Sud u Haagu odbio je zahtjev Jadranka Prlića za puštanje na privremenu slobodu.
Sutkinja Graciela Gatti Santana je odlučila kako zahtjev treba biti odbijen.
''Iako Prlić ispunjava uvjete za razmatranje ranijeg puštanja, ozbiljnost njegovih zločina i njegova nedovoljna demonstracija rehabilitacije značajni su faktori koji se protive takvom puštanju. Nadalje, pred sobom nemam nikakve dokaze koji bi utvrdili postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi opravdali zanemarivanje ove negativne ocjene'', napisala je u odluci od 7. ožujka sutkinja.
Služi kaznu od 25 godina
''Ovom prilikom odbijam zahtjev i obavještavam vlasti Ujedinjenog Kraljevstva da je datum dovršetka Prlićeve kazne 16. kolovoza 2032. godine'', navedeno je.
Prlić je 18. veljače 2020. godine mogao podnijeti zahtjev da bude pušten na uvjetnu slobodu nakon odsluženja polovice kazne sukladno britanskim zakonima. Ali o takvom zahtjevu odlučuje predsjednik haaškog mehanizma.
Prlić od 2019. u britanskom zatvoru služi kaznu od 25 godina zatvora nakon što ga je osudio sud u Haagu u studenom 2017. godine.
Prlić je u zahtjevu napisao kako prihvaća pravomoćnu presudu u svom slučaju, da ''prihvaća da su (...) zločini počinjeni tijekom hrvatsko-muslimanskog oružanog sukoba u BiH 1992.-94. utvrđeno u presudama'' te da ''prihvaća svoju osobnu odgovornost za zločine koje je osuđen'' kao i da ''duboko žali zbog svoje osobne uloge u počinjenju tih zločina kroz svoje djela ili propusta''.
Iskreno kajanje?
Prlić je sudu pismeno potvrdio kako ''prihvaća kaznu i izražava iskreno kajanje i duboku sućut žrtvama muslimanske/bošnjačke nacionalnosti i njihovoj rodbini''.
U Izvješću iz Ujedinjenog Kraljevstva, zatvorske vlasti navode niz drugih izjava Prlića koje su relevantne za ocjenu njegove rehabilitacije.
Primjerice, Prlić je izjavio da je ''priznaje da zahtijeva kaznu za zajednički poduhvat etničkog čišćenja i da je to cijena koju mora platiti društvu''.
Prlić je rekao zatvorskim vlastima da ''osjeća da nije uspio u svom pokušaj ostvarivanja jedinstvene države koja bi uključivala i Bošnjake Muslimane i Hrvate'' i ostao je u vladi jer je smatrao da će se ''stvari dodatno pogoršati ako on ode''.
U dokumentu se navodi kako, dok ''Prlić iznosi važne priznanja, njegove riječi često ostaju općenite, bez detaljnijeg objašnjenja''.
''U tom smislu, značajno je što Prlić navodi da su njegova uloga i osobna odgovornost 'opisani i detaljno razrađeni u presudama koje su objavljene i dostupne svima' te da 'svaka osoba može pročitati te presude'. Takvi generički prilozi, umjesto preciznijeg priznanja njegove uloge, stanja uma i zločina za koje je proglašen odgovornim, kao i specifične boli žrtava njegovih zločina i njihovih obitelji, ne doprinose iskazivanju istinske refleksije o njegovim zločinima. Nedostatak prave kritičke refleksije također se očituje u kontradiktornim izjavama Prlića o njegovoj ulozi i moći tijekom sukoba, pri čemu zatvorski vlasti primjećuju da on oscilira između izjava da nije imao vlast i tvrdnji da je bio na 'vrhu vlade''', navedeno je, između ostalog, u odluci.
Sutkinja Graciela Gatti Santana je odlučila kako zahtjev treba biti odbijen.
''Iako Prlić ispunjava uvjete za razmatranje ranijeg puštanja, ozbiljnost njegovih zločina i njegova nedovoljna demonstracija rehabilitacije značajni su faktori koji se protive takvom puštanju. Nadalje, pred sobom nemam nikakve dokaze koji bi utvrdili postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga koji bi opravdali zanemarivanje ove negativne ocjene'', napisala je u odluci od 7. ožujka sutkinja.
Služi kaznu od 25 godina
''Ovom prilikom odbijam zahtjev i obavještavam vlasti Ujedinjenog Kraljevstva da je datum dovršetka Prlićeve kazne 16. kolovoza 2032. godine'', navedeno je.
Prlić je 18. veljače 2020. godine mogao podnijeti zahtjev da bude pušten na uvjetnu slobodu nakon odsluženja polovice kazne sukladno britanskim zakonima. Ali o takvom zahtjevu odlučuje predsjednik haaškog mehanizma.
Prlić od 2019. u britanskom zatvoru služi kaznu od 25 godina zatvora nakon što ga je osudio sud u Haagu u studenom 2017. godine.
Prlić je u zahtjevu napisao kako prihvaća pravomoćnu presudu u svom slučaju, da ''prihvaća da su (...) zločini počinjeni tijekom hrvatsko-muslimanskog oružanog sukoba u BiH 1992.-94. utvrđeno u presudama'' te da ''prihvaća svoju osobnu odgovornost za zločine koje je osuđen'' kao i da ''duboko žali zbog svoje osobne uloge u počinjenju tih zločina kroz svoje djela ili propusta''.
Iskreno kajanje?
Prlić je sudu pismeno potvrdio kako ''prihvaća kaznu i izražava iskreno kajanje i duboku sućut žrtvama muslimanske/bošnjačke nacionalnosti i njihovoj rodbini''.
U Izvješću iz Ujedinjenog Kraljevstva, zatvorske vlasti navode niz drugih izjava Prlića koje su relevantne za ocjenu njegove rehabilitacije.
Primjerice, Prlić je izjavio da je ''priznaje da zahtijeva kaznu za zajednički poduhvat etničkog čišćenja i da je to cijena koju mora platiti društvu''.
Prlić je rekao zatvorskim vlastima da ''osjeća da nije uspio u svom pokušaj ostvarivanja jedinstvene države koja bi uključivala i Bošnjake Muslimane i Hrvate'' i ostao je u vladi jer je smatrao da će se ''stvari dodatno pogoršati ako on ode''.
U dokumentu se navodi kako, dok ''Prlić iznosi važne priznanja, njegove riječi često ostaju općenite, bez detaljnijeg objašnjenja''.
''U tom smislu, značajno je što Prlić navodi da su njegova uloga i osobna odgovornost 'opisani i detaljno razrađeni u presudama koje su objavljene i dostupne svima' te da 'svaka osoba može pročitati te presude'. Takvi generički prilozi, umjesto preciznijeg priznanja njegove uloge, stanja uma i zločina za koje je proglašen odgovornim, kao i specifične boli žrtava njegovih zločina i njihovih obitelji, ne doprinose iskazivanju istinske refleksije o njegovim zločinima. Nedostatak prave kritičke refleksije također se očituje u kontradiktornim izjavama Prlića o njegovoj ulozi i moći tijekom sukoba, pri čemu zatvorski vlasti primjećuju da on oscilira između izjava da nije imao vlast i tvrdnji da je bio na 'vrhu vlade''', navedeno je, između ostalog, u odluci.
