Tijekom 2020. godine proizvedeno je oko 50 milijardi komada zaštitnih maski za lice, a procjenjuje se da je 1,56 milijardi komada završilo u oceanima, pokazuju podaci grupe “OceansAsia”.
U izvještaju su navedeni zastrašujući podaci o zagađenju okeana tijekom pandemije, a s obzirom na količinu maski koja je završila u njima, to je veliki problem.
Procjenjuje se da je za raspad plastične maske potrebno čak 450 godina.
U izvještaju se navodi i da će oko tri posto od 52 milijarde proizvedenih maski završiti u našim vodama. To su zabrinjavajuće brojke jer plastični otpad godišnje usmrti oko 100.000 morskih sisara i kornjača, više od milijun morskih ptica i mnogo više ribe, beskičmenjaka i drugih morskih bića.
Plastični otpad ne utječe samo na morski život, nego i na obalne zajednice, ribolov i ekonomiju.
Plastični otpad je drastično povećan tijekom prošle godine zbog pandemije koronavirusa s obzirom na obavezu korištenja zaštitnih maski i rukavica, a to će se negativno odraziti na prirodu.
''Jednokratne maske su napravljene od različite vrste plastike i teško se recikliraju zbog svog sastava, rizika od kontaminacije i infekcije. Ove maske završavaju u oceanima kada se odbace i kada sustav upravljanja otpadom nije odgovarajući, kada je preopterećen i ako uopće postoji'', navodi se u izvještaju.
Otpad nanosi štetu okeanima i životinjama, a primjer je uginuli pingvin pronađen na plaži. U njegovom želucu je bila maska.
Autori izvještaja navode da postoje rješenja koja će minimalizirati utjecaj plastičnog otpada. Među njima su maske koje se više puta mogu koristiti i koje su napravljene od materijala pogodnog za reciklažu.
U svakom slučaju je potrebno odlagati maske i rukavice na odgovarajući način. Također, važno je izbjegavati plastična pakovanja i odabrati ekološki prihvatljive alternative.
U izvještaju su navedeni zastrašujući podaci o zagađenju okeana tijekom pandemije, a s obzirom na količinu maski koja je završila u njima, to je veliki problem.
Procjenjuje se da je za raspad plastične maske potrebno čak 450 godina.
U izvještaju se navodi i da će oko tri posto od 52 milijarde proizvedenih maski završiti u našim vodama. To su zabrinjavajuće brojke jer plastični otpad godišnje usmrti oko 100.000 morskih sisara i kornjača, više od milijun morskih ptica i mnogo više ribe, beskičmenjaka i drugih morskih bića.
Plastični otpad ne utječe samo na morski život, nego i na obalne zajednice, ribolov i ekonomiju.
Plastični otpad je drastično povećan tijekom prošle godine zbog pandemije koronavirusa s obzirom na obavezu korištenja zaštitnih maski i rukavica, a to će se negativno odraziti na prirodu.
''Jednokratne maske su napravljene od različite vrste plastike i teško se recikliraju zbog svog sastava, rizika od kontaminacije i infekcije. Ove maske završavaju u oceanima kada se odbace i kada sustav upravljanja otpadom nije odgovarajući, kada je preopterećen i ako uopće postoji'', navodi se u izvještaju.
Otpad nanosi štetu okeanima i životinjama, a primjer je uginuli pingvin pronađen na plaži. U njegovom želucu je bila maska.
Autori izvještaja navode da postoje rješenja koja će minimalizirati utjecaj plastičnog otpada. Među njima su maske koje se više puta mogu koristiti i koje su napravljene od materijala pogodnog za reciklažu.
U svakom slučaju je potrebno odlagati maske i rukavice na odgovarajući način. Također, važno je izbjegavati plastična pakovanja i odabrati ekološki prihvatljive alternative.
