Iako hortenzije rastu dobro s mnogim biljkama, postoje neke biljke koje se obično ne preporučuju saditi izravno uz hortenzije. Biljke poput bambusa ili trske koje imaju velik korijenov sustav mogu se natjecati s korijenjem hortenzija za vodu i hranjive tvari
Rijetko tko je imun na ljepotu cvjetnih glavica hortezije. Biljka je to koja traži relativno puno prostora za svoj rast, ali je jako prilagodljiva i lagana za uzgoj. Voli kisela tla, bogata humusnom, vlažnija i teška. Odgovara joj i mješavina tla s pijeskom, tresetom ili šljunkom. Dok je mlađa, hortenzija mora imati dobar protok vode kako bi se izbjeglo truljenje korijena. Hortenzija je biljka koja je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, pa čak i nižim temperaturama. Teže uspijeva na izravnom suncu, više voli polusjenu ili potpunu sjenu, pa je idealna biljka za posaditi ispod drveća. Za vrijeme nicanja ili puštanja korijena reznice, hortenzija voli više temperature, optimalno 20 - 25°C danju te nekoliko stupnjeva niže noću. Tijekom zime, ovisno o sorti, može podnijeti i temperature do -20°C. Lakše podnosi zime prekrivena snijegom.
Hortenzija je višegodišnje biljka koja se može uzgajati u redovima ili kao živa ograda. Može rasti i u gustim skupinama biljaka u vrtu, a ne smeta joj blizina drugih vrsta vlastite porodice. Kada se sadi u plodoredu, potrebno je svaku biljku posaditi na 3 m razmaka kako bi se pravilno razvila. Uz hortenziju se mogu saditi i razne biljke koje će pružiti i lijepu kombinaciju boja. Ruže, perunika ili iris i ljubičasta kadifica su popularan izbor jer pružaju kontrast hortenzijama svojim raznobojnim cvjetovima i mirisnim pupoljcima. Lavanda svojim mirisnim cvjetovima i sivkastim lišćem stvara atraktivan kontrast s hortenzijom. Također privlači pčele i leptire. Hoste su sjajne za sadnju uz hortenziju jer njihovo bujno lišće u raznim nijansama zelene može stvoriti lijep kontrast s velikim cvatovima hortenzije.
Iako hortenzije rastu dobro s mnogim biljkama, postoje neke biljke koje se obično ne preporučuju saditi izravno uz hortenzije. Biljke poput bambusa ili trske koje imaju velik korijenov sustav mogu se natjecati s korijenjem hortenzija za vodu i hranjive tvari.
Hortenzija miruje od prosinca do veljače i u tom razdoblju ne cvjeta i ne raste. Hortenziju je moguće uzgojiti iz sjemena, za što se najčešće koristi prošlogodišnje sjeme. Sjeme se sije u proljeće u rahlu i humusnu zemlju te se pokrije rahlom zemljom. Posudu je potrebno navlažiti i prekriti folijom te čuvati na toplom i tamnom mjestu. Nakon tjedan dana biljka će niknuti te ju je potrebno umjereno zalijevati kako ne bi došlo do truljenja. Biljku je nakon 3 mjeseca moguće presaditi na otvoreno. Najčešći oblik uzgoja je sadnja sadnice koja omogućuje prostorno planiranje pozicije biljke. Važno je odabrati zdrave i tretirane sadnice s razvijenim korijenskim sustavom. Sadnica se može presaditi u proljeće ili jesen te se iskopa rupa približne dubine na kojoj je bila. Važno ju je dobro zatrpati i tu zemlju prekriti mahovinom ili tresetom kako bi se održala vlažnost. Tijekom prve godine potrebno ju je svakodnevno zalijevati, a tijekom vrućih dana i dva puta dnevno.
Hortenzija se na otvorenom najčešće uzgaja kao ukrasni grm ili živa ograda. Dobro podnosi vanjske uvjete, ali je primjerenija za rast na sjenovitom mjestu. Kod uzgoja u vrtu, važno je prilagoditi uvjete vrsti hortenzije. Dok su grmovi prilagodljivi težim uvjetima, puzajuća hortenzija mora imati oslonac za razvoj i rast.
Iako je hortenzija veoma otporna biljka, najbolji način za uzgoj sadnica je u stakleniku gdje će razviti korijen bez bojazni od smrzavanja. Tijekom uzgoja u stakleniku, potrebno je biljke držati na zasjenjenom mjestu i redovito ih zalijevati. Kod navodnjavanja se koristi kapalni sustav te odstajala i meka voda. Optimalna temperatura za uzgoj u stakleniku je 10°C.
Ako se hortenzija ne može uzgojiti u vrtu, moguć je uzgoj i u loncima. Sadnja hortenzije u teglu započinje u ožujku kako bi se biljka lakše ukorijenila. Sadi se u tešku i humusnu zemlju te ju je potrebno svakodnevno zalijevati i barem jednom mjesečno prihranjivati gnojivom. Biljku je najbolje staviti na sjenovito ili polusjenovito mjesto, a može se uzgajati i na sjevernoj strani terase. S obzirom na to da dobro podnosi niske temperature, nije ju potrebno unositi na zatvoreno. Preporučuje se uzgoj manjih vrsta u teglama koje imaju velike cvjetove, ali su manje rastom i ne zahtijevaju presađivanje ili stalno skraćivanje.
