Bosna i Hercegovina ponovno se našla na "sivoj listi" Radne skupine za financijsko djelovanje FATF, što bi, prema upozorenjima stručnjaka i gospodarstvenika, moglo usporiti i poskupjeti međunarodne financijske transakcije, otežati pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima i dodatno opteretiti europski put zemlje.
BiH se na listi našla zbog neusvajanja zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelima te zbog neuspostavljanja registra stvarnog vlasništva u Federaciji BiH.
Zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić rekao je kako se u javnosti zanemaruje činjenica da bi ovakva situacija mogla otežati članstvo BiH u Jedinstvenom području plaćanja u eurima, odnosno SEPA-i.
"Bosna i Hercegovina, od svih zemalja Zapadnog Balkana, nije članica SEPA-e. Planirano je ove godine da se ide u SEPA-u, uslijed usvajanja seta financijskih zakona", kazao je Čavalić.
Registar stvarnog vlasništva
Čavalić smatra kako je Republika Srpska spremna za uspostavu registra u kojem bi se jednostavnim pretraživanjem moglo vidjeti tko je stvarni vlasnik u poslovnim subjektima, dok u Federaciji BiH to, prema njegovim riječima, nije slučaj.
"To je sramota, posebno za Federaciju. Postoje te sustavne barijere da se uspostavi taj registar. Zašto? Moguće da netko prikriva stvarno vlasništvo. Dakle, ciljano u Federaciji BiH, jer to nije zakon, to je mnogo jednostavnije napraviti od ovih državnih zakona gdje treba biti koalicijske političke volje", pojasnio je.
BiH je ranije bila na "sivoj listi" zbog nedostataka u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako su, po uzoru na to razdoblje, Švedska i Švicarska već pojačale kontrolu transakcija prema BiH.
Prema njihovoj ocjeni, to pokazuje koliko se brzo gubi povjerenje na međunarodnim financijskim tržištima, a koliko se sporo vraća.
Sporije uplate i veći troškovi
Iz Komore upozoravaju kako ovakva situacija šalje snažan negativan signal međunarodnim financijskim institucijama, investitorima i partnerima te predstavlja ozbiljnu prepreku na europskom putu BiH.
"Sigurno je da će doći do značajnog usporavanja međunarodnih financijskih transakcija. U praksi, to znači dodatne kontrole te kašnjenja uplata i isplata iz i prema BiH, povećanje troškova poslovanja i otežanu suradnju domaćih gospodarstvenika s inozemnim partnerima. Posebno su ugroženi izvoznici, s obzirom na činjenicu da više od 73 posto ukupnog izvoza BiH ide na tržište Europske unije", objašnjavaju iz Komore.
Ističu kako pojačan nadzor financijskih tokova i produljeni rokovi plaćanja izravno umanjuju konkurentnost domaćih tvrtki, povećavaju poslovne rizike te mogu dovesti do raskida ugovora i gubitka tržišta.
"Ovo je naročito problematično imajući u vidu da su stabilan financijski sustav i borba protiv pranja novca ključni uvjeti u procesu pristupanja Europskoj uniji", navode iz Komore.
Moguće posljedice za građane
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH dodaju kako bi negativne posljedice mogli osjetiti i građani, kroz rast cijena roba i usluga, moguće povećanje kamatnih stopa, otežane međunarodne uplate i isplate te sporije doznake iz inozemstva.
Narušen investicijski ambijent mogao bi, kako navode, rezultirati smanjenjem stranih ulaganja i daljnjim slabljenjem gospodarstva u trenutku kada su BiH potrebna nova ulaganja i jačanje gospodarskog rasta u skladu sa standardima Europske unije.
''Posebno zabrinjava činjenica da proces izlaska sa 'sive liste' traje od dvije do četiri godine te da bi eventualni povratak na ovu listu imao dugoročne posljedice koje bi se teško i sporo sanirale'', ističu iz Komore.
Pozvali su nadležne institucije da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitilo gospodarstvo, očuvala financijska stabilnost BiH i osigurao nastavak kredibilnog europskog puta zemlje.
Mogući utjecaj na EU fondove
Detektor je ranije pisao kako bi ponovno stavljanje BiH na ''sivu listu'' moglo utjecati i na isplate EU fondova, uključujući milijune planirane kroz Plan rasta.
Iz Delegacije Europske unije u BiH naveli su kako su shvatili političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcijskom planu.
''Europska unija je osigurala značajnu tehničku pomoć BiH u ovoj oblasti kroz programe financirane sredstvima EU-a te je spremna nastaviti podržavati BiH u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcijskim planom za FATF. Napredak u provedbi ovih reformi također ide u prilog iskoracima na europskom putu zemlje'', pojasnili su iz Delegacije EU-a u BiH.
