Velik dio zapadne Europe trenutačno je zahvaćen intenzivnim toplinskim valom s neuobičajeno visokim temperaturama, od Ujedinjenog Kraljevstva i Irske na sjeveru, preko Njemačke i Francuske, pa sve do Španjolske i Italije na jugu.
Ovo iznimno toplo vrijeme na pragu ljeta posljedica je takozvane toplinske kupole, snažnog i sporopokretnog sustava visokog tlaka zraka koji dolazi iz sjeverne Afrike i zadržava vrući zrak iznad Europe poput poklopca na loncu. Prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus, takvi su vremenski sustavi u posljednjih 25 godina postali sve češći, potičući učestalije i jače toplinske valove, piše Deutsche Welle.
"Temperature ovakvih razmjera nekad su bile iznimka čak i usred ljeta", izjavila je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu. "Ova rekordna vrućina jasno pokazuje otiske klimatskih promjena."
Europa se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka
Iako je još rano precizno utvrditi u kojoj je mjeri ovaj toplinski val pojačan emisijama stakleničkih plinova, prethodne analize toplinskih valova u Europi od 2003. godine pokazuju jasnu vezu. Analize koje je provela organizacija World Weather Attribution, čija je suosnivačica Friederike Otto, zaključile su da su takvi ekstremni vremenski događaji postali "puno vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem".
Najnovije izvješće "Europsko stanje klime", objavljeno u travnju, navodi da je najmanje 95 posto kontinenta tijekom 2025. godine zabilježilo temperature iznad godišnjeg prosjeka. Intenzivni toplinski valovi s temperaturama višim od 30 stupnjeva Celzijevih zabilježeni su čak i sjeverno od Arktičkog kruga, a temperatura površine mora bila je najviša ikad zabilježena. "Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice su već sada ozbiljne", rekao je Florian Pappenberger, voditelj Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, jedne od institucija koje stoje iza izvješća. Europa se, naime, zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka, s porastom prosječne temperature od 2,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je globalni prosjek porastao za 1,4 stupnja.
Zemljopisni položaj i promjene u strujanju zraka
Dio razloga za ubrzano zagrijavanje leži u zemljopisnom položaju Europe, koja je povezana s Arktikom - drugim područjem na svijetu koje se zagrijava još brže, s prosječnim porastom temperature od preko 3,3 stupnja. Jedan od uzroka je takozvani albedo-efekt: tamni, ledom nepokriveni Arktički ocean upija više sunčeve energije nego reflektirajući led. Isti je proces prisutan i u Europi, gdje su područja poput Alpa, nekad prekrivena snijegom do kasnog ljeta, sve češće bez snježnog pokrivača, zbog čega tamnije tlo upija više topline i dodatno ubrzava zagrijavanje.
Znanstvenici zagrijavanje Europe povezuju i s promjenama u mlaznoj struji, visinskoj struji zraka koja teče sa zapada prema Europi. Ti nekoć stabilni vjetrovi poremećeni su klimatskim promjenama, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se dulje zadržavaju nad istim područjima. Studija iz 2022. godine pokazala je da su postala učestalija razdoblja u kojima se mlazna struja dijeli na dva kraka. "Tijekom stanja dvostruke mlazne struje vremenski se sustavi preusmjeravaju prema sjeveru, a nad zapadnom Europom mogu se razviti dugotrajni toplinski valovi", pojasnila je Efi Rousi, voditeljica studije s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu.
Paradoks čistog zraka
Paradoksalno, naporima za rješavanje drugog ekološkog problema također se pridonijelo jačem zagrijavanju. Izvješće "Europsko stanje klime 2025." ističe da su stroži propisi o kvaliteti zraka iz 1980-ih smanjili onečišćenje, ali i doveli do viših temperatura. Prije tih propisa, sitne reflektirajuće čestice sulfata i nitrata iz ispušnih plinova i tvorničkih dimnjaka neizravno su hladile kontinent reflektirajući sunčevu svjetlost. Njihovim smanjenjem djelomično je ublažen taj rashlađujući učinak. Klimatski stručnjaci ipak naglašavaju da to ne znači da bi trebalo odustati od smanjenja emisija štetnih plinova.
Potreba za ograničavanjem zagrijavanja naglašena je i u novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije UN-a (WMO) i britanskog Met Officea. Studija predviđa gotovo rekordne globalne temperature u sljedećih pet godina te navodi da je vjerojatno da će svijet prije 2031. doživjeti novu najtopliju godinu u povijesti mjerenja. "Zadatak pred nama je jasan", rekao je početkom mjeseca glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, pozvavši na napore za ograničavanje porasta temperature radi "izgradnje sigurnije, pravednije i otpornije budućnosti za sve". Prošloga tjedna UN je izglasao nastavak potpore brzom i pravednom prijelazu s fosilnih goriva, a ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije od 2000. godine već je pomaknulo trendove zagrijavanja dalje od najgoreg mogućeg scenarija.
