Nizak krvni tlak ili hipotenzija često je zanemarena, a prilično nerijetka pojava – posebice u osoba starije životne dobi.
Kao i hipertenzija (povišen krvni tlak), niski tlak vrlo često prolazi neopažen – simptomi se uglavnom javljaju samo pri akutnim stanjima i najčešće uključuju vrtoglavicu i omaglice, kao posljedice slabije prokrvljenosti mozga.
Kod starijih osoba, niski tlak se učestalo javlja pri nagloj promjeni položaja tijela, poput ustajanja – tzv. ortostatska hipotenzija, prenosi Poliklinika Mazalin.
Nizak tlak također može biti posljedica neodgovarajuće terapije za liječenje hipertenzije, pri čemu dolazi do pretjeranog snižavanja krvnog tlaka. U današnjem blogu govorit ćemo o brojnim uzrocima akutnih i kroničnih oblika hipotenzije te kako se nositi s ovim problemom.
Koliki tlak je nizak?
Niskim tlakom smatra se sistolički tlak (tzv. gornji tlak) niži od 90 mmHg, odnosno dijastolički tlak (tzv. donji tlak) niži od 60 mmHg kod odraslih osoba. Sistolički se tlak odnosi na pritisak krvi na stijenke arterija pri otkucaju srca, a dijastolički tlak na pritisak pri punjenju srca, odnosno između otkucaja srca.
Niski tlak - uzroci i simptomi
Hipotenziju možemo podijeliti na primarnu i sekundarnu. Primarnom hipotenzijom smatraju se svi oblici niskog krvnog tlaka kojima se uzrok ne može točno odrediti, dok se u pozadini sekundarne hipotenzije kriju određeni zdravstveni problemi. Stanja koja mogu izazvati niski tlak uključuju:
trudnoću
dehidraciju
anemiju
varikozitete (proširene vene) nogu
srčane bolesti
endokrine bolesti (poput dijabetesa ili bolesti štitnjače)
neurološke bolesti
anafilaksu (ozbiljna alergijska reakcija)
septički šok
hipovolemiju (smanjenje volumena krvi uslijed obilnog krvarenja, povraćanja ili proljeva)
Određeni lijekovi također mogu utjecati na krvni tlak i izazvati hipotenziju:
diuretici (lijekovi koji potiču mokrenje)
(neadekvatna) terapija za hipertenziju
lijekovi za erektilnu disfunkciju
lijekovi za Parkinsonovu bolest
određeni antidepresivi
Hipotenziju dodatno možemo podijeliti na akutnu i kroničnu. Simptomi niskog tlaka su češći kod akutnih oblika hipotenzije te uključuju posljedice slabije prokrvljenosti mozga. Neki od njih su:
zamagljenje vida
vrtoglavica
slabost
ošamućenost
mučnina
kratkotrajni gubitak svijesti (sinkopa)
koliki je nizak tlak
Ortostatksa (posturalna) hipotenzija
Ortostatska ili posturalna hipotenzija je nagli pad sistoličkog krvnog tlaka za više od 20mmHg, odnosno pad dijastoličkog tlaka za više od 10mmHg. Javlja se najčešće u starijih osoba pri naglom ustajanju iz sjedećeg ili ležećeg položaja, no može se javiti i u osoba mlađe životne dobi. Javljaju se simptomi poput zanošenja i omaglice, a može doći i do sinkope (kratkotrajnog gubitka svijesti).
Ortostatska hipotenzija javlja se u čak 20 % osoba starije životne dobi, a pogotovo u osoba s pridruženim bolestima. Pretpostavlja se da je najčešći uzrok ove vrste niskog krvnog tlaka oslabljen baroreceptorski refleks – radi se o refleksu koji povišen krvni tlak snižava na normalnu razinu.
Kod mladih se osoba ortostatska hipotenzija može javiti uslijed ustajanja nakon dugotrajnog sjedenja prekriženih nogu.
Postprandijalna hipotenzija
Postprandijalna hipotenzija je pad krvnog tlaka koji se javlja oko sat vremena (do dva sata) nakon obroka. Tijekom probavljanja obroka, pojačana je cirkulacija u crijevima te dolazi do premještanja veće količine krvi u probavni sustav.
