Pro američkog mirovnog plana u njegovom sadašnjem obliku mogla bi rezultirati time da Rusija dobije teritorij gotovo veličine Luksemburga bez da se mora boriti za njega, prema izračunima francuske novinske agencije AFP na temelju podataka Instituta za proučavanje rata (ISW).
"Američka inicijativa, koju je vidio AFP, poziva na povlačenje ukrajinske vojske s teritorija koje još uvijek kontrolira, što bi dovelo do neto dobitka od približno 2300 četvornih kilometara za Moskvu, što je područje gotovo veliko kao Luksemburg (2590 četvornih kilometara)", navodi francuska agencija.
Prema planu, Ukrajina bi ustupila gotovo 5000 četvornih kilometara u Donjeckoj oblasti i 45 četvornih kilometara u Luhanskoj oblasti. Zauzvrat bi Moskva vratila gotovo 2000 četvornih kilometara u Harkivskoj oblasti, 450 u Dnjepropetrovskoj oblasti, 300 u Sumskoj oblasti i 20 u Černihivskoj oblasti.
"U konačnici, plan koji je predložio Washington efektivno bi ustupio 20% ukrajinskog teritorija kako bi vratio manje od 0,5%", piše AFP.
Što piše u mirovnom planu?
Planirana razmjena teritorija objašnjava se u 21. članku mirovnog plana:
Krim, Luhansk i Donjeck bit će priznati kao de facto ruski, uključujući od SAD-a; U Hersonu i Zaporižju "zamrzava" se trenutna linija; Rusija će se povući s drugih dogovorenih područja; ukrajinske snage povući će se iz dijela Donjecke oblasti koji kontroliraju; to područje postaje demilitarizirana tampon-zona, međunarodno priznata kao teritorij Ruske Federacije; ruske snage ne smiju ući u tampon-zonu.
I Rusija i Ukrajina morale bi se obvezati da neće mijenjati nove teritorijalne aranžmane silom. Plan predviđa da će Sjedinjene Države pružati sigurnosno jamstvo Ukrajini. Međutim, ako Ukrajina napadne Rusiju, jamstvo se ukida. Ako Rusija napadne Ukrajinu, uspostavlja se odlučan vojni odgovor, vraćaju se sve globalne sankcije i ukidaju svi benefiti dogovora.
Economist: Rusima ovim tempom trebaju još 103 godine da zauzmu Ukrajinu
The Economist je nedavno izračunao da ako se ruska ofenziva nastavi sadašnjim tempom, Rusiji bi trebalo do lipnja 2030. da potpuno okupira Luhansku, Donjecku, Hersonsku i Zaporišku oblast, a trebalo bi joj još 103 godine da zauzme cijelu Ukrajinu.
"Od stabiliziranja linija bojišnice nakon završetka prve ukrajinske protuofenzive u listopadu 2022., one se jedva pomiču. Nijedan veliki grad nije promijenio vlasnika", pisao je Economist. Od svibnja ove godine, kada je pokrenula veliku ofenzivu na prvoj crti bojišnice, Rusija je prema izračunima The Economista zauzela samo 0,4% ukrajinskog teritorija i nije postigla nikakve ozbiljne ciljeve.
Economist je naglasio da Rusija plaća ogromnu cijenu za minimalne dobitke na bojnom polju.
"Naša meta-procjena sugerira da su od početka invazije velikih razmjera do siječnja ove godine ruski gubici iznosili 640.000-877.000 vojnika, od kojih je 137.000-228.000 poginulo. Do 13. listopada ti su se brojevi povećali za gotovo 60%, na 984.000-1.438.000 žrtava, uključujući 190.000-480.000 mrtvih.
Naši grubi izračuni sugeriraju da vojnici poginuli u ratu čine 0,5%-1,2% ruske predratne kohorte muškaraca mlađih od 60 godina, u usporedbi s 0,6%-1,3% za Ukrajinu", stajalo je u članku Economista.
Također, Economist je iznio procjenu kako je iznenadni proboj ukrajinskih obrambenih linija malo vjerojatan, budući da je "nadzor, u kombinaciji s preciznim oružjem dugog dometa, učinio gomilanje snaga u blizini bojišnice samoubilačkim".
Zelenski: Ovo je jedan od najtežih trenutaka u našoj povijesti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je jučer da Ukrajina proživljava jedan od najtežih trenutaka u svojoj povijesti dok se suočava s teškim izborom.
"Ovo je jedan od najtežih trenutaka u našoj povijesti. Pritisak na Ukrajinu je intenzivan kao i sve s čime smo se suočili. Ukrajina se može suočiti s vrlo teškim izborom: ili gubitkom dostojanstva ili rizikom od gubitka ključnog partnera.
Ili složenim planom od 28 točaka ili izuzetno oštrom zimom, najsurovijom, i daljnjim rizicima. Životom bez slobode, bez dostojanstva, bez pravde, u kojem se od nas očekuje da vjerujemo zemlji koja nas je već dva puta napala. Očekivat će se odgovor od nas", napomenuo je.
Najavio je da će Ukrajina brzo djelovati. Inzistira na tome da se nacionalni interesi Ukrajine moraju uzeti u obzir.
"Ne dajemo glasne izjave. Mirno ćemo surađivati s Amerikom i svim našim partnerima. S našim ključnim partnerom bit će konstruktivna potraga za rješenjima. Iznijet ću argumente, nastojat ću uvjeriti, ponudit ću alternative, ali sigurno nećemo dati neprijatelju nikakvu osnovu da kaže da Ukrajina ne želi mir, da Ukrajina ometa proces ili da Ukrajina nije spremna za diplomaciju", naveo je.
