Donosimo vam sedam namirnica koje biste svakako trebali izbjegavati.
U današnje vrijeme izuzetno je važno čitati deklaracije na proizvodima i dobro provjeriti što zapravo kupujemo i jedemo. Hrana koja bi zapravo trebala liječiti, danas nas truje i uništava kvalitetu života, piše dnevno hr. Donosimo vam sedam namirnica koje biste svakako trebali izbjegavati.
Pašteta
Za paštete se uglavnom koristi meso najlošije kategorije jer je najjeftinije. Oko 50 posto paštete čini sve ono što nije meso: voda, masnoće, kožice, iznutrice, izolati, škrob, sol, začin. U njih ide velika količina soli koja se ne osjeća toliko u okusu budući da se dodaje dekstroza koja maskira okus slanoće. U posebnu kategoriju spadaju takozvane vegeterijanske paštete od npr. soje i gljiva. One su pune biljnih ulja i postotak masnoće je često veći nego kod običnih.
Margarin
Margarin je hidrogenizirano biljno ulje, najčešće suncokretovo ili kukuruzno. Proces hidrogenizacije podrazumijeva pretvaranje masti iz tekućih u čvrste, a u margarin se po zakonu moraju dodati vitamini A, D i E kako bi sastav bio što sličniji maslacu. U procesu proizvodnje margarina nastaju trans masti, za koje je dokazano da utječu na povećanje lošeg kolesterola LDL i smanjenje dobrog HDL. Konzumiranje margarina je zbog toga povezano s većim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Majoneza
Oko 75 posto majoneze čini suncokretovo ulje. 100 grama majoneze ima više kalorija nego 100 grama slanine, ali u slanini ćete pronaći nešto proteina i značajne količine vitamina. Light majoneze imaju manje masti, ali i dalje nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti. Majoneza s maslinovim uljem ima samo 15 posto maslinovog ulja, a ostatak je suncokretovo ili kukuruzno ulje.
Topljeni sir
U topljenom siru ima oko 50 posto sira, a ostalo su voda, proteini, masnoće, razni dodaci i sol, koje u topljenim siru ima otprilike dva puta više nego u običnom siru. Procesom topljenja ubijaju se sve probiotske i druge bakterije koje imaju pozitivno djelovanje na naš probavni trakt. Ukratko, topljeni sir je daleko kaloričniji od običnog.
Zamjene za čokoladu
Čokolada je sjajna namirnica jer sadrži kakao koji sadrži antioksidanse. Oni usporavaju starenje ćelija i fitonutrijente koji mogu povećati dotok krvi u mozak, štite krvne žile, popravljaju raspoloženje i koncentraciju. Zakonom je regulirano da proizvodi koji nemaju dovoljno kakaa, ne mogu da budu deklarirani kao čokolada već kao kakao tabla, šećerna tabla, zamjena za čokoladu i slično. U njima ima više šećera, a umjesto kakao maslaca uglavnom se koriste hidrogenizirane biljne masti ili palmino ulje. Iako prava čokolada ima oko 50 posto šećera, zbog visokog udjela masti ne izaziva brzu inzulinsku reakciju u organizmu. Unos šećera treba ograničiti i preporuka je da konzumirate čokoladu s visokim udjelom kakaa.
Gazirani napitci
Sadrže stimulanse kao što su kofein, taurin i preko 10 posto šećera, osim ako nisu u dijetalnim verzijama. U ovim proizvodima ima znatno više kofeina nego u kavi. Stimulansi povećavaju krvni pritisak, ubrzavaju rad srca, utiču na kvalitetu sna i dehidriraju organizam. Kombinacija s alkoholom je opasna, jer energetska pića djeluju kao stimulans, a alkohol kao potiče depresiju. Stimulativni efekat energetskih pića onemogućuje procjenu koliko ste alkohola zaista popili i kako to utječe na vas.
Proizvodi od soje
Soja sadrži dosta antinutrijenata kao što je fitinska kiselina, koja onemogućuje učenje usvajanje minerala poput cinka i magnezija. Iako soja ima dosta proteina, također sadrži i inhibitor metabolizma proteina. Ako nisu dobro obrađeni, sojine proteine naš organizam ne uspijeva u potpunosti iskoristiti. Proizvode od soje posebno bi trebali izbjegavati muškarci jer postoje indicije da fitohormoni iz soje mogu smanjiti proizvodnju testosterona i povećati proizvodnju nekih drugih hormona karakterističnih za žene. (pogled.ba)
U današnje vrijeme izuzetno je važno čitati deklaracije na proizvodima i dobro provjeriti što zapravo kupujemo i jedemo. Hrana koja bi zapravo trebala liječiti, danas nas truje i uništava kvalitetu života, piše dnevno hr. Donosimo vam sedam namirnica koje biste svakako trebali izbjegavati.
