Korisnici vijesti diljem svijeta sve se više informiraju putem društvenih medija i video platformi, koje su po prvi put nadmašile tradicionalne medije, stoji u novom izvješću Reutersovog instituta. Studija upozorava da promjena navika, potaknuta mlađom publikom i alatima umjetne inteligencije, preoblikuje globalnu medijsku industriju i ugrožava postojeće poslovne modele medijskih kuća, piše France 24.
Najrašireniji način informiranja
Godina 2026. predstavlja "značajnu prekretnicu: po prvi put je konzumacija vijesti s društvenih medija i video mreža, s udjelom od 54 posto, pretekla sve ostale izvore i postala najrašireniji način informiranja na globalnoj razini", napisao je Jim Egan, glavni autor izvješća Reutersovog instituta za studij novinarstva.
Godišnje izvješće ovog instituta, koji djeluje pri Sveučilištu u Oxfordu, smatra se ključnim pokazateljem trendova koji mijenjaju medijsku scenu. Istraživači su svoja otkrića utemeljili na internetskim anketama koje je YouGov proveo početkom ove godine na uzorku od gotovo 100.000 ljudi u 48 zemalja.
Ovogodišnje izdanje pokazalo je da je 54 posto ispitanika u tjednu prije ankete vijesti pratilo putem društvenih medija ili video platformi. Taj se postotak penje na 56 posto ako se uključe i AI chatbotovi poput ChatGPT-a. Time su nadmašili televizijske vijesti, koje je navelo 52 posto ispitanika, aplikacije i portale novinskih kuća s 51 posto te radio s 21 posto.
Smanjeni prihodi
Iako je ovo prvi put da su nove platforme u prosjeku globalne ankete nadmašile stare, u pojedinim zemljama ta se prekretnica dogodila i ranije. U nekim državama, osobito u Europi, internetske stranice i aplikacije tradicionalnih medija zasad i dalje vode.
"Bolje je na ovo gledati kao na pomak, a ne kao na naglu promjenu, no svejedno je riječ o važnom trenutku", napisao je Egan. U globalnoj anketi, troje od deset ispitanika izjavilo je da su im društveni mediji ili video platforme glavni izvor vijesti.
Među osobama u dobi od 18 do 24 godine taj se udio penje na polovicu. Različite društvene mreže također potiču različite obrasce korištenja. Većina ispitanika posjećivala je X ili YouTube ciljano kako bi pronašla vijesti, dok su na Facebooku, Instagramu i TikToku korisnici češće nailazili na vijesti obavljajući druge aktivnosti.
Televizija je ostala vodeći izvor vijesti samo među osobama u dobnim skupinama od 45 do 54 godine te starijima od 55. Podaci o korištenju aplikacija i portala tradicionalnih medija također su poražavajući, jer ih nijedna dobna skupina nije navela kao svoj prvi izbor za informiranje.
"To ima očite posljedice na mogućnosti dosezanja publike, njezinog angažmana i potencijala za unovčavanje sadržaja", napisao je Egan, bivši viši direktor u BBC-ju. Razmjeri izazova u osiguravanju prihoda za financiranje novinarstva vidljivi su i iz podatka da samo 17 posto ispitanika plaća za online informacije.
U međuvremenu su internetski divovi poput Googlea i Mete preuzeli ogroman udio na tržištu oglašavanja - na štetu tradicionalnih medija. Izvješće na 180 stranica potvrđuje dugogodišnje trendove koji utječu na medije, uključujući rastuću potražnju za video sadržajem, sve veću moć pojedinačnih kreatora vijesti i pad povjerenja u tradicionalne medije.
Gubitak povjerenja
Potonja je stavka pala na dosad najnižu razinu - samo 37 posto ispitanika izjavilo je da vjeruje "većini vijesti većinu vremena". Ljudi se također sve više okreću AI chatbotovima za vijesti, što je bila tema prošlogodišnjeg izvješća Reutersovog instituta.
Oko 10 posto ispitanika izjavilo je da tjedno koristi chatbotove za informiranje, što je porast u odnosu na sedam posto prošle godine. "Kako odgovoriti na brzi razvoj i širenje generativne umjetne inteligencije jedini je i najveći izazov s kojim se danas suočavaju čelnici medija i donositelji politika", napisao je Egan.
