Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović komentirajući jučerašnje izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana u Zagrebu, poručio je da su to prijateljske zemlje i od njih može doći samo dobro za BiH.
“Naravno da je dobro kad prijatelji pričaju o BiH. I Hrvatska i Turska su prijateljske zemlje. Sada smo bili i nešto konkretniji u vezi sa trilateralom i Čović se pridružio”, rekao je Izetbegović u izjavi za agenciju Anadolija.
Trilateralni sastanak Turska - BiH - Hrvatska bit će održan, kako je rekao Izetbegović, najvjerovatnije krajem svibnja ove godine u Istanbulu.
“Predložio sam da stvar konkretiziramo, da recimo na marginama te trilaterale vidimo što možemo uraditi konkretno za Hercegovinu. Recimo, ona ima ogromne resurse koji nisu valjano upotrijebljeni i tu bi nam Hrvatska i Turska mogle pomoći, da pokrenemo ekonomski život u Hercegovini”, kazao je Izetbegović.
Bilo bi tu, istakao je, razgovora i o pitanju Sejdić-Finci, rješavanju pitanja Mostara, općenito o odnosima triju zemalja Hrvatske, Turske i BiH.
Govoreći o razgovorima koje su jučer vodili hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović i Erdogan poručivši da su “to prijatelji BiH, prijateljske zemlje BiH i od njih može doći samo dobro za BiH”.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i član Predsjedništva BiH Dragan Čović u srijedu su se u Zagrebu sastali s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.
Cijeli hrvatski državni vrh na svečanoj akademiji u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) čestitao je pripadnicima Islamske zajednice u Hrvatskoj 100. obljetnicu pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj, istaknuvši pritom integriranost i važnost muslimana u sveukupnom životu hrvatske države.
Na svečanosti, uz predstavnike Islamske zajednice u Hrvatskoj, sudjelovali su brojni gosti iz Hrvatske i inozemstva, među kojima i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, predsjednik Vlade Tihomir Orešković te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Drugi dan posjeta Hrvatskoj turski predsjednik Rayyip Erdogan završio je posjetom turskom kulturnom centru u središtu Zagreba.
U pratnji oko 600 turskih gospodarstvenika otputovao je iz Hrvatske nakon 19 sati.
Izetbegović pred vrhom RH: U mjestima gdje su muslimani većina nisu rušene ni crkve ni manastiri
Grubu povijesnu neistinu iznio je bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović pred cijelim državnim vrhom Hrvatske, turskim predsjednikom Erdoganom te drugim gostima koji su se okupili u zagrebačkom HNK povodom svečanosti obilježavanja 100 godina islama u Hrvatskoj.
Naime, Izetbegović je rekao kako tijekom pposljednjeg rata u BiH "niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva". Naravno, riječ je o gruboj krivotvorini, osim ako Izetbegović pod "rušenjem" ne podrazumijeva samo doslovno sravnjivanje sa zemljom objekta i njegovo fizičko uklanjanje.
Izetbegović je rekao kako su temelje islamske zajednice u Hrvatskoj kakvu danas poznajemo položili Bošnjaci.
"Oni su iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku donijeli svoje višestoljetno iskustvo suživota i tolerancije, osvjedočeno na brojnim povijesnim primjerima – od prisustva bosanskih franjevaca, koje traje gotovo osam stotina godina, do dolaska španjolskih Židova, koje nakon egzodusa nitko u Europi nije htio prihvatiti, a našli su svoje utočište u Bosni i Hercegovini. Pa i u vrijeme posljednje agresije na državu Bosnu i Hercegovinu, niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva", izjavio je Izetbegović.
Dnevnik.ba donosi neke primjere porušenih katoličkih vjerskih objekata iz područja u središnjoj Bosni gdje Bošnjaci jesu većina, a bili su i tijekm rata.
“Naravno da je dobro kad prijatelji pričaju o BiH. I Hrvatska i Turska su prijateljske zemlje. Sada smo bili i nešto konkretniji u vezi sa trilateralom i Čović se pridružio”, rekao je Izetbegović u izjavi za agenciju Anadolija.
Trilateralni sastanak Turska - BiH - Hrvatska bit će održan, kako je rekao Izetbegović, najvjerovatnije krajem svibnja ove godine u Istanbulu.
“Predložio sam da stvar konkretiziramo, da recimo na marginama te trilaterale vidimo što možemo uraditi konkretno za Hercegovinu. Recimo, ona ima ogromne resurse koji nisu valjano upotrijebljeni i tu bi nam Hrvatska i Turska mogle pomoći, da pokrenemo ekonomski život u Hercegovini”, kazao je Izetbegović.
Bilo bi tu, istakao je, razgovora i o pitanju Sejdić-Finci, rješavanju pitanja Mostara, općenito o odnosima triju zemalja Hrvatske, Turske i BiH.
Govoreći o razgovorima koje su jučer vodili hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović i Erdogan poručivši da su “to prijatelji BiH, prijateljske zemlje BiH i od njih može doći samo dobro za BiH”.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i član Predsjedništva BiH Dragan Čović u srijedu su se u Zagrebu sastali s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.
Cijeli hrvatski državni vrh na svečanoj akademiji u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) čestitao je pripadnicima Islamske zajednice u Hrvatskoj 100. obljetnicu pravnog i institucionaliziranog islama u Hrvatskoj, istaknuvši pritom integriranost i važnost muslimana u sveukupnom životu hrvatske države.
Na svečanosti, uz predstavnike Islamske zajednice u Hrvatskoj, sudjelovali su brojni gosti iz Hrvatske i inozemstva, među kojima i predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, predsjednik Vlade Tihomir Orešković te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Drugi dan posjeta Hrvatskoj turski predsjednik Rayyip Erdogan završio je posjetom turskom kulturnom centru u središtu Zagreba.
U pratnji oko 600 turskih gospodarstvenika otputovao je iz Hrvatske nakon 19 sati.
Izetbegović pred vrhom RH: U mjestima gdje su muslimani većina nisu rušene ni crkve ni manastiri
Grubu povijesnu neistinu iznio je bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović pred cijelim državnim vrhom Hrvatske, turskim predsjednikom Erdoganom te drugim gostima koji su se okupili u zagrebačkom HNK povodom svečanosti obilježavanja 100 godina islama u Hrvatskoj.
Naime, Izetbegović je rekao kako tijekom pposljednjeg rata u BiH "niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva". Naravno, riječ je o gruboj krivotvorini, osim ako Izetbegović pod "rušenjem" ne podrazumijeva samo doslovno sravnjivanje sa zemljom objekta i njegovo fizičko uklanjanje.
Izetbegović je rekao kako su temelje islamske zajednice u Hrvatskoj kakvu danas poznajemo položili Bošnjaci.
"Oni su iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku donijeli svoje višestoljetno iskustvo suživota i tolerancije, osvjedočeno na brojnim povijesnim primjerima – od prisustva bosanskih franjevaca, koje traje gotovo osam stotina godina, do dolaska španjolskih Židova, koje nakon egzodusa nitko u Europi nije htio prihvatiti, a našli su svoje utočište u Bosni i Hercegovini. Pa i u vrijeme posljednje agresije na državu Bosnu i Hercegovinu, niti jedna crkva, manastir ili sinagoga nisu porušeni u gradovima s muslimanskom većinom stanovništva", izjavio je Izetbegović.
Dnevnik.ba donosi neke primjere porušenih katoličkih vjerskih objekata iz područja u središnjoj Bosni gdje Bošnjaci jesu većina, a bili su i tijekm rata.
