Poslastica u kojoj možete uživati bez grižnje savjesti je kuhani kukuruz. Kalorije koje sadrži kukuruz gotovo su pa zanemarive, što znači da je odlična namirnica za one koji žele skinuti kilograme ili konzumirati nešto laganiju hranu, baš onakvu kakvu traže sparni ljetni dani.
Priroda se kao i uvijek pobrinula za sve pa nam u toplom kolovozu servirala sočni šećerac koji je najukusniji kuhan i posoljen.
Najslađi ukradeni
Upravo takvi prodaju se na štandovima uz more, diljem obale, no cijena im je ove godine nerealno visoka. Za klip kukuruza treba izdvojiti tri-četiri eura. Kao da je zaista od zlata. Puno ekonomičnija opcija je skuhati ga kod kuće, prenosi She.hr.
Najslađi je ukraden iz nečijeg polja, no nismo djeca pa ćemo kukuruz kupiti ili sami uzgojiti. Prva opcija je vjerojatnija pa evo kako izabrati najkvalitetnije i najsvježije klipove kukuruza. Osim što su sočniji i ukusniji, svježi klipovi se puno manje moraju kuhati.
Kada ga uzmete u ruke, prstom pritisnite zrno. Njegova opna trebala bi biti napeta, a meso ispod nje sočno. Ako opna prsne, a pod njom osjetite meko, sočno meso iz koje curi mliječno bijela tekućina, kukuruz je savršen za konzumaciju. Također, obratite pažnju na komušinu – listove na klipu. Ne bi smjeli biti suhi.
Želite li kukuruz koji će biti jednako slastan kao i onaj skupi sa štandova na rivi, ne preskačite korake u nastavku.
Kukuruz kuhajte u puno vode. Želite li mekša zrna, vodu nemojte soliti, već kukuruz posolite prije konzumacije. Postoji i metoda u kojoj se kuha u dobro posoljenoj vodi. Tada zrna nisu jako mekana, ali su izuzetno ukusna.
Proces kuhanja
Kukuruz stavite u kipuću vodu i kuhajte 20-ak minuta. Vrijeme kuhanja ovisi o starosti kukuruza. Ako je mlad, dovoljno mu je 20-ak minuta, a što je stariji to se vrijeme kuhanja produljuje.
Također, komušinu koju ste skinuli s kukuruza kada ste ga čistili, nemojte baciti već par listova dodajte u vodu kako bi kukuruz bio još slasniji.
I na koncu ono što nas najviše zanima jesu kalorije koje sadrži kuhani kukuruz, odnosno ne samo kalorije, već nutritivni sastav namirnice koja je bila glavna hrana drevnim Inkama, Astecima i Majama. Počeli su ga uzgajati prije devet tisuća godina, a u Europu je stigao u 17. stoljeću.
Najpopularniji je šećerac, a samo ime govori i zašto. No, ne brinite jer kukuruz sadrži prirodni, biljni šećer. Zanimljivo je da je kukuruz istovremeno i žitarica i povrće.
Vrijedan izvor proteina
Klip prosječne veličine sadrži između 80 i 100 kalorija, 20 grama ugljikohidrata i dva grama vlakana koji u kombinaciji s vodom u organizmu stvaraju osjećaj sitosti te potiču probavu i peristaltiku crijeva. Iako je riječ o povrću s višim glikemijskim indeksom, mogu ga jesti dijabetičari, no trebaju voditi računa s čime ga konzumiraju i u kojoj količini.
Najveća nutritivna vrijednost kukuruza jesu antioksidansi lutein i zeaksantin koji su zaslužni za njegovu žutu boju. I dok, primjerice, zeleno lisnato povrće sadrži po jedan od ova dva antioksidansa, kukuruz sadrži oba. Lutein i zeaksantin vrlo su važni u očuvanju zdravlja očiju, odnosno smanjuju rizik od makularne degeneracije, bolesti koja uzrokuje gubitak vida.
Kukuruz je i vrijedan izvor biljnih proteina, vitamina B, A i C, magnezija i kalija.
Također, kukuruz ne sadrži gluten što mu je još jedan veliki plus u vrijeme kada jaka puno ljudi ima razvijenu intoleranciju na gluten ili pak pati od Chronove bolesti.
