Statistička analiza povijesti ratovanja još ne daje nade čovječanstvu da je naučilo lekcije i da se neki veći ratni sukob ne može očekivati u budućnosti, pokazuje američko istraživanje objavljeno na Science Advances.
Pokušavajući utvrditi izglede za izbijanje novog velikog rata u skoroj budućnosti, profesor Aaron Clauset, informatičar sa sveuličišta Colorado, analizirao je podatke o ljudskom ratovanju, prenosi HIna.
Svijet neki veliki rat nije pogodio od kraja Drugog svjetskog rata, što je toliko dugo razdoblje da je neke stručnjake nagnalo na zaključak da je čovječanstvo konačno shvatilo svu uzaludnost velikog ratovanja i da kreće putem mirnodopske budućnosti, posebno s obzirom na to da živimo u vrijeme nuklearne zime što je dosta snažni argument protiv rata.
Clauset je koristio bazu Correlates of War Project koja sadrži podatke o stoljećima krvavih sukoba kako bi utvrdio radi li se o zatišju u povijesti ratovanja ili izglednoj budućnosti bez rata.
Tragajući za trendovima on je uz pomoć podataka iz baze utvrdio statističke fluktuacije ratovanja od 1823. do 2003., a proučavao je i razdoblja mira nakon velikih i dugotrajnih sukoba.
U proteklih 70-ak godina, odnosno nakon Drugog svjetskog rata vlada relativno zatišje bez velikih međudržavnih ratova, naročito u usporedbi s desetljećima prije toga koje su obilježila dva velika svjetska rata.
Clauset je utvrdio da su u povijesti veliki ratovi izbijali nakon duljih mirnodopskih razdoblja i to se dovoljno često događalo da se može zaključiti da ovo sadašnje zatišje nije povijesna rijetkost i da u tome nema ničega posebnog.
Clauset stoga sugerira da u našoj prošlosti ili sadašnjosti nema ničega što bi pružilo razlog za vjerovanje da možemo takve ratove izbjeći u bližoj budućnosti.
No, napominje američki znanstvenik, ako se ovo razdoblje globalnog mira nastavi još, primjerice, jedno stoljeće mogli bismo raspolagati uvjerljivim zaključkom da se čovječanstvo promijenilo.
Njegov je izračun da sadašnje razdoblje globalnog mira mora potrajati najmanje 100 do 140 godina kako bi predstavljalo statistički značajni trend.
Pokušavajući utvrditi izglede za izbijanje novog velikog rata u skoroj budućnosti, profesor Aaron Clauset, informatičar sa sveuličišta Colorado, analizirao je podatke o ljudskom ratovanju, prenosi HIna.
Svijet neki veliki rat nije pogodio od kraja Drugog svjetskog rata, što je toliko dugo razdoblje da je neke stručnjake nagnalo na zaključak da je čovječanstvo konačno shvatilo svu uzaludnost velikog ratovanja i da kreće putem mirnodopske budućnosti, posebno s obzirom na to da živimo u vrijeme nuklearne zime što je dosta snažni argument protiv rata.
Clauset je koristio bazu Correlates of War Project koja sadrži podatke o stoljećima krvavih sukoba kako bi utvrdio radi li se o zatišju u povijesti ratovanja ili izglednoj budućnosti bez rata.
Tragajući za trendovima on je uz pomoć podataka iz baze utvrdio statističke fluktuacije ratovanja od 1823. do 2003., a proučavao je i razdoblja mira nakon velikih i dugotrajnih sukoba.
U proteklih 70-ak godina, odnosno nakon Drugog svjetskog rata vlada relativno zatišje bez velikih međudržavnih ratova, naročito u usporedbi s desetljećima prije toga koje su obilježila dva velika svjetska rata.
Clauset je utvrdio da su u povijesti veliki ratovi izbijali nakon duljih mirnodopskih razdoblja i to se dovoljno često događalo da se može zaključiti da ovo sadašnje zatišje nije povijesna rijetkost i da u tome nema ničega posebnog.
Clauset stoga sugerira da u našoj prošlosti ili sadašnjosti nema ničega što bi pružilo razlog za vjerovanje da možemo takve ratove izbjeći u bližoj budućnosti.
No, napominje američki znanstvenik, ako se ovo razdoblje globalnog mira nastavi još, primjerice, jedno stoljeće mogli bismo raspolagati uvjerljivim zaključkom da se čovječanstvo promijenilo.
Njegov je izračun da sadašnje razdoblje globalnog mira mora potrajati najmanje 100 do 140 godina kako bi predstavljalo statistički značajni trend.
