Energetska pića konzumira puno ljudi, no mnogi ne znaju što se zapravo događa u tijelu nakon što ih popijemo. Znanstvenici i istraživači s Instituta za ljudsku anatomiju u videu iz 2023. objasnili su kako na organizam djeluju njihova dva ključna sastojka - kofein i šećer. Iako daju osjećaj energije, riječ je o složenim procesima u mozgu i tijelu. Upravo ti procesi objašnjavaju zašto nakon početnog "boosta" često dolazi do naglog pada energije.
Kofein u mozgu blokira adenozinske receptore koji inače signaliziraju umor, pa se ne osjećamo pospano i imamo dojam povećane energije. Justin Cottle, bivši ravnatelj laboratorija Instituta, objašnjava: "Mozak ne prima signal pospanosti, zato se osjećate puni energije, iako je zapravo niste dobili", prenosi LADbible.
Istodobno se u tijelu i dalje nakuplja adenozin, pa nakon što učinak kofeina popusti dolazi do naglog umora, takozvanog "energetskog sloma". Uz to, kofein potiče lučenje adrenalina i noradrenalina, aktivirajući reakciju "bori se ili bježi", što može ubrzati rad srca i opteretiti organizam bez stvarne potrebe.
Problem nije samo piće, već način konzumacije
Drugi važan sastojak je šećer, koji aktivira sustav nagrađivanja u mozgu otpuštanjem dopamina. "Šećer sam po sebi nije loš, ali previše može biti jako, jako loše za vas", kaže Cottle. Tijekom probave razgrađuje se na glukozu i fruktozu, a višak se pohranjuje kao mast. Istraživanja koja se još provode povezuju prekomjeran unos šećera s metaboličkim i moždanim poremećajima.
Cottle naglašava da problem nije samo piće, već način konzumacije i životne navike. "Toksičnost i zdravstvene posljedice ovise o dozi, a ne samo o tvari", ističe. Dodaje da količina, učestalost i vrijeme konzumacije igraju ključnu ulogu. Zaključuje da povremena konzumacija nije nužno problematična, ali u kombinaciji s lošom prehranom i manjkom kretanja može pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.
Kofein u mozgu blokira adenozinske receptore koji inače signaliziraju umor, pa se ne osjećamo pospano i imamo dojam povećane energije. Justin Cottle, bivši ravnatelj laboratorija Instituta, objašnjava: "Mozak ne prima signal pospanosti, zato se osjećate puni energije, iako je zapravo niste dobili", prenosi LADbible.
Istodobno se u tijelu i dalje nakuplja adenozin, pa nakon što učinak kofeina popusti dolazi do naglog umora, takozvanog "energetskog sloma". Uz to, kofein potiče lučenje adrenalina i noradrenalina, aktivirajući reakciju "bori se ili bježi", što može ubrzati rad srca i opteretiti organizam bez stvarne potrebe.
Problem nije samo piće, već način konzumacije
Drugi važan sastojak je šećer, koji aktivira sustav nagrađivanja u mozgu otpuštanjem dopamina. "Šećer sam po sebi nije loš, ali previše može biti jako, jako loše za vas", kaže Cottle. Tijekom probave razgrađuje se na glukozu i fruktozu, a višak se pohranjuje kao mast. Istraživanja koja se još provode povezuju prekomjeran unos šećera s metaboličkim i moždanim poremećajima.
Cottle naglašava da problem nije samo piće, već način konzumacije i životne navike. "Toksičnost i zdravstvene posljedice ovise o dozi, a ne samo o tvari", ističe. Dodaje da količina, učestalost i vrijeme konzumacije igraju ključnu ulogu. Zaključuje da povremena konzumacija nije nužno problematična, ali u kombinaciji s lošom prehranom i manjkom kretanja može pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.
