Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine broj umrlih sa sadašnjih 17,5 milijuna narasti na čak 23 milijuna.
Pušenje, nepravilna prehrana i nedovoljna fizička aktivnost, glavni su faktori rizika, a stručnjaci upozoravaju kako se hvatanjem u koštac s njima, tj. uvođenjem zdravih životnih navika, smrtnost može smanjiti za čak 80%.
U Washingtonu su nedavno prezentirani rezultati velikog njemačkog istraživanja o utjecaju magnezija na zdravlje, koji su pokazali kako redovna konzumacija vode s magnezijem pokazuje pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav, a posebice na regulaciju krvnog tlaka.
Na skupu je kao jedini predstavnik iz Hrvatske sudjelovala nutricionistica Mašenjka Katić, jedini hrvatski certificirani somelier za vodu, piše Ordinacija.hr.
U borbi protiv stresa osobito je važan magnezij poznat i kao “antistresni mineral“
Magnezij snižava tlak
U grupi koja je dnevno konzumirala jednu litru vode s magnezijem došlo je do značajnog smanjenja krvnog tlaka u odnosu na placebo i to sistoličkog oko 6 mmHg te dijastoličkog oko 5 mmHg. Već i smanjenje tlaka od svega nekoliko mmHg, kroz razdoblje od pet godina, povezano je, zaključili su stručnjaci, sa značajno nižim rizikom od moždanog udara i koronarne bolesti srca.
“Magnezij je mineral od velikog značaja za naše normalno funkcioniranje. Potreban je za rad mišića, živaca, kostiju, zuba, diobu stanica, ravnotežu ostalih elektrolita, funkcioniranje psihe, a neophodan je i u procesu proizvodnje energije u tijelu, pa je važan njegov doprinos u smanjenju umora i iscrpljenosti", kaže nutricionistica Mašenjka Katić napominjući kako je preporučeni dnevni unos magnezija 375 mg.
Današnjom je prehranom veliki dio populacije izložen nedostatnom unosu magnezija, a određene skupine su i u dodatnom riziku, primjerice oboljeli od dijabetesa, zatim osobe koje su sklone konzumiranju alkohola, kao i oni koji uzimaju određene lijekove, poput diuretika.
Voda koju pijemo utječe na ukupnu kvalitetu prehrane
O važnosti magnezija u vodi za zdravlje ljudi Mašenjka Katić upoznala se prije deset godina na skupu Svjetske zdravstvene organizacije u SAD-u nakon čega je postala aktivni sudionik znanstvene zajednice koja se bavi proučavanjem magnezija. Surađivala je u pilot studiji čiji je cilj bila evaluacija potencijalnog učinka konzumacije magnezij-bikarbonatne vode, u ovom slučaju Mg Mivele, na kardiovaskularno zdravlje i to primarno krvni tlak. Rezultati su ukazali na to da se i vodom koju pijemo može utjecati na ukupnu kvalitetu prehrane, koja je jedan od temelja našeg zdravlja, te da specifične učinke vode na zdravlje treba i dalje istraživati.
Sjemenke i orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće, grahorice i cjelovite žitarice najbolji su izvori magnezija, no kako mnogi nerijetko te potrebe ne zadovoljavaju hranom, konzumirajući vodu s magnezijom možemo dovesti unos ovog važnog minerala na zadovoljavajuću razinu.
“Na upravo održanom Simpoziju o istraživanju magnezija u Nacionalnom institutu za zdravlje u SAD-u, prikazane su najnovije spoznaje o povezanosti nedostatka magnezija sa srčano-žilnim zdravljem i hipertenzijom, dijabetesom, upalnim procesima, osteoporozom i brojnim drugim zdravstvenim izazovima. Niski status magnezija povezan je primjerice i s pre-eklampsijom u trudnoći, te inzulinskom rezistencijom", upozorava Katić.
Simptomi niskog magnezija uključuju umor, slabost, mučninu, grčeve u mišićima, povraćanje, neurološke poremećaje i brojne druge jer magnezij sudjeluje u odvijanju više stotina reakcija u tijelu”, kaže Mašenjka Katić.
Visoka razina magnezija u krvi se ne viđa često. Vjerojatnost da ćemo uravnoteženom prehranom doći u takvu situaciju je minimalna jer se radi o unosu u miligramima. Preporučeni dnevni unos je 375 mg a najveći dopušteni 700 mg. Magnezij se apsorbira iz crijeva u krvotok, a zatim njegovu ravnotežu održavaju bubrezi te se višak izlučuje u mokraći. Dakle, bubrezi su važni za ravnotežu magnezija i ako oni nisu u funkciji, kao kod zatajenja bubrega, dolazi do značajnih zdravstvenih problema.
Povećani unos magnezija može, kaže nutricionistica, imati laksativno djelovanje, rezultirati slabošću mišića, padom krvnog tlaka, poteškoćama s disanjem a u najtežim slučajevima i zastojem srca. No, hipermagnezemija nije svakodnevna pojava i povezana je s teškim bolesnim stanjima.
"U svakom slučaju, suplemente treba uzimati prema propisanim uputama, a oprez je potreban i kod osoba s kroničnom bolesti bubrega i starije populacije, kod uzimanja laksativnih sredstava i antacida na bazi magnezija, kao i kod određenih bolesti, poput miastenije gravis. U svim tim slučajevima potrebne su konzultacije s liječnikom”, upozorava nutricionistica Katić, koja je pobornik toga da se potrebni nutrijenti osiguraju putem hrane.
