Njegovanje presadnica paprike i rajčice će se nastaviti i u ovom mjesecu. Veliku pažnju treba posvetiti zalijevanju i prihrani kako bi dobili dobro razvijene mlade biljke sposobne da se prilagode na vanjsku sredinu. Sada stvaramo preduvjete za visoke prinose.
Prije i poslije pikiranja
Za ujednačen razvoj ključna je optimalna opskrbljenost vodom. Kako je nepovoljno pretjerano zalijevanje, tako loše utječe i manjak. Za zalijevanje presadnica koristi se voda sobne temperature od 20 do 25ºC. Ako koristite onu iz slavine, ostavite je jedan do dva dana da ishlapi klor. Nema potrebe prokuhavati jer će tako izgubiti kisik što loše utječe na biljke.
Prije pikiranja biljke se zaliju jedan do dva dana kako bi se smanjio stres presađivanja. Nakon pikiranja, kada se biljke zaliju potrebno je da prođe četiri do pet dana do novog zalijevanja. Za to vrijeme one se ukorjenjuju i ponovo počinje rasti korijen. Tijekom rasta pikiranih presadnica zalijevanje se obavlja jednom u tri do pet dana.
Potreban fosfor
Prihrana može biti davanjem gnojiva koja djeluju preko korijena i preko lista. Biljkama se dodaju makro i mikroelemeti, huminske kiseline i druge korisne tvari. Koriste se gnojiva koja imaju izbalansiran odnos dušika, fosfora i kalija. Sadržaj fosfora treba biti nešto veći odnosu na dušik i kalij, jer je ovaj element odgovoran za razvoj korijena.
Kada presadnice pate od nedostatka fosfora listovi su uspravljeni uvis pod oštrim kutom, postaju šiljasti, dok je donja strana ljubičasto obojena. Treba obratiti pažnju da je usvajanje tog elementa pod utjecajem temperature. Niža temperature imobilizira ovaj element i biljka ga ne usvaja i kada ga ima dovoljno. Od mikroelemenata neophodni su željezo, magnezij, bakar, bor, jod, mangan, cink, molibden i drugi. Poslije primjene gnojiva uočava se pojava novih listova i ubrzan rast.
Gnojivo na bazi joda
Ako je supstrat suh prije dodavanja gnojiva potrebno ga je zaliti, jer će u suprotnom korijen doživjeti stres čak i kada dodajemo gnojivo u tekućoj formi.
Danas na tržištu postoje brojna gnojiva u čvrstom i tekućem obliku. Aplikacija se najčešće obavlja primjenom preko lista ili folijarno i dodavanjem otopljenih gnojiva u vodi.
Hobi uzgajivači sami pripremaju gnojiva na bazi ljuske luka, pepela, trava, komposta, glistinca. Pepeo sadrži mnogobrojne elemente, a osim hraniva daje zaštitu od bolesti.
Među brojnim pripravcima za ishranu presadnica je gnojivo na bazi joda koje intenzivira metaboličke procese u biljci, poboljšava imunitet. Za osnovni recept bit će vam potrebne 3 l vode i dvije kapi joda iz ljekarne.
Kada se voda zamijeni s mlijekom, otopina se može iskoristiti za tretiranje biljaka kako bi ih zaštitili od plamenjače. Tada se u 1 l mlijeka dodaju tri kapi joda.
Agroklub.com
Prije i poslije pikiranja
Za ujednačen razvoj ključna je optimalna opskrbljenost vodom. Kako je nepovoljno pretjerano zalijevanje, tako loše utječe i manjak. Za zalijevanje presadnica koristi se voda sobne temperature od 20 do 25ºC. Ako koristite onu iz slavine, ostavite je jedan do dva dana da ishlapi klor. Nema potrebe prokuhavati jer će tako izgubiti kisik što loše utječe na biljke.
Prije pikiranja biljke se zaliju jedan do dva dana kako bi se smanjio stres presađivanja. Nakon pikiranja, kada se biljke zaliju potrebno je da prođe četiri do pet dana do novog zalijevanja. Za to vrijeme one se ukorjenjuju i ponovo počinje rasti korijen. Tijekom rasta pikiranih presadnica zalijevanje se obavlja jednom u tri do pet dana.
Potreban fosfor
Prihrana može biti davanjem gnojiva koja djeluju preko korijena i preko lista. Biljkama se dodaju makro i mikroelemeti, huminske kiseline i druge korisne tvari. Koriste se gnojiva koja imaju izbalansiran odnos dušika, fosfora i kalija. Sadržaj fosfora treba biti nešto veći odnosu na dušik i kalij, jer je ovaj element odgovoran za razvoj korijena.
Kada presadnice pate od nedostatka fosfora listovi su uspravljeni uvis pod oštrim kutom, postaju šiljasti, dok je donja strana ljubičasto obojena. Treba obratiti pažnju da je usvajanje tog elementa pod utjecajem temperature. Niža temperature imobilizira ovaj element i biljka ga ne usvaja i kada ga ima dovoljno. Od mikroelemenata neophodni su željezo, magnezij, bakar, bor, jod, mangan, cink, molibden i drugi. Poslije primjene gnojiva uočava se pojava novih listova i ubrzan rast.
Gnojivo na bazi joda
Ako je supstrat suh prije dodavanja gnojiva potrebno ga je zaliti, jer će u suprotnom korijen doživjeti stres čak i kada dodajemo gnojivo u tekućoj formi.
Danas na tržištu postoje brojna gnojiva u čvrstom i tekućem obliku. Aplikacija se najčešće obavlja primjenom preko lista ili folijarno i dodavanjem otopljenih gnojiva u vodi.
Hobi uzgajivači sami pripremaju gnojiva na bazi ljuske luka, pepela, trava, komposta, glistinca. Pepeo sadrži mnogobrojne elemente, a osim hraniva daje zaštitu od bolesti.
Među brojnim pripravcima za ishranu presadnica je gnojivo na bazi joda koje intenzivira metaboličke procese u biljci, poboljšava imunitet. Za osnovni recept bit će vam potrebne 3 l vode i dvije kapi joda iz ljekarne.
Kada se voda zamijeni s mlijekom, otopina se može iskoristiti za tretiranje biljaka kako bi ih zaštitili od plamenjače. Tada se u 1 l mlijeka dodaju tri kapi joda.
Agroklub.com