"Američka inicijativa, koju je vidio AFP, poziva na povlačenje ukrajinske vojske s teritorija koje još uvijek kontrolira, što bi dovelo do neto dobitka od približno 2300 četvornih kilometara za Moskvu, što je područje gotovo veliko kao Luksemburg (2590 četvornih kilometara)", navodi francuska agencija.
Prema planu, Ukrajina bi ustupila gotovo 5000 četvornih kilometara u Donjeckoj oblasti i 45 četvornih kilometara u Luhanskoj oblasti. Zauzvrat bi Moskva vratila gotovo 2000 četvornih kilometara u Harkivskoj oblasti, 450 u Dnjepropetrovskoj oblasti, 300 u Sumskoj oblasti i 20 u Černihivskoj oblasti.
"U konačnici, plan koji je predložio Washington efektivno bi ustupio 20% ukrajinskog teritorija kako bi vratio manje od 0,5%", piše AFP.
Što piše u mirovnom planu?
Planirana razmjena teritorija objašnjava se u 21. članku mirovnog plana:
Krim, Luhansk i Donjeck bit će priznati kao de facto ruski, uključujući od SAD-a; U Hersonu i Zaporižju "zamrzava" se trenutna linija; Rusija će se povući s drugih dogovorenih područja; ukrajinske snage povući će se iz dijela Donjecke oblasti koji kontroliraju; to područje postaje demilitarizirana tampon-zona, međunarodno priznata kao teritorij Ruske Federacije; ruske snage ne smiju ući u tampon-zonu.
I Rusija i Ukrajina morale bi se obvezati da neće mijenjati nove teritorijalne aranžmane silom. Plan predviđa da će Sjedinjene Države pružati sigurnosno jamstvo Ukrajini. Međutim, ako Ukrajina napadne Rusiju, jamstvo se ukida. Ako Rusija napadne Ukrajinu, uspostavlja se odlučan vojni odgovor, vraćaju se sve globalne sankcije i ukidaju svi benefiti dogovora.
Economist: Rusima ovim tempom trebaju još 103 godine da zauzmu Ukrajinu
The Economist je nedavno izračunao da ako se ruska ofenziva nastavi sadašnjim tempom, Rusiji bi trebalo do lipnja 2030. da potpuno okupira Luhansku, Donjecku, Hersonsku i Zaporišku oblast, a trebalo bi joj još 103 godine da zauzme cijelu Ukrajinu.
"Od stabiliziranja linija bojišnice nakon završetka prve ukrajinske protuofenzive u listopadu 2022., one se jedva pomiču. Nijedan veliki grad nije promijenio vlasnika", pisao je Economist. Od svibnja ove godine, kada je pokrenula veliku ofenzivu na prvoj crti bojišnice, Rusija je prema izračunima The Economista zauzela samo 0,4% ukrajinskog teritorija i nije postigla nikakve ozbiljne ciljeve.
Economist je naglasio da Rusija plaća ogromnu cijenu za minimalne dobitke na bojnom polju.
"Naša meta-procjena sugerira da su od početka invazije velikih razmjera do siječnja ove godine ruski gubici iznosili 640.000-877.000 vojnika, od kojih je 137.000-228.000 poginulo. Do 13. listopada ti su se brojevi povećali za gotovo 60%, na 984.000-1.438.000 žrtava, uključujući 190.000-480.000 mrtvih.
Naši grubi izračuni sugeriraju da vojnici poginuli u ratu čine 0,5%-1,2% ruske predratne kohorte muškaraca mlađih od 60 godina, u usporedbi s 0,6%-1,3% za Ukrajinu", stajalo je u članku Economista.
Također, Economist je iznio procjenu kako je iznenadni proboj ukrajinskih obrambenih linija malo vjerojatan, budući da je "nadzor, u kombinaciji s preciznim oružjem dugog dometa, učinio gomilanje snaga u blizini bojišnice samoubilačkim".
Zelenski: Ovo je jedan od najtežih trenutaka u našoj povijesti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je jučer da Ukrajina proživljava jedan od najtežih trenutaka u svojoj povijesti dok se suočava s teškim izborom.
"Ovo je jedan od najtežih trenutaka u našoj povijesti. Pritisak na Ukrajinu je intenzivan kao i sve s čime smo se suočili. Ukrajina se može suočiti s vrlo teškim izborom: ili gubitkom dostojanstva ili rizikom od gubitka ključnog partnera.
Ili složenim planom od 28 točaka ili izuzetno oštrom zimom, najsurovijom, i daljnjim rizicima. Životom bez slobode, bez dostojanstva, bez pravde, u kojem se od nas očekuje da vjerujemo zemlji koja nas je već dva puta napala. Očekivat će se odgovor od nas", napomenuo je.
Najavio je da će Ukrajina brzo djelovati. Inzistira na tome da se nacionalni interesi Ukrajine moraju uzeti u obzir.
"Ne dajemo glasne izjave. Mirno ćemo surađivati s Amerikom i svim našim partnerima. S našim ključnim partnerom bit će konstruktivna potraga za rješenjima. Iznijet ću argumente, nastojat ću uvjeriti, ponudit ću alternative, ali sigurno nećemo dati neprijatelju nikakvu osnovu da kaže da Ukrajina ne želi mir, da Ukrajina ometa proces ili da Ukrajina nije spremna za diplomaciju", naveo je.
