Svakome je poznato pravilo da nakon što nam omiljena hrana ili zalogaj padnu na pod imamo pet sekundi da hranu dignemo s poda i nastavimo uživati u njoj. Neki ovo mogu smatrati degutantnim, dok je nekima ovo izlika da ne bace kocku svoje omiljene čokolade ili keks u smeće.
Istraživanje iz 2003. otkrilo je da 70 posto ispitanih žena i 56 posto ispitanih muškaraca poznaje pravilo od pet sekundi i smatra ga točnim, piše Net.hr.
Sveučilište Clemson je otkrilo da nema veze koliko se hrana nalazi na podu jer je važnija sveukupna količina bakterija koja se nalazi na površini na koju je hrana pala, a također postoji razlika u površinama.
“Bolje je da vam hrana padne na tepih nego na drvo ili pločice. Kada se na tepihu nalazi bakterija salmonele, prenosi se manje od 1 posto te bakterije. Kada hrana dođe u kontakt s drvom ili pločicama, prenijet će se 48 do 70 posto ove bakterije”, napisao je za Quartz doktor Paul Dawson, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Clemson.
Jedno od bitnih pitanja koje se nameće je treba li hranu pojesti nakon što padne na pod. Dawson tvrdi kako postoji milijun različitih stanica na području na kojem je pala hrana, a njih 0.1 posto je dovoljan da nas učini bolesnima.
Potrebna je mala količina pojedinih bakterija da se razbolimo, a šansa da se one nalaze na određenim površinama su male. “U rijetkim situacijama se mkroorganizmi koji nas mogu učiniti bolesnima nalaze na području na kojima nam je pala hrana”, tvrdi Dawson.
Istraživanje iz 2003. otkrilo je da 70 posto ispitanih žena i 56 posto ispitanih muškaraca poznaje pravilo od pet sekundi i smatra ga točnim, piše Net.hr.
Sveučilište Clemson je otkrilo da nema veze koliko se hrana nalazi na podu jer je važnija sveukupna količina bakterija koja se nalazi na površini na koju je hrana pala, a također postoji razlika u površinama.
“Bolje je da vam hrana padne na tepih nego na drvo ili pločice. Kada se na tepihu nalazi bakterija salmonele, prenosi se manje od 1 posto te bakterije. Kada hrana dođe u kontakt s drvom ili pločicama, prenijet će se 48 do 70 posto ove bakterije”, napisao je za Quartz doktor Paul Dawson, profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Clemson.
Jedno od bitnih pitanja koje se nameće je treba li hranu pojesti nakon što padne na pod. Dawson tvrdi kako postoji milijun različitih stanica na području na kojem je pala hrana, a njih 0.1 posto je dovoljan da nas učini bolesnima.
Potrebna je mala količina pojedinih bakterija da se razbolimo, a šansa da se one nalaze na određenim površinama su male. “U rijetkim situacijama se mkroorganizmi koji nas mogu učiniti bolesnima nalaze na području na kojima nam je pala hrana”, tvrdi Dawson.