To može uzrokovati pad krvnog tlaka kod osoba koje ne mogu normalno regulirati njegovu razinu, što je u pravilu vezano za osobe starije dobi.
Vazovagalna reakcija
Vazovagalna rekcija je refleksna reakcija tijela koja uključuje smanjenje srčane frekvencije (bradikardija) i širenje krvnih žila (vazodilatacija) – što dovodi do hipotenzije. Javljaju se klasični simptomi akutne hipotenzije poput omaglice, vrtoglavice i mučnine, uz pojačano znojenje.
Nerijetko dolazi i do gubitka svijesti (sinkope). Ova reakcija može biti izazvana raznim podražajima, kao na primjer snažnim emocijama (strah, iznenađenje, bol) ili dugotrajnim stajanjem na mjestu.
Sam mehanizam vazovagalne refleksne reakcije zasniva se na podraživanju živca vagusa. Ovaj je živac dio tzv. parasimpatičkog živčanog sustava koji se aktivira kada je potreban odmor i oporavak organizma te je jedna od njegovih funkcija i sniženje krvnog tlaka.
Niski tlak i trudnoća
U trudnoći, poglavito u drugom tromjesečju, normalno dolazi do umjerenog pada tlaka zbog promjena u građi krvožilnog sustava. Kod nekih trudnica do hipotenzije može doći zbog pritiska koji fetus stvara na donju šuplju venu (venu koja doprema krv do srca).
U većini slučajeva nije potrebno liječenje jer se krvni tlak vraća na normalne vrijednosti u trećem tromjesečju ili nakon rođenja. Ipak, redovite kontrole krvnog tlaka u vođenju trudnoće bitne su kako bi liječnik procijenio je li nizak tlak u trudnoći normalna pojava ili se radi o posljedici nekog ozbiljnijeg stanja, poput preeklampsije – stanja trudnoćom izazvanog povišenog krvnog tlaka, popraćenog oštećenjima nekih organskih sustava.
Nizak tlak - dijagnostika u liječenje
Pri utvrđenom niskom tlaku, liječnik će uz obiteljsku anamnezu (povijest bolesti u obitelji) i fizički pregled u nekim slučajevima tražiti i dodatne pretrage, poput vađenja krvi i/ili EKG-a (elektrokardiogram). Analizom krvi može se utvrditi, primjerice, postoji li povišena razina šećera u krvi (što upućuje na dijabetes, tj. šećernu bolest) ili smanjen broj krvnih stanica (anemija).
EKG je potreban kako bi se isključila bolest srca, kao mogući uzrok sniženog krvnog tlaka. Navedeno je važno kako bi se liječenju moglo pristupiti uklanjanjem uzroka problema, a ne samo suzbijanjem simptoma.
Ako se uzrok niskog tlaka ne može utvrditi ili se dijagnosticirano stanje ne može liječiti, terapija počiva na metodama kojima se nastoji povisiti krvni tlak i smanjiti neželjeni simptomi.
Savjetuje se povećan unos soli i veće količine vode. Za liječenje ortostatske hipotenzije primjenjuju se lijekovi koji povećavaju volumen krvi u organizmu ili sprječavaju pretjerano širenje krvnih žila te time povisuju krvni tlak do normalne razine.
U slučaju da je uzrok hipotenzije primjena lijekova za snižavanje previsokog krvnog tlaka, potrebno je promijeniti lijek ili njegovu dozu. Treba napomenuti kako najčešće uopće nije potrebno liječenje niskog krvnog tlaka, pogotovo ako osoba ne doživljava nikakve tegobe, ali to naravno ovisi o vrijednostima sniženog tlaka.
Kako podignuti niski tlak?
Osobama koje imaju snižene vrijednosti krvnog tlaka, preporučuje se u svakodnevicu uvrstiti zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane, koja podrazumijeva više manjih obroka dnevno s manje ugljikohidrata, kao i redovitu tjelovježbu.
Preporučuje se jaka, crna kava za nizak tlak, i to ujutro uz doručak. Tijekom dana bi ipak trebalo izbjegavati dodatno ispijanje kave jer ono može dovesti do dehidracije i posljedičnog negativnog efekta u vidu sniženja tlaka. Također, od pomoći može biti i otopljena žličica soli u vodi koja ima brzo djelovanje u podizanju sniženog tlaka.
