Zbog nepostojanja apoena, novčanica manjih od pet feninga, trgovci u Bosni i Hercegovini na zaokruživanju cijena od kupaca godišnje uzimaju milijune maraka, piše Blic.
Da bi se spriječile zlouporabe, Središnja banka BiH je prije deset godina donijela smjernice o zaokruživanju, po kojima se iznosi od jedan i dva feninga zaokružuju na nulu, od tri, četiri, šest i sedam na pet feninga, a osam i devet feninga zaokružuju se na deset.
Međutim, trgovci, posebno u velikim tržnim centrima, to zlouporabljuju na štetu kupaca, tako što cijenu od na primjer 2,92 KM zaokružuju na 2,95, umjesto na 2,90 KM.
Fening po fening dnevno od kupaca uzmu tisuće maraka, dok građani često ne obraćaju pažnju na to. U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da su zlouporabe prilikom zaokruživanja cijena sve prisutnije, zbog čega su tražili od Centralne banke uvođenje apoena od jedan fening, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru.
''Osim toga, cijene su namjerno formirane tako da se ne može vratiti točan iznos ostatka. Zaokruživanje u većini slučajeva ide na štetu građana, a novac završi u privatnim džepovima'', ističe izvršna direktorica Udruženja građana "Don" Prijedor, Murisa Marić.
Dodaje da u većini zapadnih zemalja postoje najmanji apoeni i potrošačima se uvijek ostatak uredno nudi, a na njima jehoće li prihvatiti male iznose ili ne.
Da bi se spriječile zlouporabe, Središnja banka BiH je prije deset godina donijela smjernice o zaokruživanju, po kojima se iznosi od jedan i dva feninga zaokružuju na nulu, od tri, četiri, šest i sedam na pet feninga, a osam i devet feninga zaokružuju se na deset.
Međutim, trgovci, posebno u velikim tržnim centrima, to zlouporabljuju na štetu kupaca, tako što cijenu od na primjer 2,92 KM zaokružuju na 2,95, umjesto na 2,90 KM.
Fening po fening dnevno od kupaca uzmu tisuće maraka, dok građani često ne obraćaju pažnju na to. U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da su zlouporabe prilikom zaokruživanja cijena sve prisutnije, zbog čega su tražili od Centralne banke uvođenje apoena od jedan fening, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru.
''Osim toga, cijene su namjerno formirane tako da se ne može vratiti točan iznos ostatka. Zaokruživanje u većini slučajeva ide na štetu građana, a novac završi u privatnim džepovima'', ističe izvršna direktorica Udruženja građana "Don" Prijedor, Murisa Marić.
Dodaje da u većini zapadnih zemalja postoje najmanji apoeni i potrošačima se uvijek ostatak uredno nudi, a na njima jehoće li prihvatiti male iznose ili ne.
