Glavni tajnik Domovinskog pokreta (DP) Mladen Barać gostovao je u emisiji Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne kod urednika i voditelja Tihomira Šutala. Tijekom razgovora predstavio je inicijativu donošenja saborske rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te je detaljno pojasnio smjer djelovanja svoje stranke.
Upitan o cilju ovog dokumenta i vremenu njegova donošenja, Barać je naglasio kako je prvenstvena namjera pomaknuti stvari s mrtve točke.
Pojasnio je da je inicijalni dokument, koji je u javnost izašao prije nešto više od dva tjedna, ponovno vratio temu preglasavanja Hrvata u fokus.
U međuvremenu smo odlučili tu deklaraciju podići na razinu rezolucije, ali poradi čega. Naime, Republika Hrvatska je već imala rezolucije koje se tiču konkretno statusa hrvatskog naroda u BiH, rekao je Barać.
Podsjetio je potom na saborske deklaracije iz 2011. i 2018. godine, koje su imale dobre i uredne tekstove s pozivima na hitnu izmjenu Izbornog zakona, no nakon kojih se u praksi suštinski malo toga napravilo.
Mi u Domovinskome pokretu smo osjećali, prateći cijelu dinamiku događanja unazad godinu dana, da je jednostavno ta tema zastala i zbog toga smo htjeli aktivirati ovo pitanje, dodao je Barać, pojašnjavajući razloge preuzimanja inicijative u ovom trenutku.
Odbacivanje optužbi za populizam
Komentirajući optužbe dijela javnosti da DP preko leđa Hrvata u BiH pokušava popraviti vlastiti stranački rejting, Barać je odlučno odbacio takve teze.
Podsjetio je da je svaka njihova inicijativa do sada, kako od ljevice tako i od desnice, u početku nailazila na nerazumijevanje i kritike.
Kada smo 2024. pokrenuli Ministarstvo demografije, isto smo tako dočekani sa skepsom. Na neki način provlačila se nekakva poruka da je to mjesto za uhljebljivanje kadrova Domovinskoga pokreta, izjavio je Barać.
Kao najbolji demantij takvih sumnji naveo je konkretne rezultate koje DP-ovi ministri danas ostvaruju u izvršnoj vlasti, posebno se osvrnuvši na demografske pokazatelje koji su krenuli uzlaznom putanjom.
Nakon 2024. godine, kad smo imali najniži broj rođene djece u Republici Hrvatskoj, u prošloj godini imamo 527 više rođene djece, a u prvih pet mjeseci ove godine gotovo 630 djece više. Mi se uvijek dočekujemo na taj nekakav način da se sumnjiči da nismo kompetentni, a mi s druge strane izrađujemo rezultate, naglasio je glavni tajnik DP-a.
Pregovori o dokumentu s HDZ-om
Referirajući se na upit o usuglašenosti s Hrvatskom demokratskom zajednicom i premijerom Andrejem Plenkovićem, Barać je pojasnio dinamiku razgovora sa svojim većinskim koalicijskim partnerom, koji su krenuli nedugo nakon predstavljanja prijedloga.
Krenuli smo s prvim pregovorima s HDZ–om kao našim najvažnijim koalicijskim partnerom, i to upravo prije šest dana; 17. lipnja. Mislim da to govori dovoljno za sebe od nekoga tko je bio u startu otpisan i napadan, istaknuo je Barać.
Iako je priznao da je u početku bilo skepse oko toga zadiru li u tuđi teren, najavio je kako se tehnički razgovori nastavljaju te da upravo HDZ smatraju najpozvanijim sudionikom ovog procesa koji treba dobiti nadstranački karakter.
Zaista bismo željeli na ovoj temi dobiti jedan širi konsenzus i što se tiče ostalih saborskih klubova u Republici Hrvatskoj, uključujući Ured predsjednika, jer smatramo da je ovo pitanje od nacionalnog interesa, poručio je.
