Tim biologa u Jakutsku, u Sibiru, vrijedno radi na uzimanju kvalitetnog DNK materijala i stanica iz ostataka davno izumrlih sisara, koji će se koristiti za kloniranje životinja izumrlih prije više tisuća godina, posebno dugodlakog mamuta.
Međunarodni tim znanstvenika sa Severoistočnog saveznog Sveučilišta (Rusija), SOOAM fondacije za biotehnološka istraživanja (Južna Koreja) i Genomskog instituta u Pekingu (Kina) tek trebaju otkriti najvažniji element za kloniranje: žive stanice. Potom bi te stanice unijeli u životinjski genom.
Zato su trenutno u potrazi za najmanje oštećenim fragmentima DNK, a posebno najvažnijim nuklearnim DNK, da bi stvorili genom koji „radi“. Molekularni biolozi bi onda mogli otpočeti težak zadatak, o pokušati uzgajati klice iz stanica dugodlakog mamuta.
Nakon toga, započet će zamjena segmenta slonovskog DNK sa sintetiziranim segmentima DNK dugodlakog mamuta, sve dok se genom stanice ne poklopi sa funkcionalnim mamutovim genomom. Znanstvenici bi onda spojili te žive stanice u embrion slona.
Slonica bi potom bila oplođena nastalim embrionom i na kraju bi rodila pravog dugodlakog mamuta. U ožujku 2015. godine tim američkih znanstvenika najavio je veliki napredak ka „oživljavanju“ dugodlakog mamuta u život, nakon ubacivanja 14 gena izumrle životinje u DNK slona.
U okviru tog istraživanja, znanstvenici su analizirali DNK mamuta sačuvanih na Arktiku kako bi razotkrili njegovu strukturu, a zatim su koristili rezultate za reprodukciju točne kopije 14 gena mamuta. Oni su integrirani u genom slona, gdje su funkcionirali kao normalan DNK.
Međunarodni tim znanstvenika sa Severoistočnog saveznog Sveučilišta (Rusija), SOOAM fondacije za biotehnološka istraživanja (Južna Koreja) i Genomskog instituta u Pekingu (Kina) tek trebaju otkriti najvažniji element za kloniranje: žive stanice. Potom bi te stanice unijeli u životinjski genom.
Zato su trenutno u potrazi za najmanje oštećenim fragmentima DNK, a posebno najvažnijim nuklearnim DNK, da bi stvorili genom koji „radi“. Molekularni biolozi bi onda mogli otpočeti težak zadatak, o pokušati uzgajati klice iz stanica dugodlakog mamuta.
Nakon toga, započet će zamjena segmenta slonovskog DNK sa sintetiziranim segmentima DNK dugodlakog mamuta, sve dok se genom stanice ne poklopi sa funkcionalnim mamutovim genomom. Znanstvenici bi onda spojili te žive stanice u embrion slona.
Slonica bi potom bila oplođena nastalim embrionom i na kraju bi rodila pravog dugodlakog mamuta. U ožujku 2015. godine tim američkih znanstvenika najavio je veliki napredak ka „oživljavanju“ dugodlakog mamuta u život, nakon ubacivanja 14 gena izumrle životinje u DNK slona.
U okviru tog istraživanja, znanstvenici su analizirali DNK mamuta sačuvanih na Arktiku kako bi razotkrili njegovu strukturu, a zatim su koristili rezultate za reprodukciju točne kopije 14 gena mamuta. Oni su integrirani u genom slona, gdje su funkcionirali kao normalan DNK.
George Church , profesor genetike na Sveučilištu Harvard, koristio je ovu novu tehniku poznatu kao CRISP koja omogućava znanstvenicima da naprave precizne izmjene u DNK, mijenjajući dijelove DNK slona sa genima mamuta, prenosi Sputnik.