Iz Delegacije su naveli kako je važno da se domaće vlasti posvete provedbi nužnih reformi i zbog pristupanja SEPA-i.
BiH se na listi našla zbog neusvajanja zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelima te zbog neuspostavljanja registra stvarnog vlasništva u Federaciji BiH.
Zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić rekao je kako se u javnosti zanemaruje činjenica da bi ovakva situacija mogla otežati članstvo BiH u Jedinstvenom području plaćanja u eurima, odnosno SEPA-i.
"Bosna i Hercegovina, od svih zemalja Zapadnog Balkana, nije članica SEPA-e. Planirano je ove godine da se ide u SEPA-u, uslijed usvajanja seta financijskih zakona", kazao je Čavalić.
Registar stvarnog vlasništva
Čavalić smatra kako je Republika Srpska spremna za uspostavu registra u kojem bi se jednostavnim pretraživanjem moglo vidjeti tko je stvarni vlasnik u poslovnim subjektima, dok u Federaciji BiH to, prema njegovim riječima, nije slučaj.
"To je sramota, posebno za Federaciju. Postoje te sustavne barijere da se uspostavi taj registar. Zašto? Moguće da netko prikriva stvarno vlasništvo. Dakle, ciljano u Federaciji BiH, jer to nije zakon, to je mnogo jednostavnije napraviti od ovih državnih zakona gdje treba biti koalicijske političke volje", pojasnio je.
BiH je ranije bila na "sivoj listi" zbog nedostataka u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako su, po uzoru na to razdoblje, Švedska i Švicarska već pojačale kontrolu transakcija prema BiH.
Prema njihovoj ocjeni, to pokazuje koliko se brzo gubi povjerenje na međunarodnim financijskim tržištima, a koliko se sporo vraća.
Sporije uplate i veći troškovi
Iz Komore upozoravaju kako ovakva situacija šalje snažan negativan signal međunarodnim financijskim institucijama, investitorima i partnerima te predstavlja ozbiljnu prepreku na europskom putu BiH.
"Sigurno je da će doći do značajnog usporavanja međunarodnih financijskih transakcija. U praksi, to znači dodatne kontrole te kašnjenja uplata i isplata iz i prema BiH, povećanje troškova poslovanja i otežanu suradnju domaćih gospodarstvenika s inozemnim partnerima. Posebno su ugroženi izvoznici, s obzirom na činjenicu da više od 73 posto ukupnog izvoza BiH ide na tržište Europske unije", objašnjavaju iz Komore.
Ističu kako pojačan nadzor financijskih tokova i produljeni rokovi plaćanja izravno umanjuju konkurentnost domaćih tvrtki, povećavaju poslovne rizike te mogu dovesti do raskida ugovora i gubitka tržišta.
"Ovo je naročito problematično imajući u vidu da su stabilan financijski sustav i borba protiv pranja novca ključni uvjeti u procesu pristupanja Europskoj uniji", navode iz Komore.
Moguće posljedice za građane
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH dodaju kako bi negativne posljedice mogli osjetiti i građani, kroz rast cijena roba i usluga, moguće povećanje kamatnih stopa, otežane međunarodne uplate i isplate te sporije doznake iz inozemstva.
Narušen investicijski ambijent mogao bi, kako navode, rezultirati smanjenjem stranih ulaganja i daljnjim slabljenjem gospodarstva u trenutku kada su BiH potrebna nova ulaganja i jačanje gospodarskog rasta u skladu sa standardima Europske unije.
''Posebno zabrinjava činjenica da proces izlaska sa 'sive liste' traje od dvije do četiri godine te da bi eventualni povratak na ovu listu imao dugoročne posljedice koje bi se teško i sporo sanirale'', ističu iz Komore.
Pozvali su nadležne institucije da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitilo gospodarstvo, očuvala financijska stabilnost BiH i osigurao nastavak kredibilnog europskog puta zemlje.
Mogući utjecaj na EU fondove
Detektor je ranije pisao kako bi ponovno stavljanje BiH na ''sivu listu'' moglo utjecati i na isplate EU fondova, uključujući milijune planirane kroz Plan rasta.
Iz Delegacije Europske unije u BiH naveli su kako su shvatili političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcijskom planu.
''Europska unija je osigurala značajnu tehničku pomoć BiH u ovoj oblasti kroz programe financirane sredstvima EU-a te je spremna nastaviti podržavati BiH u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcijskim planom za FATF. Napredak u provedbi ovih reformi također ide u prilog iskoracima na europskom putu zemlje'', pojasnili su iz Delegacije EU-a u BiH.
Iz Delegacije su naveli kako je važno da se domaće vlasti posvete provedbi nužnih reformi i zbog pristupanja SEPA-i.
