Institut za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba i Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara organizirali su promociju studije „Informacijske politike i integracija Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Europsku uniju“. Zaključak studije je da brojni medijski akteri, prvenstveno u Sarajevu, vode aktivnu kampanju protiv Republike Hrvatske čime izravno sabotiraju euroatlantski put naše zemlje.
Aktivna antihrvatska kampanja koja se vodi u probošnjačkim medijima izravno otežava euroatlantski put BiH, istaknuto je na promociji. U Crnoj Gori protuhrvatsku kampanju vode prosrbijanski medijim, a u BiH probošnjački, što jasno sugerira i koje politike ne žele vidjeti ove dvije države u zapadnim integracijama.
"Na primjeru ovog projekta kojeg smo napravili, vide se jasno nositelji protu EU i NATO kretanja kojima nije cilj integracija BiH i Crne Gore u EU i NATO", objašnjava Gordan Akrap.
Upravo oni mediji koji će za sebe tvrditi da su "probosanski" i "patriotski", jedan je od zaključaka studije, najčešće siju društvene podjele i onemogućavaju napredak BiH u zapadnim integracijama.
"Mi smo radili istraživanje medijskog sadržaja u BiH i način na koji se odnose prema Republici Hrvatskoj i njenim dužnosnicima. Bh mediji sami produbljuju i reproduciraju društvene podjele u BiH", istaknuo je Mikulić.
U probošnjačkim medijima se i Republika Hrvatska i njeno državno vodstvo oslikavaju izrazito negativno.
"Bošnjački mediji optužuju i hrvatski politički vrh za protubošnjačku i prosrpsku suradnj, a protiv interesa Bošnjaka", kazao je Akrap.
Cilj ovakvih medijskih narativa je što više udaljiti bošnjački od hrvatskog naroda.
"Uočili smo korištenje raznih propagandnih tehnika, senzacionalističkih naslova i takve članke gdje mediji unaprijed preko naslova i nadnaslova određuje interpretativni okvir čitatelju prije same konzumacije sadržaja. Medij se tako pozicionira kao politički akter i emocionalnu mobilizaciju publike", objasnio je Mikulić.
Ovakve maligne medijske pojave nisu ništa novo i BiH je s njima suočena još od ratnog vremena.
"Tu imamo problem stvaranja informacijske okoline u BiH koja utječe na procese mišljenja stanovništva još od Cutilierova plana gdje se svaka rasprava i svaki razgovor o ostvarenju uvjeta da BiH može biti samodostatna i samoodrživa država pretvaraju u narative koji to nisu - da netko želi dijeliti BiH, i tako dalje...", zaključio je Akrap.
Kako bi se BiH pomaknula s točke stagnacije pa čak i propadanja, nužno je početi graditi narative koji zbližavaju tri naroda nasuprot sijanja novih podjela.
Aktivna antihrvatska kampanja koja se vodi u probošnjačkim medijima izravno otežava euroatlantski put BiH, istaknuto je na promociji. U Crnoj Gori protuhrvatsku kampanju vode prosrbijanski medijim, a u BiH probošnjački, što jasno sugerira i koje politike ne žele vidjeti ove dvije države u zapadnim integracijama.
"Na primjeru ovog projekta kojeg smo napravili, vide se jasno nositelji protu EU i NATO kretanja kojima nije cilj integracija BiH i Crne Gore u EU i NATO", objašnjava Gordan Akrap.
Upravo oni mediji koji će za sebe tvrditi da su "probosanski" i "patriotski", jedan je od zaključaka studije, najčešće siju društvene podjele i onemogućavaju napredak BiH u zapadnim integracijama.
"Mi smo radili istraživanje medijskog sadržaja u BiH i način na koji se odnose prema Republici Hrvatskoj i njenim dužnosnicima. Bh mediji sami produbljuju i reproduciraju društvene podjele u BiH", istaknuo je Mikulić.
U probošnjačkim medijima se i Republika Hrvatska i njeno državno vodstvo oslikavaju izrazito negativno.
"Bošnjački mediji optužuju i hrvatski politički vrh za protubošnjačku i prosrpsku suradnj, a protiv interesa Bošnjaka", kazao je Akrap.
Cilj ovakvih medijskih narativa je što više udaljiti bošnjački od hrvatskog naroda.
"Uočili smo korištenje raznih propagandnih tehnika, senzacionalističkih naslova i takve članke gdje mediji unaprijed preko naslova i nadnaslova određuje interpretativni okvir čitatelju prije same konzumacije sadržaja. Medij se tako pozicionira kao politički akter i emocionalnu mobilizaciju publike", objasnio je Mikulić.
Ovakve maligne medijske pojave nisu ništa novo i BiH je s njima suočena još od ratnog vremena.
"Tu imamo problem stvaranja informacijske okoline u BiH koja utječe na procese mišljenja stanovništva još od Cutilierova plana gdje se svaka rasprava i svaki razgovor o ostvarenju uvjeta da BiH može biti samodostatna i samoodrživa država pretvaraju u narative koji to nisu - da netko želi dijeliti BiH, i tako dalje...", zaključio je Akrap.
Kako bi se BiH pomaknula s točke stagnacije pa čak i propadanja, nužno je početi graditi narative koji zbližavaju tri naroda nasuprot sijanja novih podjela.