Hrvatska izborna jedinica kao optimalno rješenje
Odgovarajući na pitanje o prijedlogu uspostave izborne jedinice u BiH te preporukama stručnog tima koji radi na rezoluciji, Barać je naglasio kako najveći broj tih stručnjaka dolazi upravo iz hrvatskoga korpusa u Bosni i Hercegovini.
Kako je najavio, iz te se znanstvene podloge zrcali od jedne do potencijalno pet mogućih rješenja za sprječavanje preglasavanja Hrvata.
U iduća dva tjedna organizirat ćemo okrugli stol gdje će ovi stručnjaci imati priliku javno progovoriti o potencijalnim modalitetima rješenja ovoga pitanja, otkrio je Barać.
Govoreći o vlastitom stavu po pitanju izbornih jedinica u svjetlu presuda ESLJP, istaknuo je kako teritorijalni okvir predstavlja najveće jamstvo protiv političke marginalizacije.
Ja osobno smatram, i nisam jedini koji smatra, da je hrvatska izborna jedinica najoptimalnije rješenje kao takvo. Teritorijalni okvir koji se zrcali u toj cijeloj priči je zapravo, po meni, i najveća garancija toga da Hrvati neće ostati preglasani, rekao je Barać, podsjetivši da su i pregovori u Neumu uz Venecijansku komisiju dokazali kako etničke izborne jedinice same po sebi nisu zabranjene i ne bi trebalo biti nešto o čemu se ne raspravlja.
Upozorio je pritom na realnost bosanskohercegovačkog društvenog i političkog okvira, koji strani akteri često znaju ignorirati, što dovodi do produbljivanja krize.
Bosna i Hercegovina je duboko podijeljeno društvo, nije postnacionalno društvo. Dosadašnji pristup međunarodne zajednice, koji nije uvažavao ovu činjenicu, bio je duboko pogrešan i stvorio je daljnje podjele, zaključio je dio o izbornim jedinicama.
Pitanje hrvatskih državljanstava
Jedna od najviše komentiranih točaka rezolucije odnosi se na preispitivanje hrvatskih državljanstava probošnjačkim političkim akterima koji nerijetko narušavaju ugled Hrvatske i nazivaju je zločinačkom državom te rade protiv interesa Hrvata u BiH.
Upitan o tome, Barać je potvrdio da postoji golem nesrazmjer između broja Hrvata i izdanih putovnica kojih je u BiH prema nekim podacima više od milijun i sto tisuća.
Ljudi koji su zaista nositelji hrvatskoga državljanstva koriste sve moguće pogodnosti posjedovanja hrvatske putovnice, dok se s druge strane otvoreno zalažu za antihrvatske, ne samo nacionalne, već protuustavne radnje, izjavio je Barać.
Pojasnio je kako cilj rezolucije nije targetirati cijeli jedan narod niti raditi “lov na vještice“, već isključivo uspostaviti mehanizam preispitivanja za slučajeve gdje postoji sumnja u nezakonito stjecanje, napravivši pritom paralelu s recentnim potezima unutar Europske unije.
Europska unija je 2022. godine otvoreno pozvala države članice da preispitaju sva dvojna državljanstva koja su dale državljanima Ruske Federacije povezanim s režimom Vladimira Putina jer ti isti ljudi predstavljaju svojevrsnu sigurnosnu ugrozu za Europsku uniju. Vjerujte da mi zaista nije svejedno tko je sve u posjedu hrvatske putovnice, naglasio je Barać.
Međunarodna zajednica i američki zaokret
Komentirajući današnje pozicije Bruxellesa i Washingtona spram dekonstituiranja Hrvata u BiH, Barać je izrazio nezadovoljstvo razjedinjenošću Europske unije oko tog pitanja, nasuprot kojoj SAD pokazuje sasvim novu i pragmatičniju dinamiku djelovanja.