Kuhani kukuruz možete jesti kao prilog ili kao samostalno jelo, a najslasniji je u debelom hladu dvorišta, u širem, dobrom društvu. U takvim okolnostima evocira djetinjstvo i sve ostalo pada u drugi plan – i kilogrami i kalorije.
Priroda se kao i uvijek pobrinula za sve pa nam u toplom kolovozu servirala sočni šećerac koji je najukusniji kuhan i posoljen.
Najslađi ukradeni
Upravo takvi prodaju se na štandovima uz more, diljem obale, no cijena im je ove godine nerealno visoka. Za klip kukuruza treba izdvojiti tri-četiri eura. Kao da je zaista od zlata. Puno ekonomičnija opcija je skuhati ga kod kuće, prenosi She.hr.
Najslađi je ukraden iz nečijeg polja, no nismo djeca pa ćemo kukuruz kupiti ili sami uzgojiti. Prva opcija je vjerojatnija pa evo kako izabrati najkvalitetnije i najsvježije klipove kukuruza. Osim što su sočniji i ukusniji, svježi klipovi se puno manje moraju kuhati.
Kada ga uzmete u ruke, prstom pritisnite zrno. Njegova opna trebala bi biti napeta, a meso ispod nje sočno. Ako opna prsne, a pod njom osjetite meko, sočno meso iz koje curi mliječno bijela tekućina, kukuruz je savršen za konzumaciju. Također, obratite pažnju na komušinu – listove na klipu. Ne bi smjeli biti suhi.
Želite li kukuruz koji će biti jednako slastan kao i onaj skupi sa štandova na rivi, ne preskačite korake u nastavku.
Kukuruz kuhajte u puno vode. Želite li mekša zrna, vodu nemojte soliti, već kukuruz posolite prije konzumacije. Postoji i metoda u kojoj se kuha u dobro posoljenoj vodi. Tada zrna nisu jako mekana, ali su izuzetno ukusna.
Proces kuhanja
Kukuruz stavite u kipuću vodu i kuhajte 20-ak minuta. Vrijeme kuhanja ovisi o starosti kukuruza. Ako je mlad, dovoljno mu je 20-ak minuta, a što je stariji to se vrijeme kuhanja produljuje.
Također, komušinu koju ste skinuli s kukuruza kada ste ga čistili, nemojte baciti već par listova dodajte u vodu kako bi kukuruz bio još slasniji.
I na koncu ono što nas najviše zanima jesu kalorije koje sadrži kuhani kukuruz, odnosno ne samo kalorije, već nutritivni sastav namirnice koja je bila glavna hrana drevnim Inkama, Astecima i Majama. Počeli su ga uzgajati prije devet tisuća godina, a u Europu je stigao u 17. stoljeću.
Najpopularniji je šećerac, a samo ime govori i zašto. No, ne brinite jer kukuruz sadrži prirodni, biljni šećer. Zanimljivo je da je kukuruz istovremeno i žitarica i povrće.
Vrijedan izvor proteina
Klip prosječne veličine sadrži između 80 i 100 kalorija, 20 grama ugljikohidrata i dva grama vlakana koji u kombinaciji s vodom u organizmu stvaraju osjećaj sitosti te potiču probavu i peristaltiku crijeva. Iako je riječ o povrću s višim glikemijskim indeksom, mogu ga jesti dijabetičari, no trebaju voditi računa s čime ga konzumiraju i u kojoj količini.
Najveća nutritivna vrijednost kukuruza jesu antioksidansi lutein i zeaksantin koji su zaslužni za njegovu žutu boju. I dok, primjerice, zeleno lisnato povrće sadrži po jedan od ova dva antioksidansa, kukuruz sadrži oba. Lutein i zeaksantin vrlo su važni u očuvanju zdravlja očiju, odnosno smanjuju rizik od makularne degeneracije, bolesti koja uzrokuje gubitak vida.
Kukuruz je i vrijedan izvor biljnih proteina, vitamina B, A i C, magnezija i kalija.
Također, kukuruz ne sadrži gluten što mu je još jedan veliki plus u vrijeme kada jaka puno ljudi ima razvijenu intoleranciju na gluten ili pak pati od Chronove bolesti.
Kuhani kukuruz možete jesti kao prilog ili kao samostalno jelo, a najslasniji je u debelom hladu dvorišta, u širem, dobrom društvu. U takvim okolnostima evocira djetinjstvo i sve ostalo pada u drugi plan – i kilogrami i kalorije.
