odu između ostalog gubimo i znojenjem, disanjem te putem urina i fecesa. Pravilna ravnoteža unesene i izgubljene vode ključna je zapravilnu hidraciju organizma.
Treba znati da s unosom vode i rehidracijom možemo pretjerati. Štoviše, postoji i stanje poznato kao fatalno predoziranje vodom koje završava smrtnim ishodom. U literaturi je zabilježeno nekoliko slučajeva smrti zbog prekomjernog unosa vode, piše Zdrava krava.
Jedan od najbizarnijih slučajeva dogodio se nedavno, kada je mlada žena u dobi od 28 godina preminula uslijed predoziranja vodom sudjelujući na natjecanju u ispijanju vode koje je organizirala jedna radio-postaja. Nakon što je popila više od 6 litara vode u razdoblju od 3 sata, kod mlade je žene nastupilo povraćanje, teška glavobolja, a potom i smrt.
Smrtni ishodi zbog prekomjernog unosa vode u kratkom vremenskom razdoblju zabilježeni su i u slučaju jednog kalifornijskog studenta te kod adolescenata koji su uzimali drogu ecstasy na cjelonoćnim zabavama tijekom kojih su znojenjem pojačano gubili tekućinu. Općenito, kod sportaša koji se bave sportovima izdržljivosti često se bilježi izvjesna razina hiponatrijemije, odnosno 'razrjeđenja' krvi izazvanog prekomjernim unosom vode.
Taj fenomen je opisan 2005. godine u časopisu New England Journal of Medicine, međutim, s obzirom na to da su profesionalni sportaši pod budnim nadzorom stručnjaka i rehidracija se vrši posebno dizajniranim rehidracijskim otopinama, neželjeni učinci su vrlo rijetki.
U pozadini predoziranja ili intoksikacije vodom krije se hiponatrijemija, odnosno sniženje natrija ili soli u krvi. Simptomi koji se javljaju kod niskih razina natrija u krvi su glavobolja, umor, mučnina, učestalo uriniranje i mentalna dezorijentacija. Središnji organi koji kontroliraju promet vode i soli u tijelu su bubrezi. U situaciji kada osoba unese previše vode u kratkom razdoblju, bubrezi je ne mogu dovoljno brzo eliminirati te se krv razrjeđuje.
Zbog razlike u koncentraciji soli, voda izlazi iz krvotoka i ulazi u stanice koje potom bubre. Većina tjelesnih stanica ima nešto prostora za širenje, što se ne može reći za stanice mozga. Stoga edem mozga može biti fatalan.
Brza i izražena hiponatrijemija uzrokuje ulazak vode u stanice mozga što se očituje komom, respiratornim arestom i smrću. Većina slučajeva intoksikacije vodom rezultat je pojačanih gubitaka tekućine iz tijela u kombinaciji s prekomjernim unosom obično više od 5 litara vode u vrlo kratkom razdoblju.
Stoga je temeljni princip hidracije sportaša i ostalih tjelesno aktivnih osoba uskladiti znojenjem izgubljenu tekućinu i elektrolite s unesenom vodom ili drugim rehidracijskim otopinama. A najbolji indikator za taj proces je dobar stari osjećaj žeđi. Stoga jednostavni savjet glasi: ne zanemaruj osjećaj žeđi i pij dovoljne količine vode posebice tijekom vrućih ljetnih dana. I imaj na umu da, iako vrlo rijetko, s vodom možemo i pretjerati.
Treba znati da s unosom vode i rehidracijom možemo pretjerati. Štoviše, postoji i stanje poznato kao fatalno predoziranje vodom koje završava smrtnim ishodom. U literaturi je zabilježeno nekoliko slučajeva smrti zbog prekomjernog unosa vode, piše Zdrava krava.
Jedan od najbizarnijih slučajeva dogodio se nedavno, kada je mlada žena u dobi od 28 godina preminula uslijed predoziranja vodom sudjelujući na natjecanju u ispijanju vode koje je organizirala jedna radio-postaja. Nakon što je popila više od 6 litara vode u razdoblju od 3 sata, kod mlade je žene nastupilo povraćanje, teška glavobolja, a potom i smrt.
Smrtni ishodi zbog prekomjernog unosa vode u kratkom vremenskom razdoblju zabilježeni su i u slučaju jednog kalifornijskog studenta te kod adolescenata koji su uzimali drogu ecstasy na cjelonoćnim zabavama tijekom kojih su znojenjem pojačano gubili tekućinu. Općenito, kod sportaša koji se bave sportovima izdržljivosti često se bilježi izvjesna razina hiponatrijemije, odnosno 'razrjeđenja' krvi izazvanog prekomjernim unosom vode.
Taj fenomen je opisan 2005. godine u časopisu New England Journal of Medicine, međutim, s obzirom na to da su profesionalni sportaši pod budnim nadzorom stručnjaka i rehidracija se vrši posebno dizajniranim rehidracijskim otopinama, neželjeni učinci su vrlo rijetki.
U pozadini predoziranja ili intoksikacije vodom krije se hiponatrijemija, odnosno sniženje natrija ili soli u krvi. Simptomi koji se javljaju kod niskih razina natrija u krvi su glavobolja, umor, mučnina, učestalo uriniranje i mentalna dezorijentacija. Središnji organi koji kontroliraju promet vode i soli u tijelu su bubrezi. U situaciji kada osoba unese previše vode u kratkom razdoblju, bubrezi je ne mogu dovoljno brzo eliminirati te se krv razrjeđuje.
Zbog razlike u koncentraciji soli, voda izlazi iz krvotoka i ulazi u stanice koje potom bubre. Većina tjelesnih stanica ima nešto prostora za širenje, što se ne može reći za stanice mozga. Stoga edem mozga može biti fatalan.
Brza i izražena hiponatrijemija uzrokuje ulazak vode u stanice mozga što se očituje komom, respiratornim arestom i smrću. Većina slučajeva intoksikacije vodom rezultat je pojačanih gubitaka tekućine iz tijela u kombinaciji s prekomjernim unosom obično više od 5 litara vode u vrlo kratkom razdoblju.
Stoga je temeljni princip hidracije sportaša i ostalih tjelesno aktivnih osoba uskladiti znojenjem izgubljenu tekućinu i elektrolite s unesenom vodom ili drugim rehidracijskim otopinama. A najbolji indikator za taj proces je dobar stari osjećaj žeđi. Stoga jednostavni savjet glasi: ne zanemaruj osjećaj žeđi i pij dovoljne količine vode posebice tijekom vrućih ljetnih dana. I imaj na umu da, iako vrlo rijetko, s vodom možemo i pretjerati.