Rijetko tko je imun na ljepotu cvjetnih glavica hortezije. Biljka je to koja traži relativno puno prostora za svoj rast, ali je jako prilagodljiva i lagana za uzgoj. Voli kisela tla, bogata humusnom, vlažnija i teška. Odgovara joj i mješavina tla s pijeskom, tresetom ili šljunkom. Dok je mlađa, hortenzija mora imati dobar protok vode kako bi se izbjeglo truljenje korijena. Hortenzija je biljka koja je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, pa čak i nižim temperaturama. Teže uspijeva na izravnom suncu, više voli polusjenu ili potpunu sjenu, pa je idealna biljka za posaditi ispod drveća. Za vrijeme nicanja ili puštanja korijena reznice, hortenzija voli više temperature, optimalno 20 - 25°C danju te nekoliko stupnjeva niže noću. Tijekom zime, ovisno o sorti, može podnijeti i temperature do -20°C. Lakše podnosi zime prekrivena snijegom.
Hortenzija je višegodišnje biljka koja se može uzgajati u redovima ili kao živa ograda. Može rasti i u gustim skupinama biljaka u vrtu, a ne smeta joj blizina drugih vrsta vlastite porodice. Kada se sadi u plodoredu, potrebno je svaku biljku posaditi na 3 m razmaka kako bi se pravilno razvila. Uz hortenziju se mogu saditi i razne biljke koje će pružiti i lijepu kombinaciju boja. Ruže, perunika ili iris i ljubičasta kadifica su popularan izbor jer pružaju kontrast hortenzijama svojim raznobojnim cvjetovima i mirisnim pupoljcima. Lavanda svojim mirisnim cvjetovima i sivkastim lišćem stvara atraktivan kontrast s hortenzijom. Također privlači pčele i leptire. Hoste su sjajne za sadnju uz hortenziju jer njihovo bujno lišće u raznim nijansama zelene može stvoriti lijep kontrast s velikim cvatovima hortenzije.
Iako hortenzije rastu dobro s mnogim biljkama, postoje neke biljke koje se obično ne preporučuju saditi izravno uz hortenzije. Biljke poput bambusa ili trske koje imaju velik korijenov sustav mogu se natjecati s korijenjem hortenzija za vodu i hranjive tvari.
Hortenzija miruje od prosinca do veljače i u tom razdoblju ne cvjeta i ne raste. Hortenziju je moguće uzgojiti iz sjemena, za što se najčešće koristi prošlogodišnje sjeme. Sjeme se sije u proljeće u rahlu i humusnu zemlju te se pokrije rahlom zemljom. Posudu je potrebno navlažiti i prekriti folijom te čuvati na toplom i tamnom mjestu. Nakon tjedan dana biljka će niknuti te ju je potrebno umjereno zalijevati kako ne bi došlo do truljenja. Biljku je nakon 3 mjeseca moguće presaditi na otvoreno. Najčešći oblik uzgoja je sadnja sadnice koja omogućuje prostorno planiranje pozicije biljke. Važno je odabrati zdrave i tretirane sadnice s razvijenim korijenskim sustavom. Sadnica se može presaditi u proljeće ili jesen te se iskopa rupa približne dubine na kojoj je bila. Važno ju je dobro zatrpati i tu zemlju prekriti mahovinom ili tresetom kako bi se održala vlažnost. Tijekom prve godine potrebno ju je svakodnevno zalijevati, a tijekom vrućih dana i dva puta dnevno.
Hortenzija se na otvorenom najčešće uzgaja kao ukrasni grm ili živa ograda. Dobro podnosi vanjske uvjete, ali je primjerenija za rast na sjenovitom mjestu. Kod uzgoja u vrtu, važno je prilagoditi uvjete vrsti hortenzije. Dok su grmovi prilagodljivi težim uvjetima, puzajuća hortenzija mora imati oslonac za razvoj i rast.
Iako je hortenzija veoma otporna biljka, najbolji način za uzgoj sadnica je u stakleniku gdje će razviti korijen bez bojazni od smrzavanja. Tijekom uzgoja u stakleniku, potrebno je biljke držati na zasjenjenom mjestu i redovito ih zalijevati. Kod navodnjavanja se koristi kapalni sustav te odstajala i meka voda. Optimalna temperatura za uzgoj u stakleniku je 10°C.
Ako se hortenzija ne može uzgojiti u vrtu, moguć je uzgoj i u loncima. Sadnja hortenzije u teglu započinje u ožujku kako bi se biljka lakše ukorijenila. Sadi se u tešku i humusnu zemlju te ju je potrebno svakodnevno zalijevati i barem jednom mjesečno prihranjivati gnojivom. Biljku je najbolje staviti na sjenovito ili polusjenovito mjesto, a može se uzgajati i na sjevernoj strani terase. S obzirom na to da dobro podnosi niske temperature, nije ju potrebno unositi na zatvoreno. Preporučuje se uzgoj manjih vrsta u teglama koje imaju velike cvjetove, ali su manje rastom i ne zahtijevaju presađivanje ili stalno skraćivanje.
