Proizvođači hrane u Europskoj uniji su među najzaštićenijim u čitavom svijetu, ali čak i na takvom tržištu, dolazi do nepoštene prakse velikih trgovinskih sustava prema farmerima.
Ovaj problem nedavno je bio jedna od točki na Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta (EP). Talijanski zastupnik u EP-u Paolo de Castro je predložio Direktivu s ciljem da zaustavi sve veće pritiske na proizvođače prehrambenih proizvoda i farmere, piše Faktor.
Navedeno je da na tržištu EU-a postoji čitav niz nepoštenih poslovnih praksi kojima su farmeri izloženi. Tako dolazi do neopravdanih kašnjenja u plaćanju, pritisku da i farmeri ponesu dio tereta sniženja dok trgovci zadržavaju profit, plaćanje raznih naknada za "istraživanje tržišta i unaprijeđenje prodaje", naknada za potpisivanje ugovora o isporuci koje nisu srazmerne administrativnom trošku koji treba da snosi dobavljač te mnogih drugih pojava.
S obzirom na to da su farmeri bili izloženi pritiscima te da zbog straha od gubitka ugovora nisu željeli pokretari sudske sporove, Europska komisija želi ovo pitanje urediti na razini čitave Unije.
U navedenoj direktivi je predloženo da se zabrani nepoštena trgovačka praksa u lancu opskrbe hranom te da se osigura pravedniji tretman manjim tvrtkama i pojedincima. Uz listu sankcija, EK planira i da u svakoj državi postoji tijelo nadležno za tu oblast koje bi pratilo primjenu pravila. Država članice imaju mogućnost da same dodatno još strožije urede ovu oblast.
Proizvođači hrane u BiH se susreću s mnogo većim problemima od onih u Europskoj uniji. Kako je za Faktor pojasnio Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, proizvođači uvijek "na kraju oberu bostan i nastradaju".
''Plaćanje se odgađa do kraja, snižavaju se cijene i ucjenjuju farmeri, čeka se posljednji trenutak da trgovci od nas otkupe sezonsko voće i povrće da bi mogli ucjenjivati i snižavati cijenu. Farmeri to prodaju samo da ne bace hranu. Tako da su ucjene prisutne u velikoj mjeri, i događa se mnogo loših stvari'', kazao je Bićo.
Tračak nade vidi u osnivanju zadruga koje bi ojačale pregovaračku poziciju proizvođača hrane kroz omasovljavanje članstva i pregovore s trgovačkim lancima.
''Pošto zadruge nisu direktni proizvođači, onda imaju dosta više vremena hodati i tražiti bolju cijenu. Također, zadruga je i pravno lice koje ima svoja pravila plaćanja, aktiviranja mjenica i slično. Dok je direktnom proizvođaču to teže raditi jer ne mogu stići na sve kada se moraju posvetiti radu na njivi'', ističe Bićo.
Kao primjer kako bi zadruge mogle pomoći navodi i otkup malina u kojem je zbog niske cijene nastalo mnogo problema.
''Hladnjačari nisu izravni proizvođači nego samo otkupljuju i prodaju, i oni tu sebe traže. Problem kod malinara su hladnjačari s ucjenama, cijenom, tvrdnjama da se radi o lošoj kvaliteti i slično'', kazao je on.
Kašnjenje u plaćanju je akutni problem bh. gospodarstva koji se dijelom pokušava riješiti i kroz mijenjanje zakonskih propisa. Početkom 2017. počeo je s primjenom Zakon o financijskom poslovanju koji između ostalog propisuje da je rok za plaćanje 30 dana ako nije posebno ugovoren između dvije strane. Rok plaćanja dvije strane mogu ugovoriti do 60 dana, a ako ugovaraju duži rok plaćanja, koji nikako ne može biti duži od 360 dana, dužnik je obvezan izdati povjeritelju neopozivo bankarsko jamstvo naplativo na poziv bez prigovora ili avaliranu mjenicu.
Posebna novost jeste uvođenje kazni za one koji krše rokove plaćanja. Do sada, ako vam klijent ili kupac odbija platiti uslugu ili robu, mogli ste pred nadležnim sudom pokrenuti parnični postupak.
No, novim zakonom propisuje se da inspektori Porezne uprave mogu kazniti dužnika koji krši rokove plaćanja. Tako je predviđena kazna za pravni subjekt u slučaju da kasni s plaćanjima između 5.000 i 15.000 KM, a odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit će se kaznom između 1.500 i 3.000 KM. Također, propisane su i novčane kazne ako pravni subjekt i odgovorna osoba odbiju sudjelovati u postupku nadzora.
Iako ova pravila zvuče odlično na papiru, iskustva farmera govore da veliki trgovački lanci imaju apsolutnu moć te da njihovo ponašanje nije mnogo promijenjeno nakon usvajanja ovog zakona.
Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH pozivaju na kraj nepoštenih trgovačkih praksi te izražavaju nadu da će se standardi koje planira usvojiti Europska unija primjenjivati i u našoj zemlji.
Ovaj problem nedavno je bio jedna od točki na Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta (EP). Talijanski zastupnik u EP-u Paolo de Castro je predložio Direktivu s ciljem da zaustavi sve veće pritiske na proizvođače prehrambenih proizvoda i farmere, piše Faktor.
Navedeno je da na tržištu EU-a postoji čitav niz nepoštenih poslovnih praksi kojima su farmeri izloženi. Tako dolazi do neopravdanih kašnjenja u plaćanju, pritisku da i farmeri ponesu dio tereta sniženja dok trgovci zadržavaju profit, plaćanje raznih naknada za "istraživanje tržišta i unaprijeđenje prodaje", naknada za potpisivanje ugovora o isporuci koje nisu srazmerne administrativnom trošku koji treba da snosi dobavljač te mnogih drugih pojava.
S obzirom na to da su farmeri bili izloženi pritiscima te da zbog straha od gubitka ugovora nisu željeli pokretari sudske sporove, Europska komisija želi ovo pitanje urediti na razini čitave Unije.
U navedenoj direktivi je predloženo da se zabrani nepoštena trgovačka praksa u lancu opskrbe hranom te da se osigura pravedniji tretman manjim tvrtkama i pojedincima. Uz listu sankcija, EK planira i da u svakoj državi postoji tijelo nadležno za tu oblast koje bi pratilo primjenu pravila. Država članice imaju mogućnost da same dodatno još strožije urede ovu oblast.
Proizvođači hrane u BiH se susreću s mnogo većim problemima od onih u Europskoj uniji. Kako je za Faktor pojasnio Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, proizvođači uvijek "na kraju oberu bostan i nastradaju".
''Plaćanje se odgađa do kraja, snižavaju se cijene i ucjenjuju farmeri, čeka se posljednji trenutak da trgovci od nas otkupe sezonsko voće i povrće da bi mogli ucjenjivati i snižavati cijenu. Farmeri to prodaju samo da ne bace hranu. Tako da su ucjene prisutne u velikoj mjeri, i događa se mnogo loših stvari'', kazao je Bićo.
Tračak nade vidi u osnivanju zadruga koje bi ojačale pregovaračku poziciju proizvođača hrane kroz omasovljavanje članstva i pregovore s trgovačkim lancima.
''Pošto zadruge nisu direktni proizvođači, onda imaju dosta više vremena hodati i tražiti bolju cijenu. Također, zadruga je i pravno lice koje ima svoja pravila plaćanja, aktiviranja mjenica i slično. Dok je direktnom proizvođaču to teže raditi jer ne mogu stići na sve kada se moraju posvetiti radu na njivi'', ističe Bićo.
Kao primjer kako bi zadruge mogle pomoći navodi i otkup malina u kojem je zbog niske cijene nastalo mnogo problema.
''Hladnjačari nisu izravni proizvođači nego samo otkupljuju i prodaju, i oni tu sebe traže. Problem kod malinara su hladnjačari s ucjenama, cijenom, tvrdnjama da se radi o lošoj kvaliteti i slično'', kazao je on.
Kašnjenje u plaćanju je akutni problem bh. gospodarstva koji se dijelom pokušava riješiti i kroz mijenjanje zakonskih propisa. Početkom 2017. počeo je s primjenom Zakon o financijskom poslovanju koji između ostalog propisuje da je rok za plaćanje 30 dana ako nije posebno ugovoren između dvije strane. Rok plaćanja dvije strane mogu ugovoriti do 60 dana, a ako ugovaraju duži rok plaćanja, koji nikako ne može biti duži od 360 dana, dužnik je obvezan izdati povjeritelju neopozivo bankarsko jamstvo naplativo na poziv bez prigovora ili avaliranu mjenicu.
Posebna novost jeste uvođenje kazni za one koji krše rokove plaćanja. Do sada, ako vam klijent ili kupac odbija platiti uslugu ili robu, mogli ste pred nadležnim sudom pokrenuti parnični postupak.
No, novim zakonom propisuje se da inspektori Porezne uprave mogu kazniti dužnika koji krši rokove plaćanja. Tako je predviđena kazna za pravni subjekt u slučaju da kasni s plaćanjima između 5.000 i 15.000 KM, a odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit će se kaznom između 1.500 i 3.000 KM. Također, propisane su i novčane kazne ako pravni subjekt i odgovorna osoba odbiju sudjelovati u postupku nadzora.
Iako ova pravila zvuče odlično na papiru, iskustva farmera govore da veliki trgovački lanci imaju apsolutnu moć te da njihovo ponašanje nije mnogo promijenjeno nakon usvajanja ovog zakona.
Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH pozivaju na kraj nepoštenih trgovačkih praksi te izražavaju nadu da će se standardi koje planira usvojiti Europska unija primjenjivati i u našoj zemlji.
