Na svjetskim su tržištima prošloga tjedna cijene nafte porasle, no u cijelom srpnju pale su drugi mjesec zaredom jer bi usporavanje rasta svjetskog gospodarstva moglo dovesti do slabljenja potražnje za energentima.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 0,7 posto, na 103,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,1 posto, na 98,62 dolara.
Unatoč tome, u srpnju je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto.
Podršku cijenama, posebice u SAD-u, pružili su prošloga tjedna podaci da su zalihe sirove nafte u toj zemlji pale za 4,5 milijuna barela, dok je potražnja za benzinom u SAD-u porasla za 8,5 posto.
Cijene je podržalo i slabljenje dolara jer ne taj način nafta postaje jeftinija za kupce koji koriste druge valute.
S druge strane, negativno je na cijene nafte utjecalo izvješće tvrtke Baker Hughes o rastu aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u 23. mjesec zaredom. U srpnju je, naime, broj tih postrojenja porastao za njih 11.
Negativno na cijene utječe i slabljenje najvećih svjetskih gospodarstava.
Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 posto na anualiziranoj razini, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.
Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji jer nisu pali svi gospodarski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.
Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta gospodarstva, potražnja za energentima mogla bi pasti.
Usporen je i rast kineskog gospodarstva, najvećeg uvoznika nafte u svijetu.
Prošloga je tjedna vladajuća Komunistička partija sa sjednice poručila da se ne mogu očekivati novi snažni poticaji gospodarstvu. Uz to, čelnici vladajuće stranke izostavili su iz priopćenja ciljanu razinu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,5 posto, koliko se planiralo prije, te su samo naveli da će se u ovoj godini truditi postići najbolji mogući rezultat u gospodarstvu.
To je izazvalo zabrinutosti u vezi drugog po veličini svjetskog gospodarstva, koje je već dulje vrijeme pod pritiskom zbog krize na nekretninskom tržištu i 'zatvaranja' gradova kako bi se suzbilo širenja koronavirusa.
Osim toga, američka središnja banka ponovno je prošloga tjedna zbog visoke inflacije agresivno povećala ključne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, drugi mjesec zaredom, što će dodatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva.
I dok su zbog potencijalnog slabljenja potražnje cijene nafte pod pritiskom, podršku im pruža slabost ponude.
Zbog toga će ovoga tjedna u fokusu trgovaca biti sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom.
Očekuje se da će se raspravljati o mogućem blagom povećanju proizvodnje, no hoće li do toga doći, teško je reći jer neke članice te organizacije ionako zbog zastarjelih kapaciteta i drugih razloga ne uspijevaju ispuniti postojeće kvote.
Nakon snažnog skoka početkom godine zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija protiv Rusije, u posljednja dva mjeseca cijene su nafte ponešto pale.
Stoga sada u anketi Reutersa analitičari očekuju da će prosječna cijena barela u ovoj godini na londonskom tržištu iznositi 105,75 dolara, a na američkom 101,28 dolara.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile oko 40 posto.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 0,7 posto, na 103,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,1 posto, na 98,62 dolara.
Unatoč tome, u srpnju je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto.
Podršku cijenama, posebice u SAD-u, pružili su prošloga tjedna podaci da su zalihe sirove nafte u toj zemlji pale za 4,5 milijuna barela, dok je potražnja za benzinom u SAD-u porasla za 8,5 posto.
Cijene je podržalo i slabljenje dolara jer ne taj način nafta postaje jeftinija za kupce koji koriste druge valute.
S druge strane, negativno je na cijene nafte utjecalo izvješće tvrtke Baker Hughes o rastu aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u 23. mjesec zaredom. U srpnju je, naime, broj tih postrojenja porastao za njih 11.
Negativno na cijene utječe i slabljenje najvećih svjetskih gospodarstava.
Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 posto na anualiziranoj razini, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.
Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji jer nisu pali svi gospodarski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.
Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta gospodarstva, potražnja za energentima mogla bi pasti.
Usporen je i rast kineskog gospodarstva, najvećeg uvoznika nafte u svijetu.
Prošloga je tjedna vladajuća Komunistička partija sa sjednice poručila da se ne mogu očekivati novi snažni poticaji gospodarstvu. Uz to, čelnici vladajuće stranke izostavili su iz priopćenja ciljanu razinu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,5 posto, koliko se planiralo prije, te su samo naveli da će se u ovoj godini truditi postići najbolji mogući rezultat u gospodarstvu.
To je izazvalo zabrinutosti u vezi drugog po veličini svjetskog gospodarstva, koje je već dulje vrijeme pod pritiskom zbog krize na nekretninskom tržištu i 'zatvaranja' gradova kako bi se suzbilo širenja koronavirusa.
Osim toga, američka središnja banka ponovno je prošloga tjedna zbog visoke inflacije agresivno povećala ključne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, drugi mjesec zaredom, što će dodatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva.
I dok su zbog potencijalnog slabljenja potražnje cijene nafte pod pritiskom, podršku im pruža slabost ponude.
Zbog toga će ovoga tjedna u fokusu trgovaca biti sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom.
Očekuje se da će se raspravljati o mogućem blagom povećanju proizvodnje, no hoće li do toga doći, teško je reći jer neke članice te organizacije ionako zbog zastarjelih kapaciteta i drugih razloga ne uspijevaju ispuniti postojeće kvote.
Nakon snažnog skoka početkom godine zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija protiv Rusije, u posljednja dva mjeseca cijene su nafte ponešto pale.
Stoga sada u anketi Reutersa analitičari očekuju da će prosječna cijena barela u ovoj godini na londonskom tržištu iznositi 105,75 dolara, a na američkom 101,28 dolara.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile oko 40 posto.
