Čini vam se da su ljeta sve toplija? Niste u krivu. Istraživanje koje su napravili znanstvenici iz NASA-e i objavili u Geophysical Research Letters otkrilo je poražvajuće podatke o tome koliko se Zemlja svake godine sve više zagrijava.
Naime, Zemlja ima određenu energetsku ravnotežu. Ukratko, tijekom godine Zemlja upija određenu količinu topline i Sunčeva zračenja iz svemira i dio te energije vraća natrag. Međutim, posljednjih je godina sve primjetnija neravnoteža.
Znanstvenici su otkrili kako je trenutna neravnoteža 0,3 posto, što znači da naš planet upija više energije no što ju vraća u svemir. Iako se radi samo o 0,3 posto, taj višak energije koji naš planet upije, negdje mora se iskoristiti. U ovom slučaju, iskorištava se kao dodatna toplina. Analizom podataka iz posljednjih 15 godina, otkrivena je velika diskrepancija. Prema tim podacima, naš planet gotovo je udvostručio količinu toplike koju je primio iz svemira, u odnosu na raniji period.
To je ogromna količina energije, prokomentirao je jedan od koautora studije, oceanograf Gregory Johnson, javlja Zimo.
Kako bi pojasnio o kolikoj se količini energije radi, Johnson ju je usporedio sa četiri atomske bombe koje padaju na Hiroshimu svake sekunde ili da cijeli svijet uključi po 20 kuhala za vodu i pusti ih da radi.
Znanstvenici upozoravaju kako je glavni razlog za sve veće upijanje energije povezano sa promjenama u količini oblaka i reflektivnosti površina. Klimatske promjene utječu na količinu oblaka u atmosferi, što u konačnici utječe na to koliko Sunčevih zraka dolazi do Zemljine površine i grije ju.
Dodamo li tome ledenjake koji se zbog porasta temperature sve brže tope, povećavajući razinu vode u svjetskim morima i čineći ih dubljima odnosno tamnijima (što opet potiče jače zagrijavanje), ne bi trebalo biti čudno što se Zemlja - kuha.
Ova studija pokazuje da se planet zagrijava opasno brzo posljednjih 15 godina. Uopće ne sumnjamo da će se zagrijavanje nastaviti, ali se nadamo da će se brzina kojom se zagrijava naš planet pomalo usporiti u nadolazećim desetljećima, istaknuo je voditelj studije, Norman Loeb iz NASA-e.
Ono što najviše zanima ljude, kao globalno povećanje temperature, podizanje razine mora, ekstremnije vremenske prilike i slično, zapravo su simptomi pozitivne energetske neravnoteže, što je u konačnici posljedica povećanja razine stakleničkih plinova u atmosferi, istaknuo je Loeb.
Ako se neravnoteža nastavi, to bi, upozoravaju znanstvenici, moglo dovesti do još dramatičnijih klimatskih promjena i to prije no što bismo se nadali.
Naime, Zemlja ima određenu energetsku ravnotežu. Ukratko, tijekom godine Zemlja upija određenu količinu topline i Sunčeva zračenja iz svemira i dio te energije vraća natrag. Međutim, posljednjih je godina sve primjetnija neravnoteža.
Znanstvenici su otkrili kako je trenutna neravnoteža 0,3 posto, što znači da naš planet upija više energije no što ju vraća u svemir. Iako se radi samo o 0,3 posto, taj višak energije koji naš planet upije, negdje mora se iskoristiti. U ovom slučaju, iskorištava se kao dodatna toplina. Analizom podataka iz posljednjih 15 godina, otkrivena je velika diskrepancija. Prema tim podacima, naš planet gotovo je udvostručio količinu toplike koju je primio iz svemira, u odnosu na raniji period.
To je ogromna količina energije, prokomentirao je jedan od koautora studije, oceanograf Gregory Johnson, javlja Zimo.
Kako bi pojasnio o kolikoj se količini energije radi, Johnson ju je usporedio sa četiri atomske bombe koje padaju na Hiroshimu svake sekunde ili da cijeli svijet uključi po 20 kuhala za vodu i pusti ih da radi.
Znanstvenici upozoravaju kako je glavni razlog za sve veće upijanje energije povezano sa promjenama u količini oblaka i reflektivnosti površina. Klimatske promjene utječu na količinu oblaka u atmosferi, što u konačnici utječe na to koliko Sunčevih zraka dolazi do Zemljine površine i grije ju.
Dodamo li tome ledenjake koji se zbog porasta temperature sve brže tope, povećavajući razinu vode u svjetskim morima i čineći ih dubljima odnosno tamnijima (što opet potiče jače zagrijavanje), ne bi trebalo biti čudno što se Zemlja - kuha.
Ova studija pokazuje da se planet zagrijava opasno brzo posljednjih 15 godina. Uopće ne sumnjamo da će se zagrijavanje nastaviti, ali se nadamo da će se brzina kojom se zagrijava naš planet pomalo usporiti u nadolazećim desetljećima, istaknuo je voditelj studije, Norman Loeb iz NASA-e.
Ono što najviše zanima ljude, kao globalno povećanje temperature, podizanje razine mora, ekstremnije vremenske prilike i slično, zapravo su simptomi pozitivne energetske neravnoteže, što je u konačnici posljedica povećanja razine stakleničkih plinova u atmosferi, istaknuo je Loeb.
Ako se neravnoteža nastavi, to bi, upozoravaju znanstvenici, moglo dovesti do još dramatičnijih klimatskih promjena i to prije no što bismo se nadali.
