Sudbina zajma Europske unije od 140 milijardi eura za Ukrajinu i dalje je neizvjesna, a odluka o njegovoj realizaciji odgođena je za najmanje dva mjeseca. Plan, koji bi se trebao financirati zaplijenjenom ruskom imovinom, naišao je na snažan otpor Belgije, jedne od zemalja osnivačica EU-a, što je zasjenilo summit čelnika u Bruxellesu i ponovno potaknulo zabrinutost oko predanosti bloka Ukrajini, piše Politico.
Ključnu ulogu u blokadi odigrao je belgijski premijer Bart De Wever, desničarski flamanski nacionalist, koji tvrdi da operacija nosi goleme financijske i pravne rizike za njegovu zemlju, gdje se čuva većina zamrznute ruske imovine. Iako čelnici EU-a kažu da razumiju njegovu zabrinutost, nisu ga uspjeli uvjeriti da popusti.
"Malo mi je gorko što nas sada prozivaju kao zemlju koja ne želi surađivati", rekao je De Wever novinarima. Ideju da bi belgijski porezni obveznici na kraju mogli snositi troškove opisao je kao "potpuno suludu".
Pritisak na Europu da pojača svoju potporu Kijevu raste, osobito zbog dvosmislenog stava Donalda Trumpa o ruskoj invaziji. Iako su europske vlade i Europska središnja banka dugo smatrale korištenje ruske imovine nezamislivim zbog straha od kršenja međunarodnog prava, ta se opcija posljednjih mjeseci pojavila kao realna mogućnost.
Ublažena izjava nakon cjelodnevnih pregovora
Europska unija nadala se da će na summitu Europskoj komisiji dati čvrst mandat za izradu pravnog prijedloga o zajmu, no De Wever je to spriječio. Cjelodnevni grozničavi pregovori u jednom su trenutku čak i prekinuti bez dogovora, da bi se čelnici vratili za stol kasnije navečer nakon što su njihovi savjetnici usuglasili kompromisni jezik.
De Wever je na kraju dopustio da se u završnoj izjavi navede kako neće stajati na putu Komisiji da dalje istražuje ideju, što je daleko od onoga čemu se Kijev nadao. Prethodni nacrti pozivali su na izradu konkretnog pravnog prijedloga, dok konačna verzija samo "poziva Komisiju da što prije predstavi opcije za financijsku podršku" i prebacuje odluku na sljedeći summit u prosincu.
"To je dovoljno uravnotežen tekst koji omogućuje interpretacije koje odgovaraju svim potrebama i osjetljivostima, tako da će svatko dati određenu interpretaciju koja je dobra za njega", rekao je diplomat EU-a upoznat s raspravama.
Visoki ulozi za Belgiju
Za Belgiju su ulozi previsoki s obzirom na to da većinu ruske imobilizirane imovine u Europi drži financijska tvrtka Euroclear, registrirana u toj zemlji. De Wever je svojim kolegama više puta ponovio da operacija nosi ogromne financijske i pravne rizike.
Suočeni s uvjeravanjima Komisije da operacija nosi mali rizik, belgijski su diplomati na internim sastancima EU-a odgovorili da i zrakoplov ima male šanse za pad - ali ako se to dogodi, deseci ljudi ipak izgube živote. Belgijski dužnosnici također su bili ogorčeni jer je Komisija, prema njihovim riječima, podcijenila složenost operacije i odbila bilateralno riješiti najosjetljivije aspekte.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je kako plan "nije pokopan", dok je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde poručila čelnicima da su rizici povezani sa zajmom "upravljivi". Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je: "Dogovorili smo se o tome što, sada moramo raditi na tome kako".
Ipak, kasnonoćni kompromis De Weveru ostavlja mogućnost da u budućnosti uloži veto ako se ne ispune njegovi uvjeti. On je upozorio da bi, ako "Rusija zapravo može potraživati novac iz bilo kojeg razloga... gotovina mora biti odmah dostupna", što bi ugrozilo "povjerenje u cijeli financijski sustav Europe".
