Oluje koje iz Sahare prema Europi donose tisuće tona sitnog pijeska postaju sve intenzivnije, a nova istraživanja pokazuju da, osim određenih rizika, mogu imati i pozitivne učinke na tlo i poljoprivredu. Takvi događaji ponekad uzrokuju pojavu poznatu kao „krvava kiša“, kada prašina nakon oborina ostavlja vidljive crvenkaste tragove. Iako se ta pojava uglavnom smatra bezopasnom, znanstvenici upozoravaju da saharska prašina nije sterilna te da sa sobom prenosi različite mikroorganizme.
Jedna od glavnih briga istraživača jest način na koji mikrobi preneseni iz Sahare mogu utjecati na mikrobiom tla u Europi, odnosno na plodnost zemljišta i prinose poljoprivrednih kultura, piše britanski Guardian. Južni Portugal nalazi se na jednoj od glavnih ruta taloženja saharske prašine, a njezin utjecaj na vinograde postaje sve važnija tema. Tim Sveučilišta u Lisabonu proveo je genomsko mapiranje mikroorganizama u uzorcima prašine prikupljenima tijekom oluje Celia 2022. godine.
Istraživanje je, među ostalim, donijelo i jedno iznenađenje – otkriven je rod bakterija koji bi mogao pozitivno utjecati na rast usjeva. Istraživači navode kako se otporni sojevi bakterija iz saharske prašine mogu integrirati u europska tla. Takve bakterije mogu djelovati kao rizobakterije koje potiču rast biljaka jer kemijski mijenjaju okolinu oko korijena, oslobađaju hranjive tvari i stimuliraju rast, djelujući pritom kao prirodno gnojivo.
Prema procjenama znanstvenika, „krvava kiša“ može donositi i koristi i štete, posebno zato što u europska tla unosi bakterije prilagođene toplim i suhim uvjetima. Istraživači nastavljaju proučavati načine prijenosa mikroorganizama saharskom prašinom kako bi bolje razumjeli moguće prijetnje, ali i potencijalne koristi koje ova pojava može imati za poljoprivredu.
Jedna od glavnih briga istraživača jest način na koji mikrobi preneseni iz Sahare mogu utjecati na mikrobiom tla u Europi, odnosno na plodnost zemljišta i prinose poljoprivrednih kultura, piše britanski Guardian. Južni Portugal nalazi se na jednoj od glavnih ruta taloženja saharske prašine, a njezin utjecaj na vinograde postaje sve važnija tema. Tim Sveučilišta u Lisabonu proveo je genomsko mapiranje mikroorganizama u uzorcima prašine prikupljenima tijekom oluje Celia 2022. godine.
Istraživanje je, među ostalim, donijelo i jedno iznenađenje – otkriven je rod bakterija koji bi mogao pozitivno utjecati na rast usjeva. Istraživači navode kako se otporni sojevi bakterija iz saharske prašine mogu integrirati u europska tla. Takve bakterije mogu djelovati kao rizobakterije koje potiču rast biljaka jer kemijski mijenjaju okolinu oko korijena, oslobađaju hranjive tvari i stimuliraju rast, djelujući pritom kao prirodno gnojivo.
Prema procjenama znanstvenika, „krvava kiša“ može donositi i koristi i štete, posebno zato što u europska tla unosi bakterije prilagođene toplim i suhim uvjetima. Istraživači nastavljaju proučavati načine prijenosa mikroorganizama saharskom prašinom kako bi bolje razumjeli moguće prijetnje, ali i potencijalne koristi koje ova pojava može imati za poljoprivredu.
