Svjetske emisije teško će se smanjiti dovoljno brzo kako bi se izbjegla ta granica
Planet Zemlja mogao bi prijeći dogovorenu gornju granicu rasta temperature u roku od jednog desetljeća, uzrokujući ubrzani gubitak ledenjaka, manju dostupnost vode, pogoršanje konflikata oko teritorija, te rast siromaštva, objavili su znanstvenici ovog tjedna.
Prošlog prosinca 195 nacija dogovorilo se na summitu o klimi u Parizu kako će rast svjetske temperature održati "znatno ispod" 2 stupnja Celzija, a cilj je bio oko 1,5 stupnja.
No planet je već na dvije trećine puta do tog nižeg i sigurnijeg cilja, te bi ga mogao prijeći u roku od jednog desetljeća, smatra Richard Betts, vođa istraživanja o utjecajima klime u britanskom Met Office Hadley centru.
Svjetske emisije teško će se smanjiti dovoljno brzo kako bi se izbjegla ta granica, te će vjerojatno biti potrebno ukloniti zagađenje stakleničkim plinovima iz atmosfere kako bi se planet stabilizirao, zaključili su znanstvenici tijekom konferencije na sveučilištu u Oxfordu o postizanju cilja od 1,5 stupnja Celzija, piše Hina.
To bi se moglo postići sadnjom šuma ili "spremanjem" emisija iz elektrana pod zemlju. Države bi se mogle okrenuti i tehnikama "geoinženjeringa", poput blokiranja dijela sunčeve svjetlosti koja dolazi na planet.
"Tehnologije za negativnu emisiju vjerojatno će biti potrebne, voljeli mi to ili ne", smatra Pete Smith, znanstvenik sa sveučilišta u Aberdeenu.
No veliku ulogu bi mogle odigrati i druge promjene, poput smanjenja bacanja hrane i uvođenja održivijih prehrana, s manje govedine i više povrća, smatra Smith.
"Potrebno je puno promjena ponašanja, ne samo od vlada, nego i od nas samih", dodao je Smith.
Znanstvenici smatraju kako će biti teško odgovoriti na posljedice klimatskih promjena zbog toga što ne znamo i ne možemo predvidjeti kad će se one pojaviti i koliko će biti ozbiljne.
"Moramo se pripremiti na suočavanje s iznenađenjem", smatra Jim Hall, predsjednik Instituta za promjene u okolišu na sveučilištu u Oxfordu.
Virginie Le Masson, istražiteljica rizika s londonskog Instituta prekomorskog razvoja rekla je kako su klimatske promjene još jedan faktor, uz rasprostranjene probleme poput lošeg vladanja i društvene nejednakosti, koje stvaraju pritisak na ljude, javlja Hina.
Nadolazeće pritiske biti će teško reducirati, smatraju znanstvenici. Primjer je borba za teritorij koja će biti sve jača u nadolazećim godinama zbog uzgoja hrane, zaštite bioraznolikosti i ugljika u šumama. Trenutno smo na putu prema zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija.
bljesak.info
Planet Zemlja mogao bi prijeći dogovorenu gornju granicu rasta temperature u roku od jednog desetljeća, uzrokujući ubrzani gubitak ledenjaka, manju dostupnost vode, pogoršanje konflikata oko teritorija, te rast siromaštva, objavili su znanstvenici ovog tjedna.
Prošlog prosinca 195 nacija dogovorilo se na summitu o klimi u Parizu kako će rast svjetske temperature održati "znatno ispod" 2 stupnja Celzija, a cilj je bio oko 1,5 stupnja.
No planet je već na dvije trećine puta do tog nižeg i sigurnijeg cilja, te bi ga mogao prijeći u roku od jednog desetljeća, smatra Richard Betts, vođa istraživanja o utjecajima klime u britanskom Met Office Hadley centru.
Svjetske emisije teško će se smanjiti dovoljno brzo kako bi se izbjegla ta granica, te će vjerojatno biti potrebno ukloniti zagađenje stakleničkim plinovima iz atmosfere kako bi se planet stabilizirao, zaključili su znanstvenici tijekom konferencije na sveučilištu u Oxfordu o postizanju cilja od 1,5 stupnja Celzija, piše Hina.
To bi se moglo postići sadnjom šuma ili "spremanjem" emisija iz elektrana pod zemlju. Države bi se mogle okrenuti i tehnikama "geoinženjeringa", poput blokiranja dijela sunčeve svjetlosti koja dolazi na planet.
"Tehnologije za negativnu emisiju vjerojatno će biti potrebne, voljeli mi to ili ne", smatra Pete Smith, znanstvenik sa sveučilišta u Aberdeenu.
No veliku ulogu bi mogle odigrati i druge promjene, poput smanjenja bacanja hrane i uvođenja održivijih prehrana, s manje govedine i više povrća, smatra Smith.
"Potrebno je puno promjena ponašanja, ne samo od vlada, nego i od nas samih", dodao je Smith.
Znanstvenici smatraju kako će biti teško odgovoriti na posljedice klimatskih promjena zbog toga što ne znamo i ne možemo predvidjeti kad će se one pojaviti i koliko će biti ozbiljne.
"Moramo se pripremiti na suočavanje s iznenađenjem", smatra Jim Hall, predsjednik Instituta za promjene u okolišu na sveučilištu u Oxfordu.
Virginie Le Masson, istražiteljica rizika s londonskog Instituta prekomorskog razvoja rekla je kako su klimatske promjene još jedan faktor, uz rasprostranjene probleme poput lošeg vladanja i društvene nejednakosti, koje stvaraju pritisak na ljude, javlja Hina.
Nadolazeće pritiske biti će teško reducirati, smatraju znanstvenici. Primjer je borba za teritorij koja će biti sve jača u nadolazećim godinama zbog uzgoja hrane, zaštite bioraznolikosti i ugljika u šumama. Trenutno smo na putu prema zagrijavanju od 2,7 stupnjeva Celzija.
bljesak.info
