Narodna skupština Republike Srpske odbacuje postupak pred Sudom BiH protiv institucija Republike i donijet će zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje Tužilaštva i Suda BiH, Sipe i Obe, kao izvanustavnih institucija na području Srpske, piše u prijedlogu odluke o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka izvanustavnih institucija BiH, objavila je Srna.
Odbacuje se postupak
Prema prijedlogu odluke, Narodna skupština Republike Srpske odbacuje postupak pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Milorada Dodika zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona koje je u okviru svoje ustavne nadležnosti donijela ova skupština kao najviši organ strane potpisnice svih 11 aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Prijedlogom odluke Narodne skupštine, odbija se i postupak pred Sudom BiH protiv vršitelja dužnosti direktora JU "Službeni glasnik Republike Srpske" Miloša Lukića, zbog objavljivanja zakona koji su proglašeni na osnovu Ustava Srpske, jer su obojica u obavljanju svojih dužnosti postupali u skladu s Ustavom Srpske i Zakonom o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.
Narodna skupština odbacuju i ne prihvaćaju sve radnje koje su u ovom postupku proveli Tužiteljstvo i Sud BiH, kao neustavne, nezakonite i suprotne međunarodnom pravu, navedeno je u prijedlogu odluke.
"Presuda donesena ovom u predmetu ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice, a iz razloga što je zasnovana na protupravnom djelovanju njemačkog državljanina Christiana Schmidta", piše u predloženoj odluci.
Ovlaštenja visokog predstavnika
Ovim prijedlogom, parlament Srpske odbacuje sve radnje, postupke, odluke, kao i sve druge akte Schmidta koji nije imenovan za visokog predstavnika za BiH u skladu sa Aneksom 10 Daytonskog sporazuma, i to po dva osnova.
"Republika Srpska kao strana potpisnica Aneksa 10, aktom Narodne skupštine od 10. ožujka 2021. godine je odbila postavljenje bilo kog novog visokog predstavnika nakon ostavke Valentina Inzka. Savjet bezbjednosti UN je odbio potvrditi Schmidta kao visokog predstavnika koga je na prijedlog Njemačke navodno imenovala grupa veleposlanika nekoliko zemalja koji su akreditirani u Sarajevu, koji su time miješajući se u unutrašnja pitanja BiH kao zemlje domaćina, grubo prekršili Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. U skladu s navedenim, postupanje po osnovu akata subjekta koji nije legalno izabran za visokog predstavnika za BiH, koji nadalje nema nikakva ovlaštenja po osnovu međunarodnog prava, protupravno je, te su sva njegova pismena, ništava i pravno neobavezujuća za bilo koga", piše u prijedlogu ovog dokumenta.
U ovom dokumentu je navedeno da visoki predstavnik, kao stranac i pojedinac, i kao punomoćnik i pomagač strana potpisnica, Aneksom 10 Daytonskog sporazuma nije dobio izvršna ovlaštenja, a pogotovo nije dobio zakonodavna ovlaštenja, jer bi to bilo u suprotnosti sa Ustavom BiH prema kome je "BiH demokratska država koja funkcionira u skladu s vladavinom prava i ima slobodne i demokratske izbore".
Ograničavanje djelovanja
"Republika Srpska će dosljedno, poštujući član 3.3 Aneksa četiri Daytonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, po kojoj će se `entiteti i svi njihovi dijelovi u potpunosti pridržavati Ustava BiH, koji ima prednost nad onim odredbama zakona BiH, kao i ustava i zakona entiteta koje nisu u skladu s njim`, donijeti zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje Tužiteljstva BiH, Suda BiH, Agencije za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kao izvanustavnih institucija na području Republike Srpske", navedeno je u prijedlogu odluke.
Ovim prijedlogom se zadužuje Vlada Republike Srpske da osigura materijalno-tehničke uvjete za preuzimanje u institucije Republike Srpske svih predstavnika srpskog konstitutivnog naroda i predstavnike Srpske na razini BiH kao i svih zaposlenih iz reda srpskog naroda u zajedničkim institucijama BiH.
"Do donošenja zakona kojim se regulira rad izvanustavnih institucija BiH i pratećih propisa, ne priznaje se djelovanje ovih institucija na teritoriji Republike Srpske", piše u prijedlogu odluke.
Poziv Federaciji
Republika Srpska poziva FBiH, kao drugu stranu potpisnicu Aneksa četiri, da se u roku od 30 dana izjasni o vraćanju na dosljednu primjenu Ustava BiH kao međunarodnog ugovora. Republika Srpska će se u istom roku izjasniti o odgovoru Federacije BiH.
"U slučaju da se FBiH ne izjasni o dosljednoj primjeni Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, Republika Srpska će, kao strana ugovornica, poduzeti korake u skladu sa Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora i drugim aktima međunarodnog prava", piše u ovom dokumentu.
