U obrtničkim radionicama gotovo da više nema mladih majstora, što otvara ozbiljno pitanje: tko će uopće sutra popravljati, graditi i stvarati?
Iako su zanimanja poput pekara, mesara, električara i mljekara među najtraženijima i nude pristojnu, pa i visoku zaradu, interes mladih za ta zanimanja drastično opada. O ovoj zabrinjavajućoj pojavi govorili su gosti emisije „Puls Srbije“ – Miloš Turinski iz Infostuda i Branko Zrnić, elektromehaničar s dugogodišnjim iskustvom, prenosi Klik.hr.
Stekao sam dojam da mladi ljudi nisu spremni žrtvovati se za novo znanje. Kad je čovjek nezainteresiran, ne zna što bi pitao ni što bi radio. Provedu neko vrijeme na poslu, ne rade ništa – samo gledaju u telefone, kazao je Zrnić, navodeći i konkretan primjer.
Prijatelj me zamolio da pustim njegovog sina da radi sa mnom. Bio sam protiv toga, ali sam pristao. Dao sam mu alat, objasnio mu gdje se što nalazi i pokazao kako se čisti bojler. Kad sam ga zamolio da ponovi postupak – nije znao. Jednostavno ga nije zanimalo, zaključio je majstor, prenosi Kurir.
„Krivi smo mi, ne oni“ – starije generacije zanemarile obrtništvo
S druge strane, Miloš Turinski istaknuo je da se odgovornost ne može svaliti isključivo na mlade. Po njemu, krivnja leži i na starijima, koji su kroz godine omalovažavali obrtnička zanimanja.
Svjesni smo da imamo digitalnu generaciju koja je odrasla uz tehnologiju. Mi smo im prvi dali mobitele, tablete i računala, i tako ih naučili da mogu brzo zaraditi putem interneta. No, društvene mreže nisu za svakoga, kaže Turinski.
Dodaje i da su obrtnička zanimanja godinama bila potcijenjena jer se smatralo da „nema dovoljno zarade“. Međutim, danas je situacija potpuno drukčija.
Sad vidimo ogroman deficit u svim obrtima. Moramo ih ponovno promovirati, jer određeni zanati već izumiru. Ipak, posljednjih mjeseci nam se javljaju i roditelji i djeca koji vide novu perspektivu u tim poslovima, ističe Turinski.
Zanatlije zarađuju kao programeri: Vodoinstalater – 2.000 eura mjesečno
Iako mnogi misle da se od zanata ne može živjeti, brojke govore suprotno. Turinski otkriva da pojedini obrtnici danas imaju plaće usporedive s IT stručnjacima.
Vodoinstalaterima se nudi plaća do 2.000 eura, uz smještaj ako nisu iz Beograda. Početna plaća električara iznosi 150.000 dinara, a zidara čak 180.000 dinara, navodi Turinski.
Ipak, unatoč dobrim primanjima i velikoj potražnji, mladih obrtnika gotovo da i nema. Razlog? Društvene promjene, digitalna kultura i iluzija brze zarade putem interneta.
Ako nestanu obrti – tko će popravljati svijet?
Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se trend nastavi, stari zanati mogli u potpunosti nestati. U tom slučaju, društvo bi moglo osjetiti ozbiljne posljedice – od manjka stručnjaka do drastičnog rasta cijena osnovnih usluga.
Moramo razgovarati o tome koliko su obrti perspektivni i poticati mlade da uče. Neki će obrti sigurno izumrijeti, ali još nije kasno spasiti one koji su temelj svakodnevnog života, zaključuje Turinski.
Iako su zanimanja poput pekara, mesara, električara i mljekara među najtraženijima i nude pristojnu, pa i visoku zaradu, interes mladih za ta zanimanja drastično opada. O ovoj zabrinjavajućoj pojavi govorili su gosti emisije „Puls Srbije“ – Miloš Turinski iz Infostuda i Branko Zrnić, elektromehaničar s dugogodišnjim iskustvom, prenosi Klik.hr.
Stekao sam dojam da mladi ljudi nisu spremni žrