Listopad je mjesec koji je službeno proglašen mjesecom borbe protiv karcinoma dojke. U BiH nema točnih podataka o broju oboljelih, ali neslužbena statistika pokazuje da od oko 1.300 novootkrivenih slučajeva 500 žena zbog te bolesti izgubi bitku sa životom.
Otkrivanje bolesti, zatim liječenje, kemoterapije i proces koji nastupa nakon terapija mukotrpan je i veoma težak. Ipak, mnogo je onih koje se izbore i nastave živjeti sa osmijehom na licu. Kako kažu, nakon toga počinju više uživati u životu i svemu što im on pruža.
Nela Hasić, regionalna direktorica Women’s Health Empowerment Program/Program osnaživanja zdravlja žena (WHEP) u razgovoru za Anadoliju kaže da one naglašavaju da karcinom dojke nije samo ženska stvar i problem žena koje su oboljele.
"To je stvar i žena koje nisu oboljele i žene koje su mlađe i koje su starije, ali i muškaraca koji su stariji i mlađi. Znamo da je svakog muškarca rodila žena, majka... Većina muškaraca ima supruge, sestre... Kada bolest pogađa ženu ona pogađa cijelu obitelj", pojasnila je Hasić.
Ona je rekla da rad u okviru Programa osnaživanja zdravlja žena traje 365 dana u godini.
"Već 11. godinu provodimo program u BiH i već 11 godina 365 dana u godini educiramo stanovništvo, zdrave žene, mlade u srednjim školama i bolesne. Svake godine oko 10.000 osoba čuje predavanje medicinskog stručnjaka. Mi u 15 gradova BiH imamo grupe za psiho-socijalnu podršku", istaknula je Hasić.
Borba s opakom bolešću
Nakon što im je dijagnosticiran karcinom dojke žene odlaze na operacije i tretmane, ali to nije kraj borbe s opakom bolešću. Slijedi navikavanje i praćenje da se bolest ne vrati. Tim ženama je tijekom teškog procesa potrebna i psiho-socijalna pomoć.
"Nije gotovo, jer žena tada ostaje sama i njoj treba da očvrsne u vrlo teškoj borbi sa bolešću. Važno je napomenuti da je ovaj program u partnerstvu sa 24 nevladine organizacije iz 23 bh. grada. U posljednjih deset godina mijenja se svijest kada je ova bolest u pitanju. Međutim, ispred nas je još puno posla. U jednom dijelu sam jako zadovoljna, a u drugom mislim da možemo uraditi još puno toga jer je duboko u naš mentalitet ukorijenjeno da ljudi generalno ne vole pričati o zdravlju, nisu navikli ići liječniku kada ih ništa ne boli, odnosno na preventivne preglede", kazala je Hasić.
Prema njenim riječima, tu je još puno toga što se mora uraditi.
"Mnoge bolesti nemaju prevenciju osim zdravog načina života. Najveća prevencija su preventivni pregledi. Riječ je o veoma ozbiljnoj bolesti. Ne postoji skoro nitko da ne poznaje nikoga tko ili nije imao ili u ovom trenutku nema ili je to u obitelji ili širem krugu prijatelja. Bolest je veoma rasprostranjena. Podaci u BiH su generalno problem. Znamo da svake godine podijelimo blizu 1.400 paketića prve pomoći, kroz mreže nevladinih organizacija koje se bave problematikom karcinoma dojke. Broj se kreće između 1.300-1.400 oboljelih žena. Ono što mi dobivamo od medicinskih stručnjaka je broj oko 500 žena koje svake godine izgube borbu sa karcinomom dojke", naglasila je Hasić.
Mišljenja je da se broj u BiH ne razlikuje od podataka u regiji.
"Ranije je bilo uvriježeno mišljenje da je karcinom dojke bolest starijih žena i sada se to mijenja. Sve više mlađih žena obolijeva tako da mi preporučujemo da žene sa napunjenih 20 godina već redovno idu na ultrazvučni pregled na godišnjoj razini, a sa 40 krenu da rade mamografske preglede", ispričala je Hasić.
Borba je teška
Stanje žena koje obole od karcinoma dojke nakon operacije i tretmana je individualno i zavisi od karaktera žene. Hasić je mišljenja da svakoj ženi treba neka vrsta pomoći, prvenstveno osnaženje.
"Ono što mi primjećujemo jeste da kada se žena nađe u okruženju jednakih, u društvu žena koje su prošle kroz isto iskustvo ona se automatski osjeća bolje. Prvenstveno zna da nije sama, zna da to što se događa njoj nije jedinstveno nego da se događa i drugima", pojasnila je Hasić.
Žene kroz te programe razmjenjuju iskustva, osjećaje i sve ono što nisu mogle dobiti od liječnika jer se oni nemaju vremena baviti time. Žene, prema riječima Hasić, dolaze u različitim stanjima, nekada i veoma teškim jer u tom trenutku prolaze i kroz kemoterapije. Nakon nekog vremena se osnaže i počnu da volontiraju, dakle, pomažu drugim ženama kojima je ta pomoć potrebna.
Hasić je poručila da lica žena koja su prošla kroz proces ozdravljenja poručuju: "Borba je teška. Međutim, što se otkrije ranije borba je lakša".
Deveta JDC/ Komen Race for the cure (Trka/ šetnja za ozdravljenje) bit će održana sutra od 11 sati na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu.
Očekuje se da će manifestaciji, čiji je cilj podizanje svijesti o prevenciji karcinoma dojke, prisustvovati oko 7.000 osoba koje će organizirano doputovati u Sarajevo iz više od 30 gradova iz cijele Bosne i Hercegovine. Najavljen je i dolazak velikog broja predstavnika diplomatskog kora u BiH.