Točkom devet prijedloga odluke se obavezuju svi organi i institucije Republike Srpske, kao i svi predstavnici Republike Srpske u organima na nivou institucija BiH na striktno poštovanje ove odluke, koja će stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Odbacuje se postupak
Prema prijedlogu odluke, Narodna skupština Republike Srpske odbacuje postupak pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Milorada Dodika zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona koje je u okviru svoje ustavne nadležnosti donijela ova skupština kao najviši organ strane potpisnice svih 11 aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Prijedlogom odluke Narodne skupštine, odbija se i postupak pred Sudom BiH protiv vršitelja dužnosti direktora JU "Službeni glasnik Republike Srpske" Miloša Lukića, zbog objavljivanja zakona koji su proglašeni na osnovu Ustava Srpske, jer su obojica u obavljanju svojih dužnosti postupali u skladu s Ustavom Srpske i Zakonom o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.
Narodna skupština odbacuju i ne prihvaćaju sve radnje koje su u ovom postupku proveli Tužiteljstvo i Sud BiH, kao neustavne, nezakonite i suprotne međunarodnom pravu, navedeno je u prijedlogu odluke.
"Presuda donesena ovom u predmetu ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice, a iz razloga što je zasnovana na protupravnom djelovanju njemačkog državljanina Christiana Schmidta", piše u predloženoj odluci.
Ovlaštenja visokog predstavnika
Ovim prijedlogom, parlament Srpske odbacuje sve radnje, postupke, odluke, kao i sve druge akte Schmidta koji nije imenovan za visokog predstavnika za BiH u skladu sa Aneksom 10 Daytonskog sporazuma, i to po dva osnova.
"Republika Srpska kao strana potpisnica Aneksa 10, aktom Narodne skupštine od 10. ožujka 2021. godine je odbila postavljenje bilo kog novog visokog predstavnika nakon ostavke Valentina Inzka. Savjet bezbjednosti UN je odbio potvrditi Schmidta kao visokog predstavnika koga je na prijedlog Njemačke navodno imenovala grupa veleposlanika nekoliko zemalja koji su akreditirani u Sarajevu, koji su time miješajući se u unutrašnja pitanja BiH kao zemlje domaćina, grubo prekršili Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. U skladu s navedenim, postupanje po osnovu akata subjekta koji nije legalno izabran za visokog predstavnika za BiH, koji nadalje nema nikakva ovlaštenja po osnovu međunarodnog prava, protupravno je, te su sva njegova pismena, ništava i pravno neobavezujuća za bilo koga", piše u prijedlogu ovog dokumenta.
U ovom dokumentu je navedeno da visoki predstavnik, kao stranac i pojedinac, i kao punomoćnik i pomagač strana potpisnica, Aneksom 10 Daytonskog sporazuma nije dobio izvršna ovlaštenja, a pogotovo nije dobio zakonodavna ovlaštenja, jer bi to bilo u suprotnosti sa Ustavom BiH prema kome je "BiH demokratska država koja funkcionira u skladu s vladavinom prava i ima slobodne i demokratske izbore".
Ograničavanje djelovanja
"Republika Srpska će dosljedno, poštujući član 3.3 Aneksa četiri Daytonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, po kojoj će se `entiteti i svi njihovi dijelovi u potpunosti pridržavati Ustava BiH, koji ima prednost nad onim odredbama zakona BiH, kao i ustava i zakona entiteta koje nisu u skladu s njim`, donijeti zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje Tužiteljstva BiH, Suda BiH, Agencije za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kao izvanustavnih institucija na području Republike Srpske", navedeno je u prijedlogu odluke.
Ovim prijedlogom se zadužuje Vlada Republike Srpske da osigura materijalno-tehničke uvjete za preuzimanje u institucije Republike Srpske svih predstavnika srpskog konstitutivnog naroda i predstavnike Srpske na razini BiH kao i svih zaposlenih iz reda srpskog naroda u zajedničkim institucijama BiH.
"Do donošenja zakona kojim se regulira rad izvanustavnih institucija BiH i pratećih propisa, ne priznaje se djelovanje ovih institucija na teritoriji Republike Srpske", piše u prijedlogu odluke.
Poziv Federaciji
Republika Srpska poziva FBiH, kao drugu stranu potpisnicu Aneksa četiri, da se u roku od 30 dana izjasni o vraćanju na dosljednu primjenu Ustava BiH kao međunarodnog ugovora. Republika Srpska će se u istom roku izjasniti o odgovoru Federacije BiH.
"U slučaju da se FBiH ne izjasni o dosljednoj primjeni Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, Republika Srpska će, kao strana ugovornica, poduzeti korake u skladu sa Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora i drugim aktima međunarodnog prava", piše u ovom dokumentu.
Točkom devet prijedloga odluke se obavezuju svi organi i institucije Republike Srpske, kao i svi predstavnici Republike Srpske u organima na nivou institucija BiH na striktno poštovanje ove odluke, koja će stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