Kao i hipertenzija (povišen krvni tlak), niski tlak vrlo često prolazi neopažen – simptomi se uglavnom javljaju samo pri akutnim stanjima i najčešće uključuju vrtoglavicu i omaglice, kao posljedice slabije prokrvljenosti mozga.
Kod starijih osoba, niski tlak se učestalo javlja pri nagloj promjeni položaja tijela, poput ustajanja – tzv. ortostatska hipotenzija, prenosi Poliklinika Mazalin.
Nizak tlak također može biti posljedica neodgovarajuće terapije za liječenje hipertenzije, pri čemu dolazi do pretjeranog snižavanja krvnog tlaka. U današnjem blogu govorit ćemo o brojnim uzrocima akutnih i kroničnih oblika hipotenzije te kako se nositi s ovim problemom.
Koliki tlak je nizak?
Niskim tlakom smatra se sistolički tlak (tzv. gornji tlak) niži od 90 mmHg, odnosno dijastolički tlak (tzv. donji tlak) niži od 60 mmHg kod odraslih osoba. Sistolički se tlak odnosi na pritisak krvi na stijenke arterija pri otkucaju srca, a dijastolički tlak na pritisak pri punjenju srca, odnosno između otkucaja srca.
Niski tlak - uzroci i simptomi
Hipotenziju možemo podijeliti na primarnu i sekundarnu. Primarnom hipotenzijom smatraju se svi oblici niskog krvnog tlaka kojima se uzrok ne može točno odrediti, dok se u pozadini sekundarne hipotenzije kriju određeni zdravstveni problemi. Stanja koja mogu izazvati niski tlak uključuju:
trudnoću
dehidraciju
anemiju
varikozitete (proširene vene) nogu
srčane bolesti
endokrine bolesti (poput dijabetesa ili bolesti štitnjače)
neurološke bolesti
anafilaksu (ozbiljna alergijska reakcija)
septički šok
hipovolemiju (smanjenje volumena krvi uslijed obilnog krvarenja, povraćanja ili proljeva)
Određeni lijekovi također mogu utjecati na krvni tlak i izazvati hipotenziju:
diuretici (lijekovi koji potiču mokrenje)
(neadekvatna) terapija za hipertenziju
lijekovi za erektilnu disfunkciju
lijekovi za Parkinsonovu bolest
određeni antidepresivi
Hipotenziju dodatno možemo podijeliti na akutnu i kroničnu. Simptomi niskog tlaka su češći kod akutnih oblika hipotenzije te uključuju posljedice slabije prokrvljenosti mozga. Neki od njih su:
zamagljenje vida
vrtoglavica
slabost
ošamućenost
mučnina
kratkotrajni gubitak svijesti (sinkopa)
koliki je nizak tlak
Ortostatksa (posturalna) hipotenzija
Ortostatska ili posturalna hipotenzija je nagli pad sistoličkog krvnog tlaka za više od 20mmHg, odnosno pad dijastoličkog tlaka za više od 10mmHg. Javlja se najčešće u starijih osoba pri naglom ustajanju iz sjedećeg ili ležećeg položaja, no može se javiti i u osoba mlađe životne dobi. Javljaju se simptomi poput zanošenja i omaglice, a može doći i do sinkope (kratkotrajnog gubitka svijesti).
Ortostatska hipotenzija javlja se u čak 20 % osoba starije životne dobi, a pogotovo u osoba s pridruženim bolestima. Pretpostavlja se da je najčešći uzrok ove vrste niskog krvnog tlaka oslabljen baroreceptorski refleks – radi se o refleksu koji povišen krvni tlak snižava na normalnu razinu.
Kod mladih se osoba ortostatska hipotenzija može javiti uslijed ustajanja nakon dugotrajnog sjedenja prekriženih nogu.
Postprandijalna hipotenzija
Postprandijalna hipotenzija je pad krvnog tlaka koji se javlja oko sat vremena (do dva sata) nakon obroka. Tijekom probavljanja obroka, pojačana je cirkulacija u crijevima te dolazi do premještanja veće količine krvi u probavni sustav.
To može uzrokovati pad krvnog tlaka kod osoba koje ne mogu normalno regulirati njegovu razinu, što je u pravilu vezano za osobe starije dobi.
