Mnogi od nas vidjeli su fotografije ili snimke veličanstvenih olujnih oblaka u obliku nakovnja koji znaju nastati tijekom vrućeg ljetnog dana, no vjerojatno mali broj zna kakve su temperature na njegovom vrhu.
Očito je da je na tim visinama jako hladno, a ponekad se temperatura spusti i ispod -100 stupnjeva Celzijevih.
Znanstvenici su nedavno objavili istraživanje koje pokazuje da je na vrhu jednog takvog sustava oblaka tropske oluje u 2018. godini bilo -111C, što je vjerojatno rekordno niska temperatura, odnosno najniža zabilježena na "nakovnju".
Oblak u formi nakovnja je zapravo kumulonimbus (debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis) na čijem se vrhu oblikovao ravni dio. Naime, kada tok zraka u oblaku dosegne vrh donjeg sloja atmosfere ili troposfere, on će se obično izravnati i raširiti, pri čemu će poprimiti poznati oblik nakovnja.
Fenomen prekoračenja vrha
U slučaju jako snažne oluje, okomito kretanje zraka može probiti gornji dio troposfere, tropopauzu, i prodrijeti u stratosferu. To se dogodilo 29. prosinca 2018. kada su stručnjaci zabilježili super hladni oblak, južno od ekvatora u zapadnom dijelu Tihog oceana, koji se nalazio na oko 20.5 km nadmorske visine.
"Ovaj fenomen nazivamo prekoračenjem vrha (engl. overshooting top)", rekao je geofizičar i klimatolog Simon Proud sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji.
"Prekoračenja vrhova su prilično česta, vidimo ih i u Velikoj Britaniji. No ovdje se radi o značajnom prekoračenju. Obično se tijekom prekoračenja vrha oblak hladi za oko 7 stupnjeva Celzijevih na svaki kilometar iznad tropopauze. A ovdje smo imali temperaturu koja je za 13 ili 14 stupnjeva hladnija od tropopauze, tako da se radilo o velikom prekoračenju", rekao je Proud za BBC.
Sve češće super hladne oluje
Podaci istraživanja ukazuju na to da bi se broj ovakvih super hladnih oluja mogao povećavati. U posljednje tri godine bilo ih je u jednakom broju kao u posljednjih 13 godina. To je važno znati jer što je hladnija oluja, to je vjerojatnije da će ona izazvati opasne vremenske neprilike, poput munja i poplava.
"Ova rekordna super hladna oluja bila je usred ničega, što je zapravo dobro. Da smo se nalazili ispod nje, bili bismo kompletno smočeni i izbombardirani tučom", kazao je Proud.
"Izgleda da su tijekom posljednjih 20 godina ove hladne olujne grmljavine postale češća pojava. Zanimljivo je da u ovom dijelu svijeta tropopauza zapravo postaje sve toplija pa je za očekivati da tamo nađemo toplije, a ne hladnije oblake. To vjerojatno znači da imamo više ekstremnih oluja jer bilježimo veća prekoračenja vrha nego prije", dodao je.
Očito je da je na tim visinama jako hladno, a ponekad se temperatura spusti i ispod -100 stupnjeva Celzijevih.
Znanstvenici su nedavno objavili istraživanje koje pokazuje da je na vrhu jednog takvog sustava oblaka tropske oluje u 2018. godini bilo -111C, što je vjerojatno rekordno niska temperatura, odnosno najniža zabilježena na "nakovnju".
Oblak u formi nakovnja je zapravo kumulonimbus (debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis) na čijem se vrhu oblikovao ravni dio. Naime, kada tok zraka u oblaku dosegne vrh donjeg sloja atmosfere ili troposfere, on će se obično izravnati i raširiti, pri čemu će poprimiti poznati oblik nakovnja.
Fenomen prekoračenja vrha
U slučaju jako snažne oluje, okomito kretanje zraka može probiti gornji dio troposfere, tropopauzu, i prodrijeti u stratosferu. To se dogodilo 29. prosinca 2018. kada su stručnjaci zabilježili super hladni oblak, južno od ekvatora u zapadnom dijelu Tihog oceana, koji se nalazio na oko 20.5 km nadmorske visine.
"Ovaj fenomen nazivamo prekoračenjem vrha (engl. overshooting top)", rekao je geofizičar i klimatolog Simon Proud sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji.
"Prekoračenja vrhova su prilično česta, vidimo ih i u Velikoj Britaniji. No ovdje se radi o značajnom prekoračenju. Obično se tijekom prekoračenja vrha oblak hladi za oko 7 stupnjeva Celzijevih na svaki kilometar iznad tropopauze. A ovdje smo imali temperaturu koja je za 13 ili 14 stupnjeva hladnija od tropopauze, tako da se radilo o velikom prekoračenju", rekao je Proud za BBC.
Sve češće super hladne oluje
Podaci istraživanja ukazuju na to da bi se broj ovakvih super hladnih oluja mogao povećavati. U posljednje tri godine bilo ih je u jednakom broju kao u posljednjih 13 godina. To je važno znati jer što je hladnija oluja, to je vjerojatnije da će ona izazvati opasne vremenske neprilike, poput munja i poplava.
"Ova rekordna super hladna oluja bila je usred ničega, što je zapravo dobro. Da smo se nalazili ispod nje, bili bismo kompletno smočeni i izbombardirani tučom", kazao je Proud.
"Izgleda da su tijekom posljednjih 20 godina ove hladne olujne grmljavine postale češća pojava. Zanimljivo je da u ovom dijelu svijeta tropopauza zapravo postaje sve toplija pa je za očekivati da tamo nađemo toplije, a ne hladnije oblake. To vjerojatno znači da imamo više ekstremnih oluja jer bilježimo veća prekoračenja vrha nego prije", dodao je.
