posebno s obzirom na alarmantan porast raka debelog crijeva među mlađim ljudima. Zato su mnoge zaintrigirali savjeti gastroenterologa dr. Josepha Salhaba, koji je na TikToku otkrio napitak koji pije svaki dan kako bi podržao zdravlje crijeva – ali i san, piše Best Life.
Radi se o soku od višnje, za koji Salhab kaže da je izuzetno bogat antocijaninima i polifenolima – biljnim spojevima koji, prema istraživanjima, pomažu u smanjenju upale i podržavaju zdravu crijevnu mikrobiotu.
- Ovaj sok ima nevjerojatno visoku koncentraciju antioksidansa, možda najveću od svih sokova. Crijevne bakterije ih koriste za stvaranje protuupalnih spojeva u tijelu - objasnio je Salhab.
Nekoliko znanstvenih studija podupire Salhabove tvrdnje. Studija iz 2019. godine objavljena u časopisu Nutrients otkrila je da sok od višnje smanjuje sistolički krvni tlak i LDL (‘loši‘) kolesterol kod osoba starijih od 65 godina. Također, studija iz 2024. godine u časopisu Life otkrila je da konzumacija soka od višnje dva puta dnevno smanjuje upalni marker kalprotektin za 40 % kod pacijenata s ulceroznim kolitisom.
Možda najzanimljivije: studija iz 2023. u časopisu Cancer Letters ukazuje na potencijalnu ulogu soka u inhibiranju rasta stanica raka debelog crijeva - barem kod miševa. Potrebna su dodatna ispitivanja na ljudima, ali nalazi su obećavajući.
Osim zdravlja crijeva, sok od višnje poznat je i kao prirodni izvor melatonina, hormona koji pomaže u regulaciji sna. Studija iz 2018. pokazala je da su starije osobe s nesanicom spavale u prosjeku 84 minute duže nakon konzumiranja soka od višnje, piše Stolac.co.
Kombinacija antioksidansa, protuupalnog djelovanja i podrške zdravom snu čini ovaj jednostavni napitak izuzetno korisnim dodatkom dnevnoj rutini - i za crijeva i za cijelo tijelo.
U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti i -35 °C. U fazi početka vegetacije ona je posebno osjetljiva na niske temperature. U toj fenofazi, uz niske noćne temperature dolazi do pozebe debla (zbog nagloga jutarnjeg zagrijavanja kore) u obliku pucanja kore. Najosjetljivija je 3 - 4 tjedna prije cvatnje i u cvatnji. U toj fenofazi nastaju znatne štete ako temperature padnu na -2,2 °C do -2,7 °C. Za razliku od drugih voćnih vrsta, višnja je otpornija prema visokim temperaturama, pa nema šteta kad temperature prelaze i 30 °C.
Višnji najviše odgovaraju propusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto glinasta tla). Teža tla višnja teže podnosi, pa je na takvim tlima obvezatna drenaža, piše Agroklub.
Višnja je i jako zdrava. To svakako nije na odmet znati. Primjerice, nitko ne želi imati problema sa želucem, ali posljednjih godina sve se više govori o važnosti zdravlja crijeva – posebno s obzirom na alarmantan porast raka debelog crijeva među mlađim ljudima. Zato su mnoge zaintrigirali savjeti gastroenterologa dr. Josepha Salhaba, koji je na TikToku otkrio napitak koji pije svaki dan kako bi podržao zdravlje crijeva – ali i san, piše Best Life.
Radi se o soku od višnje, za koji Salhab kaže da je izuzetno bogat antocijaninima i polifenolima – biljnim spojevima koji, prema istraživanjima, pomažu u smanjenju upale i podržavaju zdravu crijevnu mikrobiotu.
- Ovaj sok ima nevjerojatno visoku koncentraciju antioksidansa, možda najveću od svih sokova. Crijevne bakterije ih koriste za stvaranje protuupalnih spojeva u tijelu - objasnio je Salhab.
Nekoliko znanstvenih studija podupire Salhabove tvrdnje. Studija iz 2019. godine objavljena u časopisu Nutrients otkrila je da sok od višnje smanjuje sistolički krvni tlak i LDL (‘loši‘) kolesterol kod osoba starijih od 65 godina. Također, studija iz 2024. godine u časopisu Life otkrila je da konzumacija soka od višnje dva puta dnevno smanjuje upalni marker kalprotektin za 40 % kod pacijenata s ulceroznim kolitisom.
Možda najzanimljivije: studija iz 2023. u časopisu Cancer Letters ukazuje na potencijalnu ulogu soka u inhibiranju rasta stanica raka debelog crijeva - barem kod miševa. Potrebna su dodatna ispitivanja na ljudima, ali nalazi su obećavajući.
Osim zdravlja crijeva, sok od višnje poznat je i kao prirodni izvor melatonina, hormona koji pomaže u regulaciji sna. Studija iz 2018. pokazala je da su starije osobe s nesanicom spavale u prosjeku 84 minute duže nakon konzumiranja soka od višnje, piše Stolac.co.
Kombinacija antioksidansa, protuupalnog djelovanja i podrške zdravom snu čini ovaj jednostavni napitak izuzetno korisnim dodatkom dnevnoj rutini - i za crijeva i za cijelo tijelo.
