Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) na današnjoj je sjednici jednoglasno odlučilo da kandidat ove stranke za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bude njezin predsjednik Bakir Izetbegović.
Izetbegović je to potvrdio na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio zaključke Predsjedništva SDA. Prethodno je, kako je rekao, dobio jednoglasnu potporu županijskih odbora SDA.
Govoreći o izvješću visokog predstavnika Christiana Schmidta pred Vijećem sigurnosti UN-a, Izetbegović je naveo da je bilo korektno jer je “jasno lociralo probleme i označilo krivce”.
Poručio je da se, prema stavu SDA, pogrešno raspravlja o uklanjanju visokog predstavnika te da bi fokus trebao biti na “onima koji stvaraju probleme Bosni i Hercegovini, a ne na onome koji ih pokušava riješiti”.
Dodao je da SDA očekuje da se što prije imenuje Schmidtov nasljednik i inzistira na nastavku rada OHR–a s punim bonnskim ovlastima do ispunjenja uvjeta iz programa “5 plus 2”.
Govoreći o političkim odnosima u zemlji i regiji, posebno se osvrnuo na ideje o formiranju trećega entiteta, upozorivši da takve inicijative mogu izazvati novu nestabilnost.
Ne smiju se igrati vatrom, istaknuo je Izetbegović podsjećajući na tragična iskustva iz 90-ih godina i posljedice sukoba, uključujući masovna raseljavanja i ratne zločine. Naglasio je da se rješenja moraju tražiti dijalogom i uz uvažavanje interesa Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Izetbegović se osvrnuo i na gospodarsku situaciju te naveo da je BiH izgubila znatna sredstva iz europskog Plana rasta te da povratak na sivu listu Moneyvala može dodatno zakomplicirati financijske tokove. Posebno je kritizirao rad Vlade FBiH, tvrdeći da gospodarski pokazatelji bilježe pad.
Industrijska proizvodnja opada, smanjen je izvoz, dok istodobno rastu cijene i dug koji je već premašio četiri milijarde KM, naveo je Izetbegović.
Dodao je da su problemi prisutni i u ključnim sektorima poput namjenske industrije, proizvodnje čelika i mlijeka, naglašavajući da svaka ozbiljna država mora voditi računa o takvim strateškim granama.
Kada je riječ o budućem visokom predstavniku, Izetbegović je odgovarajući na novinarsko pitanje istaknuo da njegov nasljednik treba izbjeći pogreške prethodnika, ali i nastaviti borbu protiv onih koji djeluju antidejtonski i protuustavno. Poručio je da novi visoki predstavnik mora odlučno štititi državu, bez poteza koji bi je mogli oslabiti.
Komentirajući pitanje državne imovine, naglasio je da ona, prema presudama Ustavnog suda BiH, pripada državi i predstavlja „crvenu liniju” od koje se ne može odstupiti. Istodobno je dodao da se imovina mora praktično i učinkovito stavljati na raspolaganje nižim razinama vlasti za projekte od javnog interesa.
Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, istaknuo je da je međunarodni čimbenik imao ključnu ulogu u ubrzanju procesa donošenja odluka. Dodao je da će pritisci u vezi s državnom imovinom vjerojatno biti nastavljeni, ali da SDA neće pristati na rješenja suprotna odlukama Ustavnog suda, uz očekivanje potpore međunarodnih partnera u postizanju održivih rješenja.
Izetbegović je to potvrdio na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio zaključke Predsjedništva SDA. Prethodno je, kako je rekao, dobio jednoglasnu potporu županijskih odbora SDA.
Govoreći o izvješću visokog predstavnika Christiana Schmidta pred Vijećem sigurnosti UN-a, Izetbegović je naveo da je bilo korektno jer je “jasno lociralo probleme i označilo krivce”.
Poručio je da se, prema stavu SDA, pogrešno raspravlja o uklanjanju visokog predstavnika te da bi fokus trebao biti na “onima koji stvaraju probleme Bosni i Hercegovini, a ne na onome koji ih pokušava riješiti”.
Dodao je da SDA očekuje da se što prije imenuje Schmidtov nasljednik i inzistira na nastavku rada OHR–a s punim bonnskim ovlastima do ispunjenja uvjeta iz programa “5 plus 2”.
Govoreći o političkim odnosima u zemlji i regiji, posebno se osvrnuo na ideje o formiranju trećega entiteta, upozorivši da takve inicijative mogu izazvati novu nestabilnost.
Ne smiju se igrati vatrom, istaknuo je Izetbegović podsjećajući na tragična iskustva iz 90-ih godina i posljedice sukoba, uključujući masovna raseljavanja i ratne zločine. Naglasio je da se rješenja moraju tražiti dijalogom i uz uvažavanje interesa Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Izetbegović se osvrnuo i na gospodarsku situaciju te naveo da je BiH izgubila znatna sredstva iz europskog Plana rasta te da povratak na sivu listu Moneyvala može dodatno zakomplicirati financijske tokove. Posebno je kritizirao rad Vlade FBiH, tvrdeći da gospodarski pokazatelji bilježe pad.
Industrijska proizvodnja opada, smanjen je izvoz, dok istodobno rastu cijene i dug koji je već premašio četiri milijarde KM, naveo je Izetbegović.
Dodao je da su problemi prisutni i u ključnim sektorima poput namjenske industrije, proizvodnje čelika i mlijeka, naglašavajući da svaka ozbiljna država mora voditi računa o takvim strateškim granama.
Kada je riječ o budućem visokom predstavniku, Izetbegović je odgovarajući na novinarsko pitanje istaknuo da njegov nasljednik treba izbjeći pogreške prethodnika, ali i nastaviti borbu protiv onih koji djeluju antidejtonski i protuustavno. Poručio je da novi visoki predstavnik mora odlučno štititi državu, bez poteza koji bi je mogli oslabiti.
Komentirajući pitanje državne imovine, naglasio je da ona, prema presudama Ustavnog suda BiH, pripada državi i predstavlja „crvenu liniju” od koje se ne može odstupiti. Istodobno je dodao da se imovina mora praktično i učinkovito stavljati na raspolaganje nižim razinama vlasti za projekte od javnog interesa.
Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, istaknuo je da je međunarodni čimbenik imao ključnu ulogu u ubrzanju procesa donošenja odluka. Dodao je da će pritisci u vezi s državnom imovinom vjerojatno biti nastavljeni, ali da SDA neće pristati na rješenja suprotna odlukama Ustavnog suda, uz očekivanje potpore međunarodnih partnera u postizanju održivih rješenja.
