Kiseli kupus je omiljen dodatak mnogim jelima, ali ponekad se dogodi da se, unatoč svim pravilima pripreme, pokvari.
Na Facebook stranici Moja mala kuhinja nedavno su objašnjeni najčešći razlozi zbog kojih se to događa i kako ih izbjeći, kako bi vaš kupus uvijek bio ukusan i siguran za jelo.
Premalo soli
Sol stvara sredinu u kojoj mogu preživjeti samo dobre bakterije, dok sprečava razvoj štetnih bakterija i plijesni.
Ako je soli premalo, razvijaju se loše bakterije i kvasci.
Idealno je dodati 2,5 do 3 posto soli na 1 litru vode. To znači 25 do 30 grama soli na litru vode.
Zrak (ili nedovoljna potopljenost)
Kupus mora biti potpuno potopljen u rasolu i pritisnut kamenom, tanjurom ili nekim teškim poklopcem. Kupus ne smije biti izvan vode i bačva mora biti dobro zatvorena te ispunjena vodom do vrha.
Previsoka ili preniska temperatura
Kada je pretoplo, tj. više od 25 °C, loše bakterije i kvasci se razvijaju, a kupus postaje mekan i trune. Kada je prehladno, proces ide presporo, a okus i kiselost se ne razvijaju ravnomjerno.
Prvih dana idealna temperatura je oko 18 do 22 °C. Što duže ostavite kupus na toplijem, prije će fermentacija početi. Nemojte ga držati duže od 5 dana na toplom.
Nakon toga, čuvanje je idealno na oko 10 do 15 °C.
Nečistoća
Ako ne vodite računa o higijeni, unosite loše mikroorganizme u bačvu i kupus će se pokvariti. Savjetuje se da se bačva opere vrućom vodom i sodom bikarbonom.
Kupus mora biti čist, bez zemlje ili nečistoće, i zbog toga mu je nužno skinuti prva dva lista.
Previše klorirana ili nečista voda
Klor ubija korisne bakterije. Ako možete, koristite blago kloriranu ili nekloriranu, ali prokuhanu vodu. Voda uvijek mora biti ispravna za piće.
Loš ili star kupus
Stari, uvenuo, prskan ili kemijski tretiran kupus može spriječiti fermentaciju. Uvijek koristite svjež, tvrd, po mogućnosti domaći ili organski kupus.
Na Facebook stranici Moja mala kuhinja nedavno su objašnjeni najčešći razlozi zbog kojih se to događa i kako ih izbjeći, kako bi vaš kupus uvijek bio ukusan i siguran za jelo.
Premalo soli
Sol stvara sredinu u kojoj mogu preživjeti samo dobre bakterije, dok sprečava razvoj štetnih bakterija i plijesni.
Ako je soli premalo, razvijaju se loše bakterije i kvasci.
Idealno je dodati 2,5 do 3 posto soli na 1 litru vode. To znači 25 do 30 grama soli na litru vode.
Zrak (ili nedovoljna potopljenost)
Kupus mora biti potpuno potopljen u rasolu i pritisnut kamenom, tanjurom ili nekim teškim poklopcem. Kupus ne smije biti izvan vode i bačva mora biti dobro zatvorena te ispunjena vodom do vrha.
Previsoka ili preniska temperatura
Kada je pretoplo, tj. više od 25 °C, loše bakterije i kvasci se razvijaju, a kupus postaje mekan i trune. Kada je prehladno, proces ide presporo, a okus i kiselost se ne razvijaju ravnomjerno.
Prvih dana idealna temperatura je oko 18 do 22 °C. Što duže ostavite kupus na toplijem, prije će fermentacija početi. Nemojte ga držati duže od 5 dana na toplom.
Nakon toga, čuvanje je idealno na oko 10 do 15 °C.
Nečistoća
Ako ne vodite računa o higijeni, unosite loše mikroorganizme u bačvu i kupus će se pokvariti. Savjetuje se da se bačva opere vrućom vodom i sodom bikarbonom.
Kupus mora biti čist, bez zemlje ili nečistoće, i zbog toga mu je nužno skinuti prva dva lista.
Previše klorirana ili nečista voda
Klor ubija korisne bakterije. Ako možete, koristite blago kloriranu ili nekloriranu, ali prokuhanu vodu. Voda uvijek mora biti ispravna za piće.
Loš ili star kupus
Stari, uvenuo, prskan ili kemijski tretiran kupus može spriječiti fermentaciju. Uvijek koristite svjež, tvrd, po mogućnosti domaći ili organski kupus.
