Naučnici razvijaju novu tehnologiju koja bi mogla dijagnosticirati bolesti srca, otkrivajući suptilne promjene u boji kože lice pomoću softverskih algoritama i web kamera.
"Ova tehnologija ima potencijal identificirati i dijagnosticirati bolesti srca pomoću beskontaktnog video nadzora ", kaže Jean-Philippe Couderc sa univerziteta Rochester Medical Center.
"Ovo je vrlo jednostavan koncept, ali može omogućiti ljudima s fibrilacijom atrija da dobiju skrb koja im je potrebna", dodaje Couderc, koji govori o novoj tehnologiji koja se koristi softverskim algoritmima i web kamerama. Tim sredstvima, kaže, mogu otkriti sasvim suptilne promjene u boji kože lice koje ukazuju na neravnomjeran protok krvi kojeg uzrokuje poremećaj zvan atrijska fibrilacija.
Taj poremećaj često prolazi neprimjećeno zato što su mu simptomi, poput slabnosti i vrtoglavice, preopćeniti da potaknu zabrinutost. Upravo zbog toga, čak 30 posto ljudi s tim poremećajem niti ne zna da ga ima. No, ako se ne liječi, atrijska fibrilacija može uzrokovati zgrušavanje krvi i srčani udar.
Tehnologija opisana u istraživanju koristi softver koji skenira lice i otkriva promjene u boji kože, koje su neprimjetne golim okom. Sve što pacijent treba napraviti je biti miran 15 sekundi. Senzori u digitalnim fotoaparatima dizajnirani su za snimanje tri boje: crvene, zelene i plave. Hemoglobin iz krvi upija više od zelenog spektra svjetlosti, a ta suptilna promjena može biti otkrivena pomoću senzora. Lice je, otkrile je istraživanje, idealno mjesto za otkrivanje tog fenomena, jer je koža tanja nego na ostalim dijelovima tijela, pa su žile bliže površini.
Sudionici istraživanja bili su, također, priključeni na ECG kako bi se rezultati vidljiva iz lica mogli usporediti s aktivnostima srca. Pokazala se da se nepravilne aktivnosti srca, kod ljudi s fibrilacijom atrija, može prepoznati po promatranju krvi koja teče kroz vene na licu jer apsorbira ili reflektira zeleno svjetlo sa svakim otkucajem srca. Zbog toga što se radi o beskontaktnoj tehnologiji, postoji mogućnost da se subjekt 'provjerava' bez da ga ometa u radnjama. Na primjer, program može raditi u pozadini dok subjekt čita na mobitelu, tabletu ili računaru.
"Ova tehnologija ima potencijal identificirati i dijagnosticirati bolesti srca pomoću beskontaktnog video nadzora ", kaže Jean-Philippe Couderc sa univerziteta Rochester Medical Center.
"Ovo je vrlo jednostavan koncept, ali može omogućiti ljudima s fibrilacijom atrija da dobiju skrb koja im je potrebna", dodaje Couderc, koji govori o novoj tehnologiji koja se koristi softverskim algoritmima i web kamerama. Tim sredstvima, kaže, mogu otkriti sasvim suptilne promjene u boji kože lice koje ukazuju na neravnomjeran protok krvi kojeg uzrokuje poremećaj zvan atrijska fibrilacija.
Taj poremećaj često prolazi neprimjećeno zato što su mu simptomi, poput slabnosti i vrtoglavice, preopćeniti da potaknu zabrinutost. Upravo zbog toga, čak 30 posto ljudi s tim poremećajem niti ne zna da ga ima. No, ako se ne liječi, atrijska fibrilacija može uzrokovati zgrušavanje krvi i srčani udar.
Tehnologija opisana u istraživanju koristi softver koji skenira lice i otkriva promjene u boji kože, koje su neprimjetne golim okom. Sve što pacijent treba napraviti je biti miran 15 sekundi. Senzori u digitalnim fotoaparatima dizajnirani su za snimanje tri boje: crvene, zelene i plave. Hemoglobin iz krvi upija više od zelenog spektra svjetlosti, a ta suptilna promjena može biti otkrivena pomoću senzora. Lice je, otkrile je istraživanje, idealno mjesto za otkrivanje tog fenomena, jer je koža tanja nego na ostalim dijelovima tijela, pa su žile bliže površini.
Sudionici istraživanja bili su, također, priključeni na ECG kako bi se rezultati vidljiva iz lica mogli usporediti s aktivnostima srca. Pokazala se da se nepravilne aktivnosti srca, kod ljudi s fibrilacijom atrija, može prepoznati po promatranju krvi koja teče kroz vene na licu jer apsorbira ili reflektira zeleno svjetlo sa svakim otkucajem srca. Zbog toga što se radi o beskontaktnoj tehnologiji, postoji mogućnost da se subjekt 'provjerava' bez da ga ometa u radnjama. Na primjer, program može raditi u pozadini dok subjekt čita na mobitelu, tabletu ili računaru.
