Namirnica koju konzumiramo na dnevnoj bazi prema najnovijim istraživanjima može negativno utjecati na zdravlje kože, zglobova i podignuti šećer u krvi. Na koji način pšenica doista utječe na naše zdravlje i kojim alternativnim namirnicama je možemo adekvatno zamijeniti, otkrila nam je nutricionistkinja Maja Maretić.
Kardiolog William Davis tvrdi kako glavni razlozi zbog kojih ljudi odlučuju jesti žitarice, nisu dovoljno uvjerljivi da pšenica postane sastavni dio nečije prehrane, te da se današnja pšenica uvelike razlikuje od one koja se konzumirala prije dva stoljeća.
'U pšenici nema ništa što se ne može naći u ostalim namirnicama, iste te hranjive tvari koje se nalaze u njoj možete dobiti i iz zdravijeg voća i povrća, pa bi izbor trebao biti očigledan', navodi doktor Davis koji upozorava na tri loše posljedice koje izaziva konzumacija pšenice.
S ovim tvrdnjama donekle se slaže i nutricionistkinja Maja Maretić koja je objasnila negativne posljedice konzumiranja pšenice.
1. UGLJIKOHIDRATI IZ PŠENICE UZROKUJU MASNU KOŽU I POJAVU AKNI
Ugljikohidrati u pšenici obično se smatraju dobrima zbog svoje složenosti jer se duže razgrađuju i polako ulaze u krvotok pa sporije povisuju koncentraciju šećera u krv.
No velika količina škroba koji se djevovanjem enzima u organizmu pretvara u šećere nakon što popuni rezerve postaje višak koji dovodi do povišene razine inzulina i aktiviranja žlijezda na proizvodnju masnoće, što rezultira masnom kožom i aknama tvrdnja je kardiologa Davisa.
Nutricionistkinja Maja Maretić ističe kako treba razlikovati intergalno zrno pšenice koje ima izuzetnu prehrambenu vrijednost od bijelog brašna koje, kao i bijeli kruh, ima ove negativne efekte na tijelo.
U njemu su usitnjeni i izbijeljeni najmanje vrijedni dijelovi zrna, a odstranjeno je najvažnije - ovojnica, mekinje i klica. Rješenje za zdravu populaciju koja ne treba u potpunosti izbjegavati pšenicu je korištenje integralog zrna radi veće nutritivne vrijednosti.
2. PROTEIN GLUTEN IZ PŠENICE LOŠE UTJEČE NA ZGLOBOVE
Poznato je da celijaklija nije još uvijek dobro istražena, a milijuni Amerikanaca vjerojatno imaju alergiju na pšenicu, a da to ni ne znaju. Česti bolovi u zglobovima pojavljuju se kao posljedica te alergije koja nije dijagnosticirana upozorava dr. William Davis.
'Ne postoje dva čovjeka oboljela od celijakije s istim simptomima bolesti. Najčešći simptomi koji se javljaju zbog intolerancije na gluten su: proljev, zatvor, bol u trbuhu, anemija, bol u kostima, lak prijelom kostiju, poremećaj kože i oslabljen osjet' objasnila je Maja Maretić.
Oboljelim osobama preporuča se konzumiranje žitarica i grahorica mljevenih u brašno koje ne sadrže gluten. Dobrodošla alternativa su amarant, heljda, slanutak, leća, proso, grašak, kvinoja, soja ili tapioka.
3. AMILOPEKTIN - UGLJIKOHIDRAT PŠENICE POVISUJE ŠEĆER U KRVI
Pšenica može loše djelovati na šećer u krvi, tvrdi dr. Davis jer se ugljikohidrati iz pšenice u konačnici pretvaraju u šećer, a pšenica je prepuna amilopektina, ugljikohidrata koji može povisiti razinu šećera u krvi više nego običan šećer i može dovesti do brojnih drugih zdravstvenih problema kao što je dijabetes.