Ovo iznimno toplo vrijeme na pragu ljeta posljedica je takozvane toplinske kupole, snažnog i sporopokretnog sustava visokog tlaka zraka koji dolazi iz sjeverne Afrike i zadržava vrući zrak iznad Europe poput poklopca na loncu. Prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus, takvi su vremenski sustavi u posljednjih 25 godina postali sve češći, potičući učestalije i jače toplinske valove, piše Deutsche Welle.
"Temperature ovakvih razmjera nekad su bile iznimka čak i usred ljeta", izjavila je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu. "Ova rekordna vrućina jasno pokazuje otiske klimatskih promjena."
Europa se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka
Iako je još rano precizno utvrditi u kojoj je mjeri ovaj toplinski val pojačan emisijama stakleničkih plinova, prethodne analize toplinskih valova u Europi od 2003. godine pokazuju jasnu vezu. Analize koje je provela organizacija World Weather Attribution, čija je suosnivačica Friederike Otto, zaključile su da su takvi ekstremni vremenski događaji postali "puno vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem".
Najnovije izvješće "Europsko stanje klime", objavljeno u travnju, navodi da je najmanje 95 posto kontinenta tijekom 2025. godine zabilježilo temperature iznad godišnjeg prosjeka. Intenzivni toplinski valovi s temperaturama višim od 30 stupnjeva Celzijevih zabilježeni su čak i sjeverno od Arktičkog kruga, a temperatura površine mora bila je najviša ikad zabilježena. "Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice su već sada ozbiljne", rekao je Florian Pappenberger, voditelj Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, jedne od institucija koje stoje iza izvješća. Europa se, naime, zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka, s porastom prosječne temperature od 2,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je globalni prosjek porastao za 1,4 stupnja.
Zemljopisni položaj i promjene u strujanju zraka
Dio razloga za ubrzano zagrijavanje leži u zemljopisnom položaju Europe, koja je povezana s Arktikom - drugim područjem na svijetu koje se zagrijava još brže, s prosječnim porastom temperature od preko 3,3 stupnja. Jedan od uzroka je takozvani albedo-efekt: tamni, ledom nepokriveni Arktički ocean upija više sunčeve energije nego reflektirajući led. Isti je proces prisutan i u Europi, gdje su područja poput Alpa, nekad prekrivena snijegom do kasnog ljeta, sve češće bez snježnog pokrivača, zbog čega tamnije tlo upija više topline i dodatno ubrzava zagrijavanje.
Znanstvenici zagrijavanje Europe povezuju i s promjenama u mlaznoj struji, visinskoj struji zraka koja teče sa zapada prema Europi. Ti nekoć stabilni vjetrovi poremećeni su klimatskim promjenama, što dovodi do ekstremnijih vremenskih obrazaca koji se dulje zadržavaju nad istim područjima. Studija iz 2022. godine pokazala je da su postala učestalija razdoblja u kojima se mlazna struja dijeli na dva kraka. "Tijekom stanja dvostruke mlazne struje vremenski se sustavi preusmjeravaju prema sjeveru, a nad zapadnom Europom mogu se razviti dugotrajni toplinski valovi", pojasnila je Efi Rousi, voditeljica studije s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu.
Paradoks čistog zraka
Paradoksalno, naporima za rješavanje drugog ekološkog problema također se pridonijelo jačem zagrijavanju. Izvješće "Europsko stanje klime 2025." ističe da su stroži propisi o kvaliteti zraka iz 1980-ih smanjili onečišćenje, ali i doveli do viših temperatura. Prije tih propisa, sitne reflektirajuće čestice sulfata i nitrata iz ispušnih plinova i tvorničkih dimnjaka neizravno su hladile kontinent reflektirajući sunčevu svjetlost. Njihovim smanjenjem djelomično je ublažen taj rashlađujući učinak. Klimatski stručnjaci ipak naglašavaju da to ne znači da bi trebalo odustati od smanjenja emisija štetnih plinova.
Potreba za ograničavanjem zagrijavanja naglašena je i u novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije UN-a (WMO) i britanskog Met Officea. Studija predviđa gotovo rekordne globalne temperature u sljedećih pet godina te navodi da je vjerojatno da će svijet prije 2031. doživjeti novu najtopliju godinu u povijesti mjerenja. "Zadatak pred nama je jasan", rekao je početkom mjeseca glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, pozvavši na napore za ograničavanje porasta temperature radi "izgradnje sigurnije, pravednije i otpornije budućnosti za sve". Prošloga tjedna UN je izglasao nastavak potpore brzom i pravednom prijelazu s fosilnih goriva, a ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije od 2000. godine već je pomaknulo trendove zagrijavanja dalje od najgoreg mogućeg scenarija.
