Znanstveno istraživanje čiji su rezultati objavljeni u stručnom Lancet Medicine Journale-u nedvojbeno su iznijeli statistiku najsmrtonosnijih bolesti, i to od dvije godine unatrag, pa sve do znanstveno utemeljenih predviđanja čak do 2040. godine.
Tako su uzeti u obzir najčešći uzroci smrtnosti za 250 uzroka smrti iz 195 zemalja i teritorija, a tendenciju rasta fatalnog ishoda pokazuju pojedina oboljenja, dok znanstvenici smatraju da se “top tri” još dugo neće mijenjati, piše Slobodna Dalmacija.
Tako su se pri crnom vrhu u 2016. godini našle koronarne tegobe (bolesti srca i krvožilnoga sustava), infarkt i respiratorne infekcije, a slijede dijarealne bolesti te ozljede na putovanjima i, zanimljivo, malarija.
Na sedmom je mjestu, pak, smrtnost uslijed preuranjenog poroda (smrt u dojenačkoj dobi), potom ona uzrokovana virusom HIV-a, potom kronične opstruktivne bolesti pluća, ali i samoozljeđivanje i dijabetes.
Visoku stopu smrtnosti na globalnoj razini čine kronične bolesti bubrega, slijede druge neonatalne komplikacije, Alzheimer, neonatalna sepsa i na dvadesetom mjestu karcinom jetre.
Lista pokazuje od kojih bolesti raste opasnost, a koje se malo po malo stavljaju pod kontrolu.
Na popisu su se našle, razvidno je, bolesti koje pokazuju simptome, ali i one kod kojih simptomi izostaju, dok značajnu statistiku čine i ozljede koje nastaju samoinicijativno ili pak nesretnim slučajem.
Znanstvenici, k tomu, predviđaju da će mračnu listu smrtnosti do 2040. godine činiti bolesti ovim poretkom zastupljenosti:
Koronarne bolesti;
Infarkt;
Infekcije dišnoga sustava;
Kronične opstruktivne plućne bolesti;
Kronične bolesti bubrega;
Alzheimer;
Dijabetes;
Ozljede na putovanjima (cestovne i pomorske nesreće);
Rak pluća;
Dijarealne bolesti;
Samoozljeđivanje;
HIV/AIDS;
Rak jetre;
Kolesterol;
Karcinom rektuma;
Tuberkuloza;
Kongenitalni defekti;
Prerano rođenje;
Rak dojke;
Padovi
Tako su uzeti u obzir najčešći uzroci smrtnosti za 250 uzroka smrti iz 195 zemalja i teritorija, a tendenciju rasta fatalnog ishoda pokazuju pojedina oboljenja, dok znanstvenici smatraju da se “top tri” još dugo neće mijenjati, piše Slobodna Dalmacija.
Tako su se pri crnom vrhu u 2016. godini našle koronarne tegobe (bolesti srca i krvožilnoga sustava), infarkt i respiratorne infekcije, a slijede dijarealne bolesti te ozljede na putovanjima i, zanimljivo, malarija.
Na sedmom je mjestu, pak, smrtnost uslijed preuranjenog poroda (smrt u dojenačkoj dobi), potom ona uzrokovana virusom HIV-a, potom kronične opstruktivne bolesti pluća, ali i samoozljeđivanje i dijabetes.
Visoku stopu smrtnosti na globalnoj razini čine kronične bolesti bubrega, slijede druge neonatalne komplikacije, Alzheimer, neonatalna sepsa i na dvadesetom mjestu karcinom jetre.
Lista pokazuje od kojih bolesti raste opasnost, a koje se malo po malo stavljaju pod kontrolu.
Na popisu su se našle, razvidno je, bolesti koje pokazuju simptome, ali i one kod kojih simptomi izostaju, dok značajnu statistiku čine i ozljede koje nastaju samoinicijativno ili pak nesretnim slučajem.
Znanstvenici, k tomu, predviđaju da će mračnu listu smrtnosti do 2040. godine činiti bolesti ovim poretkom zastupljenosti:
Koronarne bolesti;
Infarkt;
Infekcije dišnoga sustava;
Kronične opstruktivne plućne bolesti;
Kronične bolesti bubrega;
Alzheimer;
Dijabetes;
Ozljede na putovanjima (cestovne i pomorske nesreće);
Rak pluća;
Dijarealne bolesti;
Samoozljeđivanje;
HIV/AIDS;
Rak jetre;
Kolesterol;
Karcinom rektuma;
Tuberkuloza;
Kongenitalni defekti;
Prerano rođenje;
Rak dojke;
Padovi
