Mrkva našem organizmu pruža puno zdravstvenih dobrobiti, obnavlja oštećene stanice, održava kožu zdravom, dobar je antiseptik za porezotine, čuva vid, regulira krvni tlak i još mnogo toga.
Znate li da povrće koje prije kuhanja nismo narezali, sadrži 25% više antikancerogenih sastojaka od povrća koje je prvo narezano, a zatim skuhano? Osim što zadržava hranjive sastojke, cijelo kuhano povrće ima i znatno bolji okus. Cijela kuhana mrkva ne ispušta sve svoje šećere u vodu, tako da zadržava pomalo slatkast okus. Saznajemo koje se još zanimljive priče vežu za ovu namirnicu...
Zanimljive činjenice o mrkvi
Ako se jede sirova mrkva će organizam namiriti kalijem, kalcijem, željezom i cinkom, koji se djelomično gube kuhanjem.
Mrkve su se prvo uzgajale zbog lišća i sjemena, a ne zbog korijena koji je danas omiljena namirnica.
Mrkva je originalno bila bijele, ljubičaste i crne boje, a današnja boja je nastala selektivnim uzgojem u Nizozemskoj kako bi se odala počast kraljevskoj obitelji "House of Orange" narančastom bojom.
Holtville, mjesto u Kaliforniji, se naziva glavnim gradom mrkve u svijetu te u čast ove namirnice svake godine održavaju festival.
Samo je jedan šaka baby mrkve dovoljna količina povrća koju biste trebali unijeti u organizam tijekom dana.
Mrkve su jedan od najboljih izvora vitamina A koji je važan za zdravlje kostiju, zuba, vida i kože.
Mrkve sadrže velike količine šećera zbog čega slove za najbolji međuobrok koji će vam dati i energije.
Tijekom života osoba u prosjeku pojede 10, 866 mrkvi
Jedna čaša mlijeka sadrži jednaku količinu kalcija kao 9 mrkvi.
Baby mrkve ne postoje; radi se o običnim mrkvama koje su prošle kroz preradu kako bi poprimile savršen oblik male mrkve.
Važno je dodati kako istraživanja (objavljena u on-line izdanju Archives of Internal Medicine) otkrivaju da ovo povrće obiluje alfa-karotenom, djeluju kao antioksidanti, protiveći nastanku kancerogenih oboljenja. Mrkva je bogata vitaminima A i C u obliku beta-karotena poznatog po stimulaciji proizvodnje bijelih krvnih zrnaca koji pak pomažu u organizmu u borbi protiv kancerogenih stanica.
Znate li da povrće koje prije kuhanja nismo narezali, sadrži 25% više antikancerogenih sastojaka od povrća koje je prvo narezano, a zatim skuhano? Osim što zadržava hranjive sastojke, cijelo kuhano povrće ima i znatno bolji okus. Cijela kuhana mrkva ne ispušta sve svoje šećere u vodu, tako da zadržava pomalo slatkast okus. Saznajemo koje se još zanimljive priče vežu za ovu namirnicu...
Zanimljive činjenice o mrkvi
Ako se jede sirova mrkva će organizam namiriti kalijem, kalcijem, željezom i cinkom, koji se djelomično gube kuhanjem.
Mrkve su se prvo uzgajale zbog lišća i sjemena, a ne zbog korijena koji je danas omiljena namirnica.
Mrkva je originalno bila bijele, ljubičaste i crne boje, a današnja boja je nastala selektivnim uzgojem u Nizozemskoj kako bi se odala počast kraljevskoj obitelji "House of Orange" narančastom bojom.
Holtville, mjesto u Kaliforniji, se naziva glavnim gradom mrkve u svijetu te u čast ove namirnice svake godine održavaju festival.
Samo je jedan šaka baby mrkve dovoljna količina povrća koju biste trebali unijeti u organizam tijekom dana.
Mrkve su jedan od najboljih izvora vitamina A koji je važan za zdravlje kostiju, zuba, vida i kože.
Mrkve sadrže velike količine šećera zbog čega slove za najbolji međuobrok koji će vam dati i energije.
Tijekom života osoba u prosjeku pojede 10, 866 mrkvi
Jedna čaša mlijeka sadrži jednaku količinu kalcija kao 9 mrkvi.
Baby mrkve ne postoje; radi se o običnim mrkvama koje su prošle kroz preradu kako bi poprimile savršen oblik male mrkve.
Važno je dodati kako istraživanja (objavljena u on-line izdanju Archives of Internal Medicine) otkrivaju da ovo povrće obiluje alfa-karotenom, djeluju kao antioksidanti, protiveći nastanku kancerogenih oboljenja. Mrkva je bogata vitaminima A i C u obliku beta-karotena poznatog po stimulaciji proizvodnje bijelih krvnih zrnaca koji pak pomažu u organizmu u borbi protiv kancerogenih stanica.