Općenito, primijetio je "izraženu nestabilnost u mnogim pokazateljima" koji se prate u izvješću, a sve u kontekstu povećane geopolitičke neizvjesnosti. "Dijelovi ovogodišnjeg izvješća predstavljaju uznemirujuće štivo, ali ovo je posebno turbulentno vrijeme kako za medijski sektor, tako i za svijet u cjelini", zaključio je Egan.
Najrašireniji način informiranja
Godina 2026. predstavlja "značajnu prekretnicu: po prvi put je konzumacija vijesti s društvenih medija i video mreža, s udjelom od 54 posto, pretekla sve ostale izvore i postala najrašireniji način informiranja na globalnoj razini", napisao je Jim Egan, glavni autor izvješća Reutersovog instituta za studij novinarstva.
Godišnje izvješće ovog instituta, koji djeluje pri Sveučilištu u Oxfordu, smatra se ključnim pokazateljem trendova koji mijenjaju medijsku scenu. Istraživači su svoja otkrića utemeljili na internetskim anketama koje je YouGov proveo početkom ove godine na uzorku od gotovo 100.000 ljudi u 48 zemalja.
Ovogodišnje izdanje pokazalo je da je 54 posto ispitanika u tjednu prije ankete vijesti pratilo putem društvenih medija ili video platformi. Taj se postotak penje na 56 posto ako se uključe i AI chatbotovi poput ChatGPT-a. Time su nadmašili televizijske vijesti, koje je navelo 52 posto ispitanika, aplikacije i portale novinskih kuća s 51 posto te radio s 21 posto.
Smanjeni prihodi
Iako je ovo prvi put da su nove platforme u prosjeku globalne ankete nadmašile stare, u pojedinim zemljama ta se prekretnica dogodila i ranije. U nekim državama, osobito u Europi, internetske stranice i aplikacije tradicionalnih medija zasad i dalje vode.
"Bolje je na ovo gledati kao na pomak, a ne kao na naglu promjenu, no svejedno je riječ o važnom trenutku", napisao je Egan. U globalnoj anketi, troje od deset ispitanika izjavilo je da su im društveni mediji ili video platforme glavni izvor vijesti.
Među osobama u dobi od 18 do 24 godine taj se udio penje na polovicu. Različite društvene mreže također potiču različite obrasce korištenja. Većina ispitanika posjećivala je X ili YouTube ciljano kako bi pronašla vijesti, dok su na Facebooku, Instagramu i TikToku korisnici češće nailazili na vijesti obavljajući druge aktivnosti.
Televizija je ostala vodeći izvor vijesti samo među osobama u dobnim skupinama od 45 do 54 godine te starijima od 55. Podaci o korištenju aplikacija i portala tradicionalnih medija također su poražavajući, jer ih nijedna dobna skupina nije navela kao svoj prvi izbor za informiranje.
"To ima očite posljedice na mogućnosti dosezanja publike, njezinog angažmana i potencijala za unovčavanje sadržaja", napisao je Egan, bivši viši direktor u BBC-ju. Razmjeri izazova u osiguravanju prihoda za financiranje novinarstva vidljivi su i iz podatka da samo 17 posto ispitanika plaća za online informacije.
U međuvremenu su internetski divovi poput Googlea i Mete preuzeli ogroman udio na tržištu oglašavanja - na štetu tradicionalnih medija. Izvješće na 180 stranica potvrđuje dugogodišnje trendove koji utječu na medije, uključujući rastuću potražnju za video sadržajem, sve veću moć pojedinačnih kreatora vijesti i pad povjerenja u tradicionalne medije.
Gubitak povjerenja
Potonja je stavka pala na dosad najnižu razinu - samo 37 posto ispitanika izjavilo je da vjeruje "većini vijesti većinu vremena". Ljudi se također sve više okreću AI chatbotovima za vijesti, što je bila tema prošlogodišnjeg izvješća Reutersovog instituta.
Oko 10 posto ispitanika izjavilo je da tjedno koristi chatbotove za informiranje, što je porast u odnosu na sedam posto prošle godine. "Kako odgovoriti na brzi razvoj i širenje generativne umjetne inteligencije jedini je i najveći izazov s kojim se danas suočavaju čelnici medija i donositelji politika", napisao je Egan.
Općenito, primijetio je "izraženu nestabilnost u mnogim pokazateljima" koji se prate u izvješću, a sve u kontekstu povećane geopolitičke neizvjesnosti. "Dijelovi ovogodišnjeg izvješća predstavljaju uznemirujuće štivo, ali ovo je posebno turbulentno vrijeme kako za medijski sektor, tako i za svijet u cjelini", zaključio je Egan.
