Posljednja statusna konferencija u slučaju šestorice dužnosnika Herceg Bosne otkrila je tek kako oni nemaju prigovora na pritvor, ni uvjete u kojima se nalaze. Četvorica bivših dužnosnika Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Valentin Ćorić osobno su potvrdili kako nemaju zdravstvenih problema ni drugih prigovora, dok je bila zatvorena za javnost rasprava za vrijeme statusne konferencije oko zdravstvenog biltena dvojice optuženika Milivoja Petkovića i Berislava Pušića donosi portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Pušić se nalazi na privremenoj slobodi u Zagrebu.
Sljedeća statusna konferencija u njihovu slučaju održat će se u prosincu ove godine. I tako svaka tri mjeseca do jeseni 2017. godine kada bi se trebala izreći drugostupanjska presuda u ovome predmetu. Do tada će šestorica bivših dužnosnika čekati iza rešetaka Scheveningena. Tužiteljstvo je u njihovome slučaju zatražilo još strože kazne od onih izrečenih u proljeće 2013. godine, dok je obrana šestorice dužnosnika zatražila oslobađanje.
Sve obrane, a osobito bivšeg predsjednika Vlade Hrvatske zajednice Herceg Bosne Jadranka Prlića, inzistirale su na negiranju navoda o postojanju navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata (ZZP) oko etničkog čišćenja dijela teritorija BiH od nehrvata te pripajanja Republici Hrvatskoj za što su po navodima optužnice bili povezani državni i vojni vrh hrvatske države.
"Raspravno vijeće je ignoriralo dokaze da je Franjo Tuđman kao predsjednik Hrvatske podržao neovisnost i održivost BiH. On je to učinio prepoznavanjem BiH kao novoosnovane neovisne države, pružanjem vojne i humanitarne pomoći koju su izravno koristili muslimani i dominantne muslimanske vlasti u BiH", navode odvjetnici Michael Karnavas i Suzana Tomanović, piše portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.
Jedan od najvećih previda prvostupanjskog sudskog vijeća je pogrešno tumačenje dokumenta iz siječnja 1993. godine koji je nazvan ultimatumom oko provedbe mirovnog Vance-Owenova plana o međusobnom razgraničenju. Sud je posve ignorirao dokaze koji pokazuju da su Hrvati u središnjoj Bosni bili u stvarnoj opasnost od Armije BiH, osobito mudžahedina koji su bili povezani s Armijom BiH. Posve su proturječni navodi da je HVO poticao iseljavanje Hrvata iz regije.
Tako je navedeno kako je suludo vjerovati da bi HVO protjerivao Hrvate iz Travnika iz regije koja je pripala Hrvatima po mirovnom planu. U drugostupanjskom postupku Vijećem će predsjedati američki sudac predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Theodor Meron. On je na čelu peteročlanog žalbenoga vijeća u koje je imenovao još trojicu sudaca koji su s njim donijeli pravomoćnu oslobađajuću presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Večernji List
Sljedeća statusna konferencija u njihovu slučaju održat će se u prosincu ove godine. I tako svaka tri mjeseca do jeseni 2017. godine kada bi se trebala izreći drugostupanjska presuda u ovome predmetu. Do tada će šestorica bivših dužnosnika čekati iza rešetaka Scheveningena. Tužiteljstvo je u njihovome slučaju zatražilo još strože kazne od onih izrečenih u proljeće 2013. godine, dok je obrana šestorice dužnosnika zatražila oslobađanje.
Sve obrane, a osobito bivšeg predsjednika Vlade Hrvatske zajednice Herceg Bosne Jadranka Prlića, inzistirale su na negiranju navoda o postojanju navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata (ZZP) oko etničkog čišćenja dijela teritorija BiH od nehrvata te pripajanja Republici Hrvatskoj za što su po navodima optužnice bili povezani državni i vojni vrh hrvatske države.
"Raspravno vijeće je ignoriralo dokaze da je Franjo Tuđman kao predsjednik Hrvatske podržao neovisnost i održivost BiH. On je to učinio prepoznavanjem BiH kao novoosnovane neovisne države, pružanjem vojne i humanitarne pomoći koju su izravno koristili muslimani i dominantne muslimanske vlasti u BiH", navode odvjetnici Michael Karnavas i Suzana Tomanović, piše portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.
Jedan od najvećih previda prvostupanjskog sudskog vijeća je pogrešno tumačenje dokumenta iz siječnja 1993. godine koji je nazvan ultimatumom oko provedbe mirovnog Vance-Owenova plana o međusobnom razgraničenju. Sud je posve ignorirao dokaze koji pokazuju da su Hrvati u središnjoj Bosni bili u stvarnoj opasnost od Armije BiH, osobito mudžahedina koji su bili povezani s Armijom BiH. Posve su proturječni navodi da je HVO poticao iseljavanje Hrvata iz regije.
Tako je navedeno kako je suludo vjerovati da bi HVO protjerivao Hrvate iz Travnika iz regije koja je pripala Hrvatima po mirovnom planu. U drugostupanjskom postupku Vijećem će predsjedati američki sudac predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Theodor Meron. On je na čelu peteročlanog žalbenoga vijeća u koje je imenovao još trojicu sudaca koji su s njim donijeli pravomoćnu oslobađajuću presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Večernji List