Amerikanci pod administracijom predsjednika Trumpa demonstriraju jedan sasvim drugačiji pristup. Najprije, vrlo jasno su i koncizno poslali poruke da je vrijeme projekata izgradnje nacija završeno, istaknuo je Barać.
U takvom američkom pristupu DP vidi jedinstvenu priliku za proaktivniju hrvatsku vanjsku politiku, s obzirom na to da je Hrvatska prepoznata kao iznimno pouzdan partner Sjedinjenim Državama u ovom dijelu Europe.
Tu smo mi kao Domovinski pokret prepoznali priliku da se najprije sa Sjedinjenim Američkim Državama sjedne i pokuša uspostaviti jedan kvalitetan dijalog kako bi se stvari glede Bosne i Hercegovine koje su sada na mrtvoj točki pokrenule, dodao je.
Upozorenje i mogućnost trećeg entiteta
Pred sam kraj emisije, upitan je li treći entitet rješenje za funkcionalnu državu ako izostanu izmjene Izbornog zakona, Barać je potvrdio da su u DP-u spremni razgovarati i o toj povijesnoj i utvrđenoj činjenici koju su već spomenuli u inicijalnom dokumentu.
Ako ne možemo naći jedan pošten, politički, džentlmenski dogovor s Bošnjacima s kojima dijelimo Federaciju… doći će trenutak kada će se jednostavno toj cijeloj situaciji pristupiti iz nekih drugih uglova, poručio je Barać.
Zaključio je kako je Republika Hrvatska danas međunarodno dovoljno prepoznata, integrirana i snažna da odlučno i državnički stane iza svojih sunarodnjaka u BiH, ostavivši otvorenim smjer kojim će se priča dalje razvijati ako s bošnjačke strane izostane razumijevanje, piše Rtv-hb.com.
Vrijeme istječe. Mi jednostavno više nismo raspoloženi čekati. Ne želimo se dovoditi u situaciju da nas se, kao što se moglo čuti od nekih dužnosnika s bošnjačke strane, danas vrti u krug. Naš narod, nakon svih ovih godina i desetljeća čekanja, zaslužio je bolje, poručio je na kraju glavni tajnik DP-a.
Upitan o cilju ovog dokumenta i vremenu njegova donošenja, Barać je naglasio kako je prvenstvena namjera pomaknuti stvari s mrtve točke.
Pojasnio je da je inicijalni dokument, koji je u javnost izašao prije nešto više od dva tjedna, ponovno vratio temu preglasavanja Hrvata u fokus.
U međuvremenu smo odlučili tu deklaraciju podići na razinu rezolucije, ali poradi čega. Naime, Republika Hrvatska je već imala rezolucije koje se tiču konkretno statusa hrvatskog naroda u BiH, rekao je Barać.
Podsjetio je potom na saborske deklaracije iz 2011. i 2018. godine, koje su imale dobre i uredne tekstove s pozivima na hitnu izmjenu Izbornog zakona, no nakon kojih se u praksi suštinski malo toga napravilo.
Mi u Domovinskome pokretu smo osjećali, prateći cijelu dinamiku događanja unazad godinu dana, da je jednostavno ta tema zastala i zbog toga smo htjeli aktivirati ovo pitanje, dodao je Barać, pojašnjavajući razloge preuzimanja inicijative u ovom trenutku.
Odbacivanje optužbi za populizam
Komentirajući optužbe dijela javnosti da DP preko leđa Hrvata u BiH pokušava popraviti vlastiti stranački rejting, Barać je odlučno odbacio takve teze.
Podsjetio je da je svaka njihova inicijativa do sada, kako od ljevice tako i od desnice, u početku nailazila na nerazumijevanje i kritike.
Kada smo 2024. pokrenuli Ministarstvo demografije, isto smo tako dočekani sa skepsom. Na neki način provlačila se nekakva poruka da je to mjesto za uhljebljivanje kadrova Domovinskoga pokreta, izjavio je Barać.
