Prema mišljenju stručnjaka, pouzdane prognoze ovise od brojnih faktora – od temperature oceana i morskih struja do općih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Švanke jasno poručuje: „Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.“
Njemački mediji ovih dana preplavljeni su izvještajima o navodno „ekstremnoj zimi“ koja bi, prema najavama, mogla pogoditi zemlju 2025/26. godine. U pojedinim člancima spominju se slike zatrpanih ulica i „najteže zime u povijesti“, no meteorolozi upozoravaju da su takve prognoze potpuno neosnovane kada je riječ o evropskim zemljama. Gotovo svake godine pojave se slične priče – nekad o „paklenom ljetu“, a nekad o „najhladnijoj zimi ikada“. Takvi tekstovi, kako objašnjava Deutsche Welle, uglavnom služe za privlačenje pažnje i generiranje klikova.
Ne mora uslijediti ledena sezona
Izvor nagađanja o „ekstremnoj zimi“ bio je članak koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Meteorolog Lotar Bok potvrđuje da bi polarni vrtlog naredne zime zaista mogao biti nešto slabiji, ali naglašava da to ne mora značiti da će uslijediti ledena sezona.
Naime, slab vrtlog ne zadržava hladan zrak iznad Arktika, pa se on ponekad „prelije“ prema Europi. Ipak, meteorolog Martin Gad iz meteorološkog centra ARD kaže da nije dokazana izravna veza između slabog polarnog vrtloga i ekstremnih hladnoća. Naprotiv, slab vrtlog često znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije.
Rano je za sigurnu prognozu zime
Prema mišljenju stručnjaka, pouzdane prognoze ovise od brojnih faktora – od temperature oceana i morskih struja do općih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Švanke jasno poručuje: „Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.“
Slično mišljenje dijeli i Bok iz DWD-a, koji navodi da je o takvoj zimi „nemoguće ozbiljno govoriti u listopada“. Tek početkom godine može se analizirati kretanje zračnih masa i na osnovu toga procijeniti tendencije, ali ne i dati sigurna predviđanja.
Meteorolozi podsjećaju da je vremenska prognoza pouzdana najviše do deset dana unaprijed. Tri dana mogu se predvidjeti relativno precizno, ali što je period duži, točnost naglo opada. Bok upozorava da su očekivanja javnosti često prevelika: „Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.“
Ekstremne zime
Zime koje ostaju upamćene po ekstremnoj hladnoći statistički se događaju otprilike jednom u stotinu godina. Takva je bila zima 1962/63., najhladnija u 20. stoljeću, kada su mnoge rijeke i jezera u Njemačkoj potpuno zaledile, prenosi N1.
Hoće li se nešto slično ponoviti 2025/26? Prema stručnjacima, vjerovatnoća je vrlo mala.
O zimi se, poručuju meteorolozi, može govoriti tek kad joj se približimo. Prognoze koje najavljuju događaje više od deset dana unaprijed u pravilu su nepouzdane.
Njemački mediji ovih dana preplavljeni su izvještajima o navodno „ekstremnoj zimi“ koja bi, prema najavama, mogla pogoditi zemlju 2025/26. godine. U pojedinim člancima spominju se slike zatrpanih ulica i „najteže zime u povijesti“, no meteorolozi upozoravaju da su takve prognoze potpuno neosnovane kada je riječ o evropskim zemljama. Gotovo svake godine pojave se slične priče – nekad o „paklenom ljetu“, a nekad o „najhladnijoj zimi ikada“. Takvi tekstovi, kako objašnjava Deutsche Welle, uglavnom služe za privlačenje pažnje i generiranje klikova.
Ne mora uslijediti ledena sezona
Izvor nagađanja o „ekstremnoj zimi“ bio je članak koji je slabiji polarni vrtlog povezao s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Meteorolog Lotar Bok potvrđuje da bi polarni vrtlog naredne zime zaista mogao biti nešto slabiji, ali naglašava da to ne mora značiti da će uslijediti ledena sezona.
Naime, slab vrtlog ne zadržava hladan zrak iznad Arktika, pa se on ponekad „prelije“ prema Europi. Ipak, meteorolog Martin Gad iz meteorološkog centra ARD kaže da nije dokazana izravna veza između slabog polarnog vrtloga i ekstremnih hladnoća. Naprotiv, slab vrtlog često znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije.
Rano je za sigurnu prognozu zime
Prema mišljenju stručnjaka, pouzdane prognoze ovise od brojnih faktora – od temperature oceana i morskih struja do općih atmosferskih obrazaca. Meteorolog Karsten Švanke jasno poručuje: „Ne znamo kakva će biti zima 2025/26.“
Slično mišljenje dijeli i Bok iz DWD-a, koji navodi da je o takvoj zimi „nemoguće ozbiljno govoriti u listopada“. Tek početkom godine može se analizirati kretanje zračnih masa i na osnovu toga procijeniti tendencije, ali ne i dati sigurna predviđanja.
Meteorolozi podsjećaju da je vremenska prognoza pouzdana najviše do deset dana unaprijed. Tri dana mogu se predvidjeti relativno precizno, ali što je period duži, točnost naglo opada. Bok upozorava da su očekivanja javnosti često prevelika: „Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.“
Ekstremne zime
Zime koje ostaju upamćene po ekstremnoj hladnoći statistički se događaju otprilike jednom u stotinu godina. Takva je bila zima 1962/63., najhladnija u 20. stoljeću, kada su mnoge rijeke i jezera u Njemačkoj potpuno zaledile, prenosi N1.
Hoće li se nešto slično ponoviti 2025/26? Prema stručnjacima, vjerovatnoća je vrlo mala.
O zimi se, poručuju meteorolozi, može govoriti tek kad joj se približimo. Prognoze koje najavljuju događaje više od deset dana unaprijed u pravilu su nepouzdane.