U današnjoj komercijalnoj ponudi proizvoda od pšenice najčešće nailazimo na nutritivno osiromašenu pšenicu koja sadrži puno škroba koji u sastavu ima najviše amilopektina, ističe naša nutricionistkinja. Izborom integralnih proizvoda i prehrane bogate voćem i povrćem možemo utjecati na kontrolu šećera u krvi. (dnevnik.hr)
Kardiolog William Davis tvrdi kako glavni razlozi zbog kojih ljudi odlučuju jesti žitarice, nisu dovoljno uvjerljivi da pšenica postane sastavni dio nečije prehrane, te da se današnja pšenica uvelike razlikuje od one koja se konzumirala prije dva stoljeća.
'U pšenici nema ništa što se ne može naći u ostalim namirnicama, iste te hranjive tvari koje se nalaze u njoj možete dobiti i iz zdravijeg voća i povrća, pa bi izbor trebao biti očigledan', navodi doktor Davis koji upozorava na tri loše posljedice koje izaziva konzumacija pšenice.
S ovim tvrdnjama donekle se slaže i nutricionistkinja Maja Maretić koja je objasnila negativne posljedice konzumiranja pšenice.
1. UGLJIKOHIDRATI IZ PŠENICE UZROKUJU MASNU KOŽU I POJAVU AKNI
Ugljikohidrati u pšenici obično se smatraju dobrima zbog svoje složenosti jer se duže razgrađuju i polako ulaze u krvotok pa sporije povisuju koncentraciju šećera u krv.
No velika količina škroba koji se djevovanjem enzima u organizmu pretvara u šećere nakon što popuni rezerve postaje višak koji dovodi do povišene razine inzulina i aktiviranja žlijezda na proizvodnju masnoće, što rezultira masnom kožom i aknama tvrdnja je kardiologa Davisa.
Nutricionistkinja Maja Maretić ističe kako treba razlikovati intergalno zrno pšenice koje ima izuzetnu prehrambenu vrijednost od bijelog brašna koje, kao i bijeli kruh, ima ove negativne efekte na tijelo.
U njemu su usitnjeni i izbijeljeni najmanje vrijedni dijelovi zrna, a odstranjeno je najvažnije - ovojnica, mekinje i klica. Rješenje za zdravu populaciju koja ne treba u potpunosti izbjegavati pšenicu je korištenje integralog zrna radi veće nutritivne vrijednosti.
2. PROTEIN GLUTEN IZ PŠENICE LOŠE UTJEČE NA ZGLOBOVE
Poznato je da celijaklija nije još uvijek dobro istražena, a milijuni Amerikanaca vjerojatno imaju alergiju na pšenicu, a da to ni ne znaju. Česti bolovi u zglobovima pojavljuju se kao posljedica te alergije koja nije dijagnosticirana upozorava dr. William Davis.
'Ne postoje dva čovjeka oboljela od celijakije s istim simptomima bolesti. Najčešći simptomi koji se javljaju zbog intolerancije na gluten su: proljev, zatvor, bol u trbuhu, anemija, bol u kostima, lak prijelom kostiju, poremećaj kože i oslabljen osjet' objasnila je Maja Maretić.
Oboljelim osobama preporuča se konzumiranje žitarica i grahorica mljevenih u brašno koje ne sadrže gluten. Dobrodošla alternativa su amarant, heljda, slanutak, leća, proso, grašak, kvinoja, soja ili tapioka.
3. AMILOPEKTIN - UGLJIKOHIDRAT PŠENICE POVISUJE ŠEĆER U KRVI
Pšenica može loše djelovati na šećer u krvi, tvrdi dr. Davis jer se ugljikohidrati iz pšenice u konačnici pretvaraju u šećer, a pšenica je prepuna amilopektina, ugljikohidrata koji može povisiti razinu šećera u krvi više nego običan šećer i može dovesti do brojnih drugih zdravstvenih problema kao što je dijabetes.
U današnjoj komercijalnoj ponudi proizvoda od pšenice najčešće nailazimo na nutritivno osiromašenu pšenicu koja sadrži puno škroba koji u sastavu ima najviše amilopektina, ističe naša nutricionistkinja. Izborom integralnih proizvoda i prehrane bogate voćem i povrćem možemo utjecati na kontrolu šećera u krvi. (dnevnik.hr)
