Znanstvenici su plastične boce pretvorili u aromu vanile koristeći genetski modificirane bakterije, prvi put kada je ta kemikalija proizvedena iz otpadne plastike.
Pretvaranje plastičnih boca u unosnije materijale moglo bi učiniti postupak recikliranja daleko atraktivnijim i efikasnijim. Trenutno plastika gubi oko 95 posto vrijednosti kao materijal nakon jedne upotrebe. Poticanje prikupljanja i upotrebe takvog otpada ključno je za rješavanje globalnog problema zagađenja plastikom, piše The Guardian.
Istraživači su već razvili mutirane enzime za razgradnju polietilen tereftalatnog polimera koji se koristi za boce s pićima na njegove osnovne jedinice, tereftalnu kiselinu (TA). Znanstvenici su sada koristili greške za pretvaranje TA u vanilin.
Masovna kemikalija
Vanilin se široko koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji i važna je masovna kemikalija koja se koristi za proizvodnju lijekova, proizvoda za čišćenje i herbicida. Globalna potražnja raste i 2018. godine iznosila je 37.000 tona, što je daleko premašilo ponudu prirodnih zrna vanilije. Oko 85 posto vanilina trenutno se sintetizira iz kemikalija dobivenih iz fosilnih goriva.
Joanna Sadler s Univerziteta u Edinburghu, koja je provela ovaj novi posao, rekla je da je ovo prvi primjer korištenja biološkog sistema za preradu plastičnog otpada u vrijednu industrijsku kemikaliju.
''To ima vrlo uzbudljive implikacije na kružnu ekonomiju'', dodala je.
Stephen Wallace, također s Univerziteta u Edinburghu, istakao je da njihov rad osporava percepciju plastike kao problematičnog otpada i umjesto toga pokazuje njenu upotrebu kao novog resursa ugljika od kojeg se mogu proizvoditi proizvodi visoke vrijednosti, prenosi Faktor.ba.
Oko milijun plastičnih boca proda se svake minute širom svijeta, a samo 14 posto se reciklira. Trenutno se čak i one boce koje se recikliraju mogu pretvoriti samo u neprozirna vlakna za odjeću ili tepihe.
Dodatno prilagođavanje bakterija
Istraživanje, objavljeno u časopisu Green Chemistry, koristilo je inženjerski razvijene bakterije E coli za transformaciju TA u vanilin. Znanstvenici su zagrijavali mikrobnu juhu na 37 stupnjeva Celzija jedan dan, pod istim uvjetima kao i za kuhanje piva, rekao je Wallace. Ovo je pretvorilo 79 posto TA u vanilin.
Iduće što će uraditi znanstvenici jeste da će dodatno prilagoditi bakterije kako bi dodatno povećali stopu konverzije. Smatraju da to mogu učiniti prilično brzo.
Navode da se od TA se mogu proizvesti i drugi vrijedni molekuli, poput nekih koji se koriste u parfemima.
Ellis Crawford, iz Kraljevskog kemijskog društva, rekao je kako je ovo zaista zanimljiva upotreba mikrobne nauke za poboljšanje održivosti.
Nedavno istraživanje pokazalo je da su boce druga najčešća vrsta zagađenja plastikom u oceanima, nakon plastičnih vrećica.
2018. godine znansvenici su slučajno stvorili mutirani enzim koji razgrađuje plastične boce, a naknadni rad proizveo je super-enzim koji još brže jede plastične boce.
Pretvaranje plastičnih boca u unosnije materijale moglo bi učiniti postupak recikliranja daleko atraktivnijim i efikasnijim. Trenutno plastika gubi oko 95 posto vrijednosti kao materijal nakon jedne upotrebe. Poticanje prikupljanja i upotrebe takvog otpada ključno je za rješavanje globalnog problema zagađenja plastikom, piše The Guardian.
Istraživači su već razvili mutirane enzime za razgradnju polietilen tereftalatnog polimera koji se koristi za boce s pićima na njegove osnovne jedinice, tereftalnu kiselinu (TA). Znanstvenici su sada koristili greške za pretvaranje TA u vanilin.
Masovna kemikalija
Vanilin se široko koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji i važna je masovna kemikalija koja se koristi za proizvodnju lijekova, proizvoda za čišćenje i herbicida. Globalna potražnja raste i 2018. godine iznosila je 37.000 tona, što je daleko premašilo ponudu prirodnih zrna vanilije. Oko 85 posto vanilina trenutno se sintetizira iz kemikalija dobivenih iz fosilnih goriva.
Joanna Sadler s Univerziteta u Edinburghu, koja je provela ovaj novi posao, rekla je da je ovo prvi primjer korištenja biološkog sistema za preradu plastičnog otpada u vrijednu industrijsku kemikaliju.
''To ima vrlo uzbudljive implikacije na kružnu ekonomiju'', dodala je.
Stephen Wallace, također s Univerziteta u Edinburghu, istakao je da njihov rad osporava percepciju plastike kao problematičnog otpada i umjesto toga pokazuje njenu upotrebu kao novog resursa ugljika od kojeg se mogu proizvoditi proizvodi visoke vrijednosti, prenosi Faktor.ba.
Oko milijun plastičnih boca proda se svake minute širom svijeta, a samo 14 posto se reciklira. Trenutno se čak i one boce koje se recikliraju mogu pretvoriti samo u neprozirna vlakna za odjeću ili tepihe.
Dodatno prilagođavanje bakterija
Istraživanje, objavljeno u časopisu Green Chemistry, koristilo je inženjerski razvijene bakterije E coli za transformaciju TA u vanilin. Znanstvenici su zagrijavali mikrobnu juhu na 37 stupnjeva Celzija jedan dan, pod istim uvjetima kao i za kuhanje piva, rekao je Wallace. Ovo je pretvorilo 79 posto TA u vanilin.
Iduće što će uraditi znanstvenici jeste da će dodatno prilagoditi bakterije kako bi dodatno povećali stopu konverzije. Smatraju da to mogu učiniti prilično brzo.
Navode da se od TA se mogu proizvesti i drugi vrijedni molekuli, poput nekih koji se koriste u parfemima.
Ellis Crawford, iz Kraljevskog kemijskog društva, rekao je kako je ovo zaista zanimljiva upotreba mikrobne nauke za poboljšanje održivosti.
Nedavno istraživanje pokazalo je da su boce druga najčešća vrsta zagađenja plastikom u oceanima, nakon plastičnih vrećica.
2018. godine znansvenici su slučajno stvorili mutirani enzim koji razgrađuje plastične boce, a naknadni rad proizveo je super-enzim koji još brže jede plastične boce.