Pušenje, nepravilna prehrana i nedovoljna fizička aktivnost, glavni su faktori rizika, a stručnjaci upozoravaju kako se hvatanjem u koštac s njima, tj. uvođenjem zdravih životnih navika, smrtnost može smanjiti za čak 80%.
U Washingtonu su nedavno prezentirani rezultati velikog njemačkog istraživanja o utjecaju magnezija na zdravlje, koji su pokazali kako redovna konzumacija vode s magnezijem pokazuje pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav, a posebice na regulaciju krvnog tlaka.
Na skupu je kao jedini predstavnik iz Hrvatske sudjelovala nutricionistica Mašenjka Katić, jedini hrvatski certificirani somelier za vodu, piše Ordinacija.hr.
U borbi protiv stresa osobito je važan magnezij poznat i kao “antistresni mineral“
Magnezij snižava tlak
U grupi koja je dnevno konzumirala jednu litru vode s magnezijem došlo je do značajnog smanjenja krvnog tlaka u odnosu na placebo i to sistoličkog oko 6 mmHg te dijastoličkog oko 5 mmHg. Već i smanjenje tlaka od svega nekoliko mmHg, kroz razdoblje od pet godina, povezano je, zaključili su stručnjaci, sa značajno nižim rizikom od moždanog udara i koronarne bolesti srca.
“Magnezij je mineral od velikog značaja za naše normalno funkcioniranje. Potreban je za rad mišića, živaca, kostiju, zuba, diobu stanica, ravnotežu ostalih elektrolita, funkcioniranje psihe, a neophodan je i u procesu proizvodnje energije u tijelu, pa je važan njegov doprinos u smanjenju umora i iscrpljenosti", kaže nutricionistica Mašenjka Katić napominjući kako je preporučeni dnevni unos magnezija 375 mg.
Današnjom je prehranom veliki dio populacije izložen nedostatnom unosu magnezija, a određene skupine su i u dodatnom riziku, primjerice oboljeli od dijabetesa, zatim osobe koje su sklone konzumiranju alkohola, kao i oni koji uzimaju određene lijekove, poput diuretika.
Voda koju pijemo utječe na ukupnu kvalitetu prehrane
O važnosti magnezija u vodi za zdravlje ljudi Mašenjka Katić upoznala se prije deset godina na skupu Svjetske zdravstvene organizacije u SAD-u nakon čega je postala aktivni sudionik znanstvene zajednice koja se bavi proučavanjem magnezija. Surađivala je u pilot studiji čiji je cilj bila evaluacija potencijalnog učinka konzumacije magnezij-bikarbonatne vode, u ovom slučaju Mg Mivele, na kardiovaskularno zdravlje i to primarno krvni tlak. Rezultati su ukazali na to da se i vodom koju pijemo može utjecati na ukupnu kvalitetu prehrane, koja je jedan od temelja našeg zdravlja, te da specifične učinke vode na zdravlje treba i dalje istraživati.
Sjemenke i orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće, grahorice i cjelovite žitarice najbolji su izvori magnezija, no kako mnogi nerijetko te potrebe ne zadovoljavaju hranom, konzumirajući vodu s magnezijom možemo dovesti unos ovog važnog minerala na zadovoljavajuću razinu.
“Na upravo održanom Simpoziju o istraživanju magnezija u Nacionalnom institutu za zdravlje u SAD-u, prikazane su najnovije spoznaje o povezanosti nedostatka magnezija sa srčano-žilnim zdravljem i hipertenzijom, dijabetesom, upalnim procesima, osteoporozom i brojnim drugim zdravstvenim izazovima. Niski status magnezija povezan je primjerice i s pre-eklampsijom u trudnoći, te inzulinskom rezistencijom", upozorava Katić.
Simptomi niskog magnezija uključuju umor, slabost, mučninu, grčeve u mišićima, povraćanje, neurološke poremećaje i brojne druge jer magnezij sudjeluje u odvijanju više stotina reakcija u tijelu”, kaže Mašenjka Katić.
Visoka razina magnezija u krvi se ne viđa često. Vjerojatnost da ćemo uravnoteženom prehranom doći u takvu situaciju je minimalna jer se radi o unosu u miligramima. Preporučeni dnevni unos je 375 mg a najveći dopušteni 700 mg. Magnezij se apsorbira iz crijeva u krvotok, a zatim njegovu ravnotežu održavaju bubrezi te se višak izlučuje u mokraći. Dakle, bubrezi su važni za ravnotežu magnezija i ako oni nisu u funkciji, kao kod zatajenja bubrega, dolazi do značajnih zdravstvenih problema.
Povećani unos magnezija može, kaže nutricionistica, imati laksativno djelovanje, rezultirati slabošću mišića, padom krvnog tlaka, poteškoćama s disanjem a u najtežim slučajevima i zastojem srca. No, hipermagnezemija nije svakodnevna pojava i povezana je s teškim bolesnim stanjima.
"U svakom slučaju, suplemente treba uzimati prema propisanim uputama, a oprez je potreban i kod osoba s kroničnom bolesti bubrega i starije populacije, kod uzimanja laksativnih sredstava i antacida na bazi magnezija, kao i kod određenih bolesti, poput miastenije gravis. U svim tim slučajevima potrebne su konzultacije s liječnikom”, upozorava nutricionistica Katić, koja je pobornik toga da se potrebni nutrijenti osiguraju putem hrane.