Otkrivanje bolesti, zatim liječenje, kemoterapije i proces koji nastupa nakon terapija mukotrpan je i veoma težak. Ipak, mnogo je onih koje se izbore i nastave živjeti sa osmijehom na licu. Kako kažu, nakon toga počinju više uživati u životu i svemu što im on pruža.
Nela Hasić, regionalna direktorica Women’s Health Empowerment Program/Program osnaživanja zdravlja žena (WHEP) u razgovoru za Anadoliju kaže da one naglašavaju da karcinom dojke nije samo ženska stvar i problem žena koje su oboljele.
"To je stvar i žena koje nisu oboljele i žene koje su mlađe i koje su starije, ali i muškaraca koji su stariji i mlađi. Znamo da je svakog muškarca rodila žena, majka... Većina muškaraca ima supruge, sestre... Kada bolest pogađa ženu ona pogađa cijelu obitelj", pojasnila je Hasić.
Ona je rekla da rad u okviru Programa osnaživanja zdravlja žena traje 365 dana u godini.
"Već 11. godinu provodimo program u BiH i već 11 godina 365 dana u godini educiramo stanovništvo, zdrave žene, mlade u srednjim školama i bolesne. Svake godine oko 10.000 osoba čuje predavanje medicinskog stručnjaka. Mi u 15 gradova BiH imamo grupe za psiho-socijalnu podršku", istaknula je Hasić.
Borba s opakom bolešću
Nakon što im je dijagnosticiran karcinom dojke žene odlaze na operacije i tretmane, ali to nije kraj borbe s opakom bolešću. Slijedi navikavanje i praćenje da se bolest ne vrati. Tim ženama je tijekom teškog procesa potrebna i psiho-socijalna pomoć.
"Nije gotovo, jer žena tada ostaje sama i njoj treba da očvrsne u vrlo teškoj borbi sa bolešću. Važno je napomenuti da je ovaj program u partnerstvu sa 24 nevladine organizacije iz 23 bh. grada. U posljednjih deset godina mijenja se svijest kada je ova bolest u pitanju. Međutim, ispred nas je još puno posla. U jednom dijelu sam jako zadovoljna, a u drugom mislim da možemo uraditi još puno toga jer je duboko u naš mentalitet ukorijenjeno da ljudi generalno ne vole pričati o zdravlju, nisu navikli ići liječniku kada ih ništa ne boli, odnosno na preventivne preglede", kazala je Hasić.
Prema njenim riječima, tu je još puno toga što se mora uraditi.
"Mnoge bolesti nemaju prevenciju osim zdravog načina života. Najveća prevencija su preventivni pregledi. Riječ je o veoma ozbiljnoj bolesti. Ne postoji skoro nitko da ne poznaje nikoga tko ili nije imao ili u ovom trenutku nema ili je to u obitelji ili širem krugu prijatelja. Bolest je veoma rasprostranjena. Podaci u BiH su generalno problem. Znamo da svake godine podijelimo blizu 1.400 paketića prve pomoći, kroz mreže nevladinih organizacija koje se bave problematikom karcinoma dojke. Broj se kreće između 1.300-1.400 oboljelih žena. Ono što mi dobivamo od medicinskih stručnjaka je broj oko 500 žena koje svake godine izgube borbu sa karcinomom dojke", naglasila je Hasić.
Mišljenja je da se broj u BiH ne razlikuje od podataka u regiji.
"Ranije je bilo uvriježeno mišljenje da je karcinom dojke bolest starijih žena i sada se to mijenja. Sve više mlađih žena obolijeva tako da mi preporučujemo da žene sa napunjenih 20 godina već redovno idu na ultrazvučni pregled na godišnjoj razini, a sa 40 krenu da rade mamografske preglede", ispričala je Hasić.
Borba je teška
Stanje žena koje obole od karcinoma dojke nakon operacije i tretmana je individualno i zavisi od karaktera žene. Hasić je mišljenja da svakoj ženi treba neka vrsta pomoći, prvenstveno osnaženje.
"Ono što mi primjećujemo jeste da kada se žena nađe u okruženju jednakih, u društvu žena koje su prošle kroz isto iskustvo ona se automatski osjeća bolje. Prvenstveno zna da nije sama, zna da to što se događa njoj nije jedinstveno nego da se događa i drugima", pojasnila je Hasić.
Žene kroz te programe razmjenjuju iskustva, osjećaje i sve ono što nisu mogle dobiti od liječnika jer se oni nemaju vremena baviti time. Žene, prema riječima Hasić, dolaze u različitim stanjima, nekada i veoma teškim jer u tom trenutku prolaze i kroz kemoterapije. Nakon nekog vremena se osnaže i počnu da volontiraju, dakle, pomažu drugim ženama kojima je ta pomoć potrebna.
Hasić je poručila da lica žena koja su prošla kroz proces ozdravljenja poručuju: "Borba je teška. Međutim, što se otkrije ranije borba je lakša".
Deveta JDC/ Komen Race for the cure (Trka/ šetnja za ozdravljenje) bit će održana sutra od 11 sati na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu.
Očekuje se da će manifestaciji, čiji je cilj podizanje svijesti o prevenciji karcinoma dojke, prisustvovati oko 7.000 osoba koje će organizirano doputovati u Sarajevo iz više od 30 gradova iz cijele Bosne i Hercegovine. Najavljen je i dolazak velikog broja predstavnika diplomatskog kora u BiH.
