Bosna i Hercegovina i dalje ima najniže prosječne brzine interneta među zemljama Zapadnog Balkana, unatoč određenim poboljšanjima posljednjih godina. Iako korisnici mogu obavljati osnovne svakodnevne aktivnosti, brzine su i dalje ograničavajuće i često nepouzdane, prenosi BHRT.
Susjedi imaju brži i jeftiniji internet
Mjerenja pokazuju da su prosječne brzine protoka podataka i do nekoliko puta manje nego u susjednim zemljama, dok su cijene usluga često jednake ili više.
Pokrivenost ultrabrzim širokopojasnim internetom i pristup optičkim mrežama također su ispod regionalnog prosjeka.
Iz BH Telecoma navode kako je oko 20 posto korisnika trenutno prešlo na brzine između 100 Mbps i 1 Gbps zahvaljujući ulaganjima u optičku infrastrukturu. Međutim, glavni izazovi su spora administracija u izdavanju dozvola, različita pravila po županijama te nedostatak jedinstvene strategije razvoja digitalne infrastrukture.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) objašnjavaju da operateri razvijaju mrežu prema vlastitim interesima, bez propisanih obveza. Kao ključno rješenje navodi se donošenje državne strategije usklađene s europskom agendom za širokopojasni pristup.
"Mjere koje je potrebno razmotriti uključuju harmonizaciju propisa u Bosni i Hercegovini u pogledu izgradnje mreža, uspostavu modela financiranja za nekonkurentna područja te poticanje razvoja i korištenja digitalnih usluga", poručili su iz RAK-a.
Opet politika
Ministar komunikacija Edin Forto kazao je da je strategija širokopojasnog interneta već dvije godine blokirana od strane SNSD-a. Dodao je i da telekom kompanije ne ulažu dovoljno jer na tržištu nema stvarnog natjecanja.
"Da postoji pravo natjecanje, ulagali bi u infrastrukturu i pokušavali preoteti korisnike jedni drugima. Umjesto toga, postoji uvjerenje da Bošnjaci trebaju biti na BH Telecomu, Srbi na Mtelu, a Hrvati na Eronetu – to je brutalna istina", izjavio je Forto.
Europa ima plan, ali...
Prema Dejanu Lučki, koautoru Mape puta za digitalnu transformaciju, BiH zaostaje zbog nedostatka političke volje i interesa velikih kompanija koje ulažu tek onoliko koliko je potrebno za profit.
Europska unija postavila je cilj da sva kućanstva do kraja ove godine imaju pristup internetu brzine 100 Mbps, a do 2030. da dostignu 1 Gbps i potpunu 5G pokrivenost. BiH je od tih ciljeva još daleko.
Susjedi imaju brži i jeftiniji internet
Mjerenja pokazuju da su prosječne brzine protoka podataka i do nekoliko puta manje nego u susjednim zemljama, dok su cijene usluga često jednake ili više.
Pokrivenost ultrabrzim širokopojasnim internetom i pristup optičkim mrežama također su ispod regionalnog prosjeka.
Iz BH Telecoma navode kako je oko 20 posto korisnika trenutno prešlo na brzine između 100 Mbps i 1 Gbps zahvaljujući ulaganjima u optičku infrastrukturu. Međutim, glavni izazovi su spora administracija u izdavanju dozvola, različita pravila po županijama te nedostatak jedinstvene strategije razvoja digitalne infrastrukture.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) objašnjavaju da operateri razvijaju mrežu prema vlastitim interesima, bez propisanih obveza. Kao ključno rješenje navodi se donošenje državne strategije usklađene s europskom agendom za širokopojasni pristup.
"Mjere koje je potrebno razmotriti uključuju harmonizaciju propisa u Bosni i Hercegovini u pogledu izgradnje mreža, uspostavu modela financiranja za nekonkurentna područja te poticanje razvoja i korištenja digitalnih usluga", poručili su iz RAK-a.
Opet politika
Ministar komunikacija Edin Forto kazao je da je strategija širokopojasnog interneta već dvije godine blokirana od strane SNSD-a. Dodao je i da telekom kompanije ne ulažu dovoljno jer na tržištu nema stvarnog natjecanja.
"Da postoji pravo natjecanje, ulagali bi u infrastrukturu i pokušavali preoteti korisnike jedni drugima. Umjesto toga, postoji uvjerenje da Bošnjaci trebaju biti na BH Telecomu, Srbi na Mtelu, a Hrvati na Eronetu – to je brutalna istina", izjavio je Forto.
Europa ima plan, ali...
Prema Dejanu Lučki, koautoru Mape puta za digitalnu transformaciju, BiH zaostaje zbog nedostatka političke volje i interesa velikih kompanija koje ulažu tek onoliko koliko je potrebno za profit.
Europska unija postavila je cilj da sva kućanstva do kraja ove godine imaju pristup internetu brzine 100 Mbps, a do 2030. da dostignu 1 Gbps i potpunu 5G pokrivenost. BiH je od tih ciljeva još daleko.
