Časna sestra za koju se veruje da je bila najstarija na svijetu i koja je spašavala židovsku djecu od nacista, preminula je u 110. godini. Sestra Sesilija Rožak umrla je u petak u samostanu u Krakovu na jugu Poljske, gdje je živela skoro 90 godina, piše Daili mail. Kažu da je majka na rođenju okrenula 110 puta, pa je zato toliko i poživjela.
Tijekom Drugog svijetskog rata, Sesilija, koja je tada bila u četrdesetim godinama, pomogla je da se sakriju lokalni Židovi u litvanskom gradu Vilinusu, gdje je putovala sa drugim sestrama iz svog reda.
One su sakrile dvoje djece čiji su roditelji ubijeni tijekom Holokausta.
Sestre su, prenose poljski mediji, pomoć pružile bar desetorici Židova, uključujući tu i neke koji su kasnije postali aktivisti pokreta otpora u Vilinusu i Varšavi. Među onima kojima je pomogla bio je i književnik Aba Kauner, koji je kasnije prvi obznanio Hitlerov plan da pobije sve Židove.
Njemačke vlasti su 1943. godine uhitile glavnu časnu sestru i zatvorile samostan. Poslije rata, vratila se u Krakov. Tijekom 1984. godine nagrađena je titulom Pravednih među nacijama za sve što je učinila tijekom rata - što je titula koju je Izrael koristio da nagradi one koji su riskirai svoje živote da bi spašavali Židove tijekom Holokausta.
Glasnogovornik manastira rekao je lokalnim medijima da je uprkos godinama i nedavnim operacijama koljena i kuka, sestra Sesilija bila vitalna, mlada duhom, sa iskrenim smislom za humor. Kada su je upitali za tajnu dugovječnosti, odgovorila je da "svako treba da se moli i da uči jezike".
Prije nekoliko godina rekla je svojim sestrama u samostanu: "Život je divan, ali kratak".
Rođena je kao Marija, 25. ožujka 1908. godine. Kada je imala 21 godinu, postala je časna sestra i u istom samostanu je bila do kraja života.
Tijekom Drugog svijetskog rata, Sesilija, koja je tada bila u četrdesetim godinama, pomogla je da se sakriju lokalni Židovi u litvanskom gradu Vilinusu, gdje je putovala sa drugim sestrama iz svog reda.
One su sakrile dvoje djece čiji su roditelji ubijeni tijekom Holokausta.
Sestre su, prenose poljski mediji, pomoć pružile bar desetorici Židova, uključujući tu i neke koji su kasnije postali aktivisti pokreta otpora u Vilinusu i Varšavi. Među onima kojima je pomogla bio je i književnik Aba Kauner, koji je kasnije prvi obznanio Hitlerov plan da pobije sve Židove.
Njemačke vlasti su 1943. godine uhitile glavnu časnu sestru i zatvorile samostan. Poslije rata, vratila se u Krakov. Tijekom 1984. godine nagrađena je titulom Pravednih među nacijama za sve što je učinila tijekom rata - što je titula koju je Izrael koristio da nagradi one koji su riskirai svoje živote da bi spašavali Židove tijekom Holokausta.
Glasnogovornik manastira rekao je lokalnim medijima da je uprkos godinama i nedavnim operacijama koljena i kuka, sestra Sesilija bila vitalna, mlada duhom, sa iskrenim smislom za humor. Kada su je upitali za tajnu dugovječnosti, odgovorila je da "svako treba da se moli i da uči jezike".
Prije nekoliko godina rekla je svojim sestrama u samostanu: "Život je divan, ali kratak".
Rođena je kao Marija, 25. ožujka 1908. godine. Kada je imala 21 godinu, postala je časna sestra i u istom samostanu je bila do kraja života.
