Ujedinjeni narodi aktivirali su 110 milijuna dolara iz hitnog fonda za pomoć zanemarenim krizama diljem svijeta, uključujući Sudan, nakon što su donatori poput Sjedinjenih Država naredili velike rezove.
UN predviđa da će razine financiranja, koje su se smanjivale i mnogo prije nego što je američki predsjednik Donald Trump naredio zamrzavanje strane pomoći u siječnju, ove godine pasti na rekordno nisku razinu.
Trumpova administracija objavila je prošli mjesec da otkazuje gotovo 10.000 inozemnih bespovratnih sredstava i ugovora u vrijednosti od gotovo 60 milijardi dolara, čime je okončano oko 90% globalnog rada Američke agencije za međunarodni razvoj.
Drugi donatori poput Velike Britanije također su najavili rezove jer se sve više zemalja suočava s pritiskom da povećaju potrošnju za obranu.
"Za zemlje pogođene sukobima, klimatskim promjenama i ekonomskim previranjima, brutalni rezovi financiranja ne znače da humanitarne potrebe nestaju", rekao je Tom Fletcher, zamjenik glavnog tajnika za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć.
UN za ovu godinu traži 45 milijardi dolara za pomoć oko 185 milijuna ljudi koji bježe od sukoba i u riziku su od gladi u "neviđenoj razini patnje", kako se izrazio Fletcher. Do sada je UN primio samo 5% toga.
Novac iz Središnjeg fonda za hitne slučajeve ići će prema nedovoljno financiranim i zanemarenim krizama diljem Afrike, Azije i Latinske Amerike, navodi se u priopćenju UN-a.
Otprilike trećina novca ići će za podršku Sudanu, gdje je gotovo dvije godine građanskog rata izazvalo veliko raseljavanje ljudi i krizu gladi, te susjednom Čadu koji je primio više od milijun sudanskih izbjeglica.
Ostali primatelji su Afganistan, Srednjoafrička Republika, Niger i Somalija.
UN predviđa da će razine financiranja, koje su se smanjivale i mnogo prije nego što je američki predsjednik Donald Trump naredio zamrzavanje strane pomoći u siječnju, ove godine pasti na rekordno nisku razinu.
Trumpova administracija objavila je prošli mjesec da otkazuje gotovo 10.000 inozemnih bespovratnih sredstava i ugovora u vrijednosti od gotovo 60 milijardi dolara, čime je okončano oko 90% globalnog rada Američke agencije za međunarodni razvoj.
Drugi donatori poput Velike Britanije također su najavili rezove jer se sve više zemalja suočava s pritiskom da povećaju potrošnju za obranu.
"Za zemlje pogođene sukobima, klimatskim promjenama i ekonomskim previranjima, brutalni rezovi financiranja ne znače da humanitarne potrebe nestaju", rekao je Tom Fletcher, zamjenik glavnog tajnika za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć.
UN za ovu godinu traži 45 milijardi dolara za pomoć oko 185 milijuna ljudi koji bježe od sukoba i u riziku su od gladi u "neviđenoj razini patnje", kako se izrazio Fletcher. Do sada je UN primio samo 5% toga.
Novac iz Središnjeg fonda za hitne slučajeve ići će prema nedovoljno financiranim i zanemarenim krizama diljem Afrike, Azije i Latinske Amerike, navodi se u priopćenju UN-a.
Otprilike trećina novca ići će za podršku Sudanu, gdje je gotovo dvije godine građanskog rata izazvalo veliko raseljavanje ljudi i krizu gladi, te susjednom Čadu koji je primio više od milijun sudanskih izbjeglica.
Ostali primatelji su Afganistan, Srednjoafrička Republika, Niger i Somalija.