Vazovagalna reakcija
Vazovagalna rekcija je refleksna reakcija tijela koja uključuje smanjenje srčane frekvencije (bradikardija) i širenje krvnih žila (vazodilatacija) – što dovodi do hipotenzije. Javljaju se klasični simptomi akutne hipotenzije poput omaglice, vrtoglavice i mučnine, uz pojačano znojenje.
Nerijetko dolazi i do gubitka svijesti (sinkope). Ova reakcija može biti izazvana raznim podražajima, kao na primjer snažnim emocijama (strah, iznenađenje, bol) ili dugotrajnim stajanjem na mjestu.
Sam mehanizam vazovagalne refleksne reakcije zasniva se na podraživanju živca vagusa. Ovaj je živac dio tzv. parasimpatičkog živčanog sustava koji se aktivira kada je potreban odmor i oporavak organizma te je jedna od njegovih funkcija i sniženje krvnog tlaka.
Niski tlak i trudnoća
U trudnoći, poglavito u drugom tromjesečju, normalno dolazi do umjerenog pada tlaka zbog promjena u građi krvožilnog sustava. Kod nekih trudnica do hipotenzije može doći zbog pritiska koji fetus stvara na donju šuplju venu (venu koja doprema krv do srca).
U većini slučajeva nije potrebno liječenje jer se krvni tlak vraća na normalne vrijednosti u trećem tromjesečju ili nakon rođenja. Ipak, redovite kontrole krvnog tlaka u vođenju trudnoće bitne su kako bi liječnik procijenio je li nizak tlak u trudnoći normalna pojava ili se radi o posljedici nekog ozbiljnijeg stanja, poput preeklampsije – stanja trudnoćom izazvanog povišenog krvnog tlaka, popraćenog oštećenjima nekih organskih sustava.
Nizak tlak - dijagnostika u liječenje
Pri utvrđenom niskom tlaku, liječnik će uz obiteljsku anamnezu (povijest bolesti u obitelji) i fizički pregled u nekim slučajevima tražiti i dodatne pretrage, poput vađenja krvi i/ili EKG-a (elektrokardiogram). Analizom krvi može se utvrditi, primjerice, postoji li povišena razina šećera u krvi (što upućuje na dijabetes, tj. šećernu bolest) ili smanjen broj krvnih stanica (anemija).
EKG je potreban kako bi se isključila bolest srca, kao mogući uzrok sniženog krvnog tlaka. Navedeno je važno kako bi se liječenju moglo pristupiti uklanjanjem uzroka problema, a ne samo suzbijanjem simptoma.
Ako se uzrok niskog tlaka ne može utvrditi ili se dijagnosticirano stanje ne može liječiti, terapija počiva na metodama kojima se nastoji povisiti krvni tlak i smanjiti neželjeni simptomi.
Savjetuje se povećan unos soli i veće količine vode. Za liječenje ortostatske hipotenzije primjenjuju se lijekovi koji povećavaju volumen krvi u organizmu ili sprječavaju pretjerano širenje krvnih žila te time povisuju krvni tlak do normalne razine.
U slučaju da je uzrok hipotenzije primjena lijekova za snižavanje previsokog krvnog tlaka, potrebno je promijeniti lijek ili njegovu dozu. Treba napomenuti kako najčešće uopće nije potrebno liječenje niskog krvnog tlaka, pogotovo ako osoba ne doživljava nikakve tegobe, ali to naravno ovisi o vrijednostima sniženog tlaka.
Kako podignuti niski tlak?
Osobama koje imaju snižene vrijednosti krvnog tlaka, preporučuje se u svakodnevicu uvrstiti zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane, koja podrazumijeva više manjih obroka dnevno s manje ugljikohidrata, kao i redovitu tjelovježbu.
Preporučuje se jaka, crna kava za nizak tlak, i to ujutro uz doručak. Tijekom dana bi ipak trebalo izbjegavati dodatno ispijanje kave jer ono može dovesti do dehidracije i posljedičnog negativnog efekta u vidu sniženja tlaka. Također, od pomoći može biti i otopljena žličica soli u vodi koja ima brzo djelovanje u podizanju sniženog tlaka.