Kao najbolji demantij takvih sumnji naveo je konkretne rezultate koje DP-ovi ministri danas ostvaruju u izvršnoj vlasti, posebno se osvrnuvši na demografske pokazatelje koji su krenuli uzlaznom putanjom.
Nakon 2024. godine, kad smo imali najniži broj rođene djece u Republici Hrvatskoj, u prošloj godini imamo 527 više rođene djece, a u prvih pet mjeseci ove godine gotovo 630 djece više. Mi se uvijek dočekujemo na taj nekakav način da se sumnjiči da nismo kompetentni, a mi s druge strane izrađujemo rezultate, naglasio je glavni tajnik DP-a.
Pregovori o dokumentu s HDZ-om
Referirajući se na upit o usuglašenosti s Hrvatskom demokratskom zajednicom i premijerom Andrejem Plenkovićem, Barać je pojasnio dinamiku razgovora sa svojim većinskim koalicijskim partnerom, koji su krenuli nedugo nakon predstavljanja prijedloga.
Krenuli smo s prvim pregovorima s HDZ–om kao našim najvažnijim koalicijskim partnerom, i to upravo prije šest dana; 17. lipnja. Mislim da to govori dovoljno za sebe od nekoga tko je bio u startu otpisan i napadan, istaknuo je Barać.
Iako je priznao da je u početku bilo skepse oko toga zadiru li u tuđi teren, najavio je kako se tehnički razgovori nastavljaju te da upravo HDZ smatraju najpozvanijim sudionikom ovog procesa koji treba dobiti nadstranački karakter.
Zaista bismo željeli na ovoj temi dobiti jedan širi konsenzus i što se tiče ostalih saborskih klubova u Republici Hrvatskoj, uključujući Ured predsjednika, jer smatramo da je ovo pitanje od nacionalnog interesa, poručio je.
Hrvatska izborna jedinica kao optimalno rješenje
Odgovarajući na pitanje o prijedlogu uspostave izborne jedinice u BiH te preporukama stručnog tima koji radi na rezoluciji, Barać je naglasio kako najveći broj tih stručnjaka dolazi upravo iz hrvatskoga korpusa u Bosni i Hercegovini.
Kako je najavio, iz te se znanstvene podloge zrcali od jedne do potencijalno pet mogućih rješenja za sprječavanje preglasavanja Hrvata.
U iduća dva tjedna organizirat ćemo okrugli stol gdje će ovi stručnjaci imati priliku javno progovoriti o potencijalnim modalitetima rješenja ovoga pitanja, otkrio je Barać.
Govoreći o vlastitom stavu po pitanju izbornih jedinica u svjetlu presuda ESLJP, istaknuo je kako teritorijalni okvir predstavlja najveće jamstvo protiv političke marginalizacije.
Ja osobno smatram, i nisam jedini koji smatra, da je hrvatska izborna jedinica najoptimalnije rješenje kao takvo. Teritorijalni okvir koji se zrcali u toj cijeloj priči je zapravo, po meni, i najveća garancija toga da Hrvati neće ostati preglasani, rekao je Barać, podsjetivši da su i pregovori u Neumu uz Venecijansku komisiju dokazali kako etničke izborne jedinice same po sebi nisu zabranjene i ne bi trebalo biti nešto o čemu se ne raspravlja.
Upozorio je pritom na realnost bosanskohercegovačkog društvenog i političkog okvira, koji strani akteri često znaju ignorirati, što dovodi do produbljivanja krize.
Bosna i Hercegovina je duboko podijeljeno društvo, nije postnacionalno društvo. Dosadašnji pristup međunarodne zajednice, koji nije uvažavao ovu činjenicu, bio je duboko pogrešan i stvorio je daljnje podjele, zaključio je dio o izbornim jedinicama.
Pitanje hrvatskih državljanstava
Jedna od najviše komentiranih točaka rezolucije odnosi se na preispitivanje hrvatskih državljanstava probošnjačkim političkim akterima koji nerijetko narušavaju ugled Hrvatske i nazivaju je zločinačkom državom te rade protiv interesa Hrvata u BiH.