"Tko će dati to jamstvo? Pitao sam svoje kolege: 'Jeste li to vi? Jesu li to države članice?'... Na ovo pitanje nije odgovoreno tsunamijem entuzijazma oko stola", zaključio je belgijski čelnik.
Ključnu ulogu u blokadi odigrao je belgijski premijer Bart De Wever, desničarski flamanski nacionalist, koji tvrdi da operacija nosi goleme financijske i pravne rizike za njegovu zemlju, gdje se čuva većina zamrznute ruske imovine. Iako čelnici EU-a kažu da razumiju njegovu zabrinutost, nisu ga uspjeli uvjeriti da popusti.
"Malo mi je gorko što nas sada prozivaju kao zemlju koja ne želi surađivati", rekao je De Wever novinarima. Ideju da bi belgijski porezni obveznici na kraju mogli snositi troškove opisao je kao "potpuno suludu".
Pritisak na Europu da pojača svoju potporu Kijevu raste, osobito zbog dvosmislenog stava Donalda Trumpa o ruskoj invaziji. Iako su europske vlade i Europska središnja banka dugo smatrale korištenje ruske imovine nezamislivim zbog straha od kršenja međunarodnog prava, ta se opcija posljednjih mjeseci pojavila kao realna mogućnost.
Ublažena izjava nakon cjelodnevnih pregovora
Europska unija nadala se da će na summitu Europskoj komisiji dati čvrst mandat za izradu pravnog prijedloga o zajmu, no De Wever je to spriječio. Cjelodnevni grozničavi pregovori u jednom su trenutku čak i prekinuti bez dogovora, da bi se čelnici vratili za stol kasnije navečer nakon što su njihovi savjetnici usuglasili kompromisni jezik.
De Wever je na kraju dopustio da se u završnoj izjavi navede kako neće stajati na putu Komisiji da dalje istražuje ideju, što je daleko od onoga čemu se Kijev nadao. Prethodni nacrti pozivali su na izradu konkretnog pravnog prijedloga, dok konačna verzija samo "poziva Komisiju da što prije predstavi opcije za financijsku podršku" i prebacuje odluku na sljedeći summit u prosincu.
"To je dovoljno uravnotežen tekst koji omogućuje interpretacije koje odgovaraju svim potrebama i osjetljivostima, tako da će svatko dati određenu interpretaciju koja je dobra za njega", rekao je diplomat EU-a upoznat s raspravama.
Visoki ulozi za Belgiju
Za Belgiju su ulozi previsoki s obzirom na to da većinu ruske imobilizirane imovine u Europi drži financijska tvrtka Euroclear, registrirana u toj zemlji. De Wever je svojim kolegama više puta ponovio da operacija nosi ogromne financijske i pravne rizike.
Suočeni s uvjeravanjima Komisije da operacija nosi mali rizik, belgijski su diplomati na internim sastancima EU-a odgovorili da i zrakoplov ima male šanse za pad - ali ako se to dogodi, deseci ljudi ipak izgube živote. Belgijski dužnosnici također su bili ogorčeni jer je Komisija, prema njihovim riječima, podcijenila složenost operacije i odbila bilateralno riješiti najosjetljivije aspekte.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je kako plan "nije pokopan", dok je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde poručila čelnicima da su rizici povezani sa zajmom "upravljivi". Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je: "Dogovorili smo se o tome što, sada moramo raditi na tome kako".
Ipak, kasnonoćni kompromis De Weveru ostavlja mogućnost da u budućnosti uloži veto ako se ne ispune njegovi uvjeti. On je upozorio da bi, ako "Rusija zapravo može potraživati novac iz bilo kojeg razloga... gotovina mora biti odmah dostupna", što bi ugrozilo "povjerenje u cijeli financijski sustav Europe".
"Tko će dati to jamstvo? Pitao sam svoje kolege: 'Jeste li to vi? Jesu li to države članice?'... Na ovo pitanje nije odgovoreno tsunamijem entuzijazma oko stola", zaključio je belgijski čelnik.
