Povezani članci
Down Syndrom International (DSI) službeno je odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindromom (WDSD).
Taj datum odabran je kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma. Kromosomi su sićušne nakupine bjelančevina u svakoj stanici ljudskog organizma koje prenose sve nasljedne karakteristike. Na svakom kromosomu nalaze se tisuće gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNK. Kromosomi dolaze u paru i u svakoj se stanici nalaze 23 para (ukupno 46 kromosoma).
U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Downov sindrom genetski je poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog kromosoma viška. Nastaje u trenutku začeća.
Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma.
Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poteškoća u razvoju.
Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi puta obilježen je u Singapuru 2006. godine.
Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želi se upoznati i upozoriti na ovaj poremećaj te potaknuti na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu.
Odgovornost za to leži u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i svima nama. Osobe s Downovim sindromom su tople, dobrodušne, vedre, vesele, komunikativne, kreativne, no većini njih je čitav život potrebna podrška, njega i pomoć.
Osim kroz javne institucije, integriranje redovnu nastavu odgojno-obrazovnih ustanova uz podršku pomoćnika u nastavi, podršku im pružaju i brojne udruge s područja naše županije, piše kzz.hr.
Podržimo ih noseći na njihov dan simbolične šarene čarape, koje svojim izgledom podsjećaju na kromosome.
Taj datum odabran je kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma. Kromosomi su sićušne nakupine bjelančevina u svakoj stanici ljudskog organizma koje prenose sve nasljedne karakteristike. Na svakom kromosomu nalaze se tisuće gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNK. Kromosomi dolaze u paru i u svakoj se stanici nalaze 23 para (ukupno 46 kromosoma).
U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Downov sindrom genetski je poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog kromosoma viška. Nastaje u trenutku začeća.
Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma.
Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poteškoća u razvoju.
Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi puta obilježen je u Singapuru 2006. godine.
Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želi se upoznati i upozoriti na ovaj poremećaj te potaknuti na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu.
Odgovornost za to leži u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i svima nama. Osobe s Downovim sindromom su tople, dobrodušne, vedre, vesele, komunikativne, kreativne, no većini njih je čitav život potrebna podrška, njega i pomoć.
Osim kroz javne institucije, integriranje redovnu nastavu odgojno-obrazovnih ustanova uz podršku pomoćnika u nastavi, podršku im pružaju i brojne udruge s područja naše županije, piše kzz.hr.
Podržimo ih noseći na njihov dan simbolične šarene čarape, koje svojim izgledom podsjećaju na kromosome.
