Međunarodni tim znanstvenika mapirao je gotovo cijeli genom dva sibriska mamuta, a pritom su otkrili nove detalje o evolucijskoj povijesti tih životinja, kao i tragove mogućih razloga njihovog masovnog izumiranja na kraju ledenog doba.
- Ovo otkriće znači da je ponovno oživljavanje ove izumrle vrste znatno realnija opcija, koju bi smo mogli realizirati unutar nekoliko dekada, rekao je evolucionarni genetičar Hendrik Poinar, direktor centra za antičku DNK na sveučilištu McMaster u Kanadi.
- S cijelim genomom i ovom vrstom podataka, sada možemo početi razumijevati što je činilo mamute mamutima - u usporedbi sa slonovima - i neke od uzročnika njihovog izumiranja, koje je izrazito složena zagonetka, izjavio je Poinar.
Do sada se vjerovalo kako su mamuti izumrijeli zbog klimatskih promjena i masovnog izlova od strane ljudi, no novi podaci ukazuju da se radilo o više različitih faktora.
- Otkrili smo da je genom jednog od zadnjih mamuta na svijetu imao vrlo nisku genetsku varijaciju - što je znak parenja s bliskim rođacima, vjerojatno zbog malog broja preživjelih mamuta u zadnjih 5000 godina njihovog postojanja, rekla je Love Dalen, profesorica bioinformatike i genetike Sveučilišta u Stockholmu.
Tim znanstvenika s McMastera, Harvarda i iz Stockholma došli su do visokokvalitetne slike genoma iz dva primjerka mamuta s ruskog otoka Vrangel, koji su živjeli u razmaku od 40.000 godina. Otkrili su da su mamuti prošli kroz ozbiljnu prijetnju izumiranjem prije 250.000 do 300.000 godina, od koje su se oporavili, a do konačne je propasti došlo u zadnjim danima ledenog doba.
- Datumi koje smo dobili iz sadašnjih uzoraka pokazuju da su mamuti bili još živi na ovim otocima dok su Egipćani gradili piramide, rekao je Poinar.
- S ovakvom kvalitetom podataka kakvu smo sad dobili, možemo razumijeti evolucionarnu dinamiku slonova općenito, kao i moguće načine za vraćanje mamuta u život, izjavio je. (jutarnji.hr)
- Ovo otkriće znači da je ponovno oživljavanje ove izumrle vrste znatno realnija opcija, koju bi smo mogli realizirati unutar nekoliko dekada, rekao je evolucionarni genetičar Hendrik Poinar, direktor centra za antičku DNK na sveučilištu McMaster u Kanadi.
- S cijelim genomom i ovom vrstom podataka, sada možemo početi razumijevati što je činilo mamute mamutima - u usporedbi sa slonovima - i neke od uzročnika njihovog izumiranja, koje je izrazito složena zagonetka, izjavio je Poinar.
Do sada se vjerovalo kako su mamuti izumrijeli zbog klimatskih promjena i masovnog izlova od strane ljudi, no novi podaci ukazuju da se radilo o više različitih faktora.
- Otkrili smo da je genom jednog od zadnjih mamuta na svijetu imao vrlo nisku genetsku varijaciju - što je znak parenja s bliskim rođacima, vjerojatno zbog malog broja preživjelih mamuta u zadnjih 5000 godina njihovog postojanja, rekla je Love Dalen, profesorica bioinformatike i genetike Sveučilišta u Stockholmu.
Tim znanstvenika s McMastera, Harvarda i iz Stockholma došli su do visokokvalitetne slike genoma iz dva primjerka mamuta s ruskog otoka Vrangel, koji su živjeli u razmaku od 40.000 godina. Otkrili su da su mamuti prošli kroz ozbiljnu prijetnju izumiranjem prije 250.000 do 300.000 godina, od koje su se oporavili, a do konačne je propasti došlo u zadnjim danima ledenog doba.
- Datumi koje smo dobili iz sadašnjih uzoraka pokazuju da su mamuti bili još živi na ovim otocima dok su Egipćani gradili piramide, rekao je Poinar.
- S ovakvom kvalitetom podataka kakvu smo sad dobili, možemo razumijeti evolucionarnu dinamiku slonova općenito, kao i moguće načine za vraćanje mamuta u život, izjavio je. (jutarnji.hr)
