Utvrđivanje trajanja imuniteta na infekciju koronavirusa presudno je za razumijevanje toka pandemije. Za sada, kliničke studije pokazuju kako će imunitet biti dugotrajan, prenosi Nature.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Nature, odnosilo se na ispitivanje reakcije imuniteta nakon što prođe određeni period od zaraze koronavirusom.
S obzirom na kompleksnost istraživanja, znanstvenici su prvo utvrdili tzv. stubove obrane organizma od koronavirusa.
"Postoji konsenzus da su dva glavna stuba antivirusnog odgovora imune stanice nazvane citotoksične T ćelije koje mogu selektivno eliminirati zaražene stanice, i neutralizirajuća antitijela, vrsta antitijela koja spriječava virus da zarazi stanice tj. plazma ćelije. Treći stub efikasnog imunološkog odgovora bila bi generacija T pomoćnih ćelija, koje su specifične za virus i koordiniraju imunološku reakciju", navodi se u istraživanju.
Imunološka memorija
Presudno je, kako ističu, da su ove posljednje ćelije potrebne za stvaranje tzv. imunološke memorije.
"Imunološka memorija je poseban aspekt imunološkog sustava. U memorijskoj fazi imunološkog odgovora, B (plazma ćelije) i T ćelije specifične za virus su u stanju mirovanja, ali su spremne da krenu akciju ako se ponovno susretnu s virusom ili cjepivom", piše Nature.
Također, navodi se kako B ćelije imaju dvostruku ulogu u organizmu.
"B ćelije imaju dvojaku ulogu u imunitetu: proizvode antitijela koja mogu prepoznati virusne proteine i dijelove tih proteina mogu predstaviti određenim T ćelijama, ili se razviti u plazma ćelije koje u velikim količinama luče antitijela. Memorijske ćelije plazme mogu se održavati decenijama, ako ne i cijeli život, u koštanoj srži čovjeka", pojašnjavaju istraživači.
Istraživači su, u sklopu istraživanja, prihvatili izazov identificiranja plazma ćelija kod osoba koje su se oporavile od koronavirusa.
"Memorijske ćelije plazme su rijetke, a one specifične za određeni uzročnik bolesti očito će biti izuzetno rijetke. Ipak, Turner i kolege otkrili su memorijske plazma ćelije koje su lučile antitijela specifična za šiljasti protein koronavirusa kod 15 od 19 osoba, otprilike 7 mjeseci nakon infekcije. Značajno je to što su autori 4 mjeseca kasnije (11 mjeseci nakon infekcije SARS-CoV-2) uzeli uzorke, a broj takvih plazma ćelija ostao je stabilan kod svih analiziranih pojedinaca, osim kod jedne osobe. Te plazma ćelije nisu se razmnožavale, što ih klasificira kao dobronamjerne memorijske ćelije", piše u istraživanju.
Dvofazni obrazac kretanja antitijela
Kada su istraživači pratili koncentracije antitijela protiv koronavirusa u krvnom serumu pojedinaca do jedne godine, primijetili su dvofazni obrazac kretanja antitijela.
"U akutnom imunološkom odgovoru u vrijeme početka infekcije, koncentracija antitijela bila je visoka. Naknadno su opadala, kako se i očekivalo, jer je većina plazma ćelija akutnog imunološkog odgovora kratkotrajna. Nakon nekoliko mjeseci, koncentracije antitijela su se izravnale i ostale manje ili više konstantne na oko 10-20 posto od maksimalne uočene koncentracije. To je u skladu s očekivanjem da 10-20 posto plazma ćelija u akutnoj imunološkoj reakciji postanu memorijske plazme", navodi se u članku.
Također, navodi se kako je i za SARS virus koji je identificiran u svijetu početkom 21. stoljeća, a koji je sličan sadašnjem koronavirusu, kod osoba zabilježena visoka koncentracija antitijela i 17 godina od pojave virusa (2003. godina).
"Za SARS-CoV, koronavirus vrlo sličan SARS-CoV-2 koji je izvorno identificiran 2003. godine i uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS), zabilježeno je kontinuirano prisustvo visokih koncentracija neutralizirajućih antitijela u krvnom serumu i nakon 17 godina", naglašava se u časopisu Nature.
Na kraju članka, navodi se kako su doktori i istraživači pokazali kako se imunitet još više može pojačati kod osoba koje su cijepljenje godinu dana nakon prebolovanog koronavirusa.
"Istraživanje pokazuje da se imunitet može još više pojačati kod rekonvalescentnih osoba cijepljenjem nakon godinu dana. To je rezultiralo stvaranjem više plazma ćelija, zajedno s povećanjem nivoa antitijela na SARS-CoV-2 koji je bio i 50 puta veći nego prije cijepljenja. Neke od plazma ćelija će vjerojatno biti 'regrutirane' da postanu memorijske plazme, iako to još treba formalno dokazati", zaključuje se u istraživanju.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Nature, odnosilo se na ispitivanje reakcije imuniteta nakon što prođe određeni period od zaraze koronavirusom.