Upitan o tome, Barać je potvrdio da postoji golem nesrazmjer između broja Hrvata i izdanih putovnica kojih je u BiH prema nekim podacima više od milijun i sto tisuća.
Ljudi koji su zaista nositelji hrvatskoga državljanstva koriste sve moguće pogodnosti posjedovanja hrvatske putovnice, dok se s druge strane otvoreno zalažu za antihrvatske, ne samo nacionalne, već protuustavne radnje, izjavio je Barać.
Pojasnio je kako cilj rezolucije nije targetirati cijeli jedan narod niti raditi “lov na vještice“, već isključivo uspostaviti mehanizam preispitivanja za slučajeve gdje postoji sumnja u nezakonito stjecanje, napravivši pritom paralelu s recentnim potezima unutar Europske unije.
Europska unija je 2022. godine otvoreno pozvala države članice da preispitaju sva dvojna državljanstva koja su dale državljanima Ruske Federacije povezanim s režimom Vladimira Putina jer ti isti ljudi predstavljaju svojevrsnu sigurnosnu ugrozu za Europsku uniju. Vjerujte da mi zaista nije svejedno tko je sve u posjedu hrvatske putovnice, naglasio je Barać.
Međunarodna zajednica i američki zaokret
Komentirajući današnje pozicije Bruxellesa i Washingtona spram dekonstituiranja Hrvata u BiH, Barać je izrazio nezadovoljstvo razjedinjenošću Europske unije oko tog pitanja, nasuprot kojoj SAD pokazuje sasvim novu i pragmatičniju dinamiku djelovanja.
Amerikanci pod administracijom predsjednika Trumpa demonstriraju jedan sasvim drugačiji pristup. Najprije, vrlo jasno su i koncizno poslali poruke da je vrijeme projekata izgradnje nacija završeno, istaknuo je Barać.
U takvom američkom pristupu DP vidi jedinstvenu priliku za proaktivniju hrvatsku vanjsku politiku, s obzirom na to da je Hrvatska prepoznata kao iznimno pouzdan partner Sjedinjenim Državama u ovom dijelu Europe.
Tu smo mi kao Domovinski pokret prepoznali priliku da se najprije sa Sjedinjenim Američkim Državama sjedne i pokuša uspostaviti jedan kvalitetan dijalog kako bi se stvari glede Bosne i Hercegovine koje su sada na mrtvoj točki pokrenule, dodao je.
Upozorenje i mogućnost trećeg entiteta
Pred sam kraj emisije, upitan je li treći entitet rješenje za funkcionalnu državu ako izostanu izmjene Izbornog zakona, Barać je potvrdio da su u DP-u spremni razgovarati i o toj povijesnoj i utvrđenoj činjenici koju su već spomenuli u inicijalnom dokumentu.
Ako ne možemo naći jedan pošten, politički, džentlmenski dogovor s Bošnjacima s kojima dijelimo Federaciju… doći će trenutak kada će se jednostavno toj cijeloj situaciji pristupiti iz nekih drugih uglova, poručio je Barać.
Zaključio je kako je Republika Hrvatska danas međunarodno dovoljno prepoznata, integrirana i snažna da odlučno i državnički stane iza svojih sunarodnjaka u BiH, ostavivši otvorenim smjer kojim će se priča dalje razvijati ako s bošnjačke strane izostane razumijevanje, piše Rtv-hb.com.
Vrijeme istječe. Mi jednostavno više nismo raspoloženi čekati. Ne želimo se dovoditi u situaciju da nas se, kao što se moglo čuti od nekih dužnosnika s bošnjačke strane, danas vrti u krug. Naš narod, nakon svih ovih godina i desetljeća čekanja, zaslužio je bolje, poručio je na kraju glavni tajnik DP-a.
