Imunitet ljudi koji su preležali virus korona traje duže nego što se misli, moguće i cijeli život, dok ljudski organizam od zaraze, možda, čuva i obična sezonska prehlada, tvrde američki znanstvenici.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Rochesteru u američkoj državi New York pruža dokaz da infekcija virusom korona dovodi do poticaja takozvanih memorijskih B-stanica, dugotrajnih stanica imunog sustava koje otkrivaju patogene, stvaraju antitijela i pamte ih za ubuduće.
Sljedeći put kad neki patogen uđe u ljudsko tijelo, B-stanice stupaju u akciju kako bi ga uništile čak i prije nego što dođe do infekcije.
Istraživanje otkriva da memorijske B-stanice mogu preživjeti u ljudskom tijelu desetljećima i da bi mogle dugo štititi one koji su preležali virus korona, možda čak i doživotno.
Ovo istraživanje je prvo koje dokazuje "ukrštenu" reakciju B-stanica.
Ta reakcija znači da B-stanice koje su se jednom borile protiv nekog virusa iz obitelji korona mogu djelovati i protiv drugih, kao što je SARS-KoV-2, te bi ljudi s takvim B-stanicama imali određenu vrstu imuniteta.
"Kada smo proučavali uzorke krvi ljudi koji su se oporavljali od covida, izgledalo je da su mnogi od njih imali B-stanice koje su mogle prepoznati SARS-KoV-2 i da brzo proizvedu antitijela da ga napadnu", ističe jedan od autora istraživanja profesor Mark Sangster.
U studiji su proučavani uzorci krvi 26 zaraženih virusom korona, koji su imali blage ili srednje simptome, i 21 zdrave osobe, čiji su uzorci uzeti prije šest do 10 godina.
Iz tih uzoraka, znanstvenici su mjerili razinu B-stanica i antitijela koja su napadala određene dijelove proteinskih bodlji virusa SARS-KoV-2, koji postoje na svim virusima korona i služe za vezivanje za receptore u ljudskom tijelu.
Ono što nije istraživano ovom studijom jeste koliki stupanj zaštite daje "ukrštena" reakcija B-stanica i kakav je ishod bio kod pacijenata.
Autori studije navode da im je to sljedeći zadatak - da prouče dovodi li "ukrštena" reakcija B-stanica do blažih oblika Covida i može li biti od koristi prilikom razvoja mogućeg cjepiva, prenosi Srna.
Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Rochesteru u američkoj državi New York pruža dokaz da infekcija virusom korona dovodi do poticaja takozvanih memorijskih B-stanica, dugotrajnih stanica imunog sustava koje otkrivaju patogene, stvaraju antitijela i pamte ih za ubuduće.
Sljedeći put kad neki patogen uđe u ljudsko tijelo, B-stanice stupaju u akciju kako bi ga uništile čak i prije nego što dođe do infekcije.
Istraživanje otkriva da memorijske B-stanice mogu preživjeti u ljudskom tijelu desetljećima i da bi mogle dugo štititi one koji su preležali virus korona, možda čak i doživotno.
Ovo istraživanje je prvo koje dokazuje "ukrštenu" reakciju B-stanica.
Ta reakcija znači da B-stanice koje su se jednom borile protiv nekog virusa iz obitelji korona mogu djelovati i protiv drugih, kao što je SARS-KoV-2, te bi ljudi s takvim B-stanicama imali određenu vrstu imuniteta.
"Kada smo proučavali uzorke krvi ljudi koji su se oporavljali od covida, izgledalo je da su mnogi od njih imali B-stanice koje su mogle prepoznati SARS-KoV-2 i da brzo proizvedu antitijela da ga napadnu", ističe jedan od autora istraživanja profesor Mark Sangster.
U studiji su proučavani uzorci krvi 26 zaraženih virusom korona, koji su imali blage ili srednje simptome, i 21 zdrave osobe, čiji su uzorci uzeti prije šest do 10 godina.
Iz tih uzoraka, znanstvenici su mjerili razinu B-stanica i antitijela koja su napadala određene dijelove proteinskih bodlji virusa SARS-KoV-2, koji postoje na svim virusima korona i služe za vezivanje za receptore u ljudskom tijelu.
Ono što nije istraživano ovom studijom jeste koliki stupanj zaštite daje "ukrštena" reakcija B-stanica i kakav je ishod bio kod pacijenata.
Autori studije navode da im je to sljedeći zadatak - da prouče dovodi li "ukrštena" reakcija B-stanica do blažih oblika Covida i može li biti od koristi prilikom razvoja mogućeg cjepiva, prenosi Srna.