Pašteta
Za paštete se uglavnom koristi meso najlošije kategorije jer je najjeftinije. Oko 50 posto paštete čini sve ono što nije meso: voda, masnoće, kožice, iznutrice, izolati, škrob, sol, začin. U njih ide velika količina soli koja se ne osjeća toliko u okusu budući da se dodaje dekstroza koja maskira okus slanoće. U posebnu kategoriju spadaju takozvane vegeterijanske paštete od npr. soje i gljiva. One su pune biljnih ulja i postotak masnoće je često veći nego kod običnih.
Margarin
Margarin je hidrogenizirano biljno ulje, najčešće suncokretovo ili kukuruzno. Proces hidrogenizacije podrazumijeva pretvaranje masti iz tekućih u čvrste, a u margarin se po zakonu moraju dodati vitamini A, D i E kako bi sastav bio što sličniji maslacu. U procesu proizvodnje margarina nastaju trans masti, za koje je dokazano da utječu na povećanje lošeg kolesterola LDL i smanjenje dobrog HDL. Konzumiranje margarina je zbog toga povezano s većim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Majoneza
Oko 75 posto majoneze čini suncokretovo ulje. 100 grama majoneze ima više kalorija nego 100 grama slanine, ali u slanini ćete pronaći nešto proteina i značajne količine vitamina. Light majoneze imaju manje masti, ali i dalje nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti. Majoneza s maslinovim uljem ima samo 15 posto maslinovog ulja, a ostatak je suncokretovo ili kukuruzno ulje.
Topljeni sir
U topljenom siru ima oko 50 posto sira, a ostalo su voda, proteini, masnoće, razni dodaci i sol, koje u topljenim siru ima otprilike dva puta više nego u običnom siru. Procesom topljenja ubijaju se sve probiotske i druge bakterije koje imaju pozitivno djelovanje na naš probavni trakt. Ukratko, topljeni sir je daleko kaloričniji od običnog.
Zamjene za čokoladu
Čokolada je sjajna namirnica jer sadrži kakao koji sadrži antioksidanse. Oni usporavaju starenje ćelija i fitonutrijente koji mogu povećati dotok krvi u mozak, štite krvne žile, popravljaju raspoloženje i koncentraciju. Zakonom je regulirano da proizvodi koji nemaju dovoljno kakaa, ne mogu da budu deklarirani kao čokolada već kao kakao tabla, šećerna tabla, zamjena za čokoladu i slično. U njima ima više šećera, a umjesto kakao maslaca uglavnom se koriste hidrogenizirane biljne masti ili palmino ulje. Iako prava čokolada ima oko 50 posto šećera, zbog visokog udjela masti ne izaziva brzu inzulinsku reakciju u organizmu. Unos šećera treba ograničiti i preporuka je da konzumirate čokoladu s visokim udjelom kakaa.
Gazirani napitci
Sadrže stimulanse kao što su kofein, taurin i preko 10 posto šećera, osim ako nisu u dijetalnim verzijama. U ovim proizvodima ima znatno više kofeina nego u kavi. Stimulansi povećavaju krvni pritisak, ubrzavaju rad srca, utiču na kvalitetu sna i dehidriraju organizam. Kombinacija s alkoholom je opasna, jer energetska pića djeluju kao stimulans, a alkohol kao potiče depresiju. Stimulativni efekat energetskih pića onemogućuje procjenu koliko ste alkohola zaista popili i kako to utječe na vas.
Proizvodi od soje
Soja sadrži dosta antinutrijenata kao što je fitinska kiselina, koja onemogućuje učenje usvajanje minerala poput cinka i magnezija. Iako soja ima dosta proteina, također sadrži i inhibitor metabolizma proteina. Ako nisu dobro obrađeni, sojine proteine naš organizam ne uspijeva u potpunosti iskoristiti. Proizvode od soje posebno bi trebali izbjegavati muškarci jer postoje indicije da fitohormoni iz soje mogu smanjiti proizvodnju testosterona i povećati proizvodnju nekih drugih hormona karakterističnih za žene. (pogled.ba)