S obzirom na kompleksnost istraživanja, znanstvenici su prvo utvrdili tzv. stubove obrane organizma od koronavirusa.
"Postoji konsenzus da su dva glavna stuba antivirusnog odgovora imune stanice nazvane citotoksične T ćelije koje mogu selektivno eliminirati zaražene stanice, i neutralizirajuća antitijela, vrsta antitijela koja spriječava virus da zarazi stanice tj. plazma ćelije. Treći stub efikasnog imunološkog odgovora bila bi generacija T pomoćnih ćelija, koje su specifične za virus i koordiniraju imunološku reakciju", navodi se u istraživanju.
Imunološka memorija
Presudno je, kako ističu, da su ove posljednje ćelije potrebne za stvaranje tzv. imunološke memorije.
"Imunološka memorija je poseban aspekt imunološkog sustava. U memorijskoj fazi imunološkog odgovora, B (plazma ćelije) i T ćelije specifične za virus su u stanju mirovanja, ali su spremne da krenu akciju ako se ponovno susretnu s virusom ili cjepivom", piše Nature.
Također, navodi se kako B ćelije imaju dvostruku ulogu u organizmu.
"B ćelije imaju dvojaku ulogu u imunitetu: proizvode antitijela koja mogu prepoznati virusne proteine i dijelove tih proteina mogu predstaviti određenim T ćelijama, ili se razviti u plazma ćelije koje u velikim količinama luče antitijela. Memorijske ćelije plazme mogu se održavati decenijama, ako ne i cijeli život, u koštanoj srži čovjeka", pojašnjavaju istraživači.
Istraživači su, u sklopu istraživanja, prihvatili izazov identificiranja plazma ćelija kod osoba koje su se oporavile od koronavirusa.
"Memorijske ćelije plazme su rijetke, a one specifične za određeni uzročnik bolesti očito će biti izuzetno rijetke. Ipak, Turner i kolege otkrili su memorijske plazma ćelije koje su lučile antitijela specifična za šiljasti protein koronavirusa kod 15 od 19 osoba, otprilike 7 mjeseci nakon infekcije. Značajno je to što su autori 4 mjeseca kasnije (11 mjeseci nakon infekcije SARS-CoV-2) uzeli uzorke, a broj takvih plazma ćelija ostao je stabilan kod svih analiziranih pojedinaca, osim kod jedne osobe. Te plazma ćelije nisu se razmnožavale, što ih klasificira kao dobronamjerne memorijske ćelije", piše u istraživanju.
Dvofazni obrazac kretanja antitijela
Kada su istraživači pratili koncentracije antitijela protiv koronavirusa u krvnom serumu pojedinaca do jedne godine, primijetili su dvofazni obrazac kretanja antitijela.
"U akutnom imunološkom odgovoru u vrijeme početka infekcije, koncentracija antitijela bila je visoka. Naknadno su opadala, kako se i očekivalo, jer je većina plazma ćelija akutnog imunološkog odgovora kratkotrajna. Nakon nekoliko mjeseci, koncentracije antitijela su se izravnale i ostale manje ili više konstantne na oko 10-20 posto od maksimalne uočene koncentracije. To je u skladu s očekivanjem da 10-20 posto plazma ćelija u akutnoj imunološkoj reakciji postanu memorijske plazme", navodi se u članku.
Također, navodi se kako je i za SARS virus koji je identificiran u svijetu početkom 21. stoljeća, a koji je sličan sadašnjem koronavirusu, kod osoba zabilježena visoka koncentracija antitijela i 17 godina od pojave virusa (2003. godina).
"Za SARS-CoV, koronavirus vrlo sličan SARS-CoV-2 koji je izvorno identificiran 2003. godine i uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS), zabilježeno je kontinuirano prisustvo visokih koncentracija neutralizirajućih antitijela u krvnom serumu i nakon 17 godina", naglašava se u časopisu Nature.
Na kraju članka, navodi se kako su doktori i istraživači pokazali kako se imunitet još više može pojačati kod osoba koje su cijepljenje godinu dana nakon prebolovanog koronavirusa.
"Istraživanje pokazuje da se imunitet može još više pojačati kod rekonvalescentnih osoba cijepljenjem nakon godinu dana. To je rezultiralo stvaranjem više plazma ćelija, zajedno s povećanjem nivoa antitijela na SARS-CoV-2 koji je bio i 50 puta veći nego prije cijepljenja. Neke od plazma ćelija će vjerojatno biti 'regrutirane' da postanu memorijske plazme, iako to još treba formalno dokazati", zaključuje se u istraživanju.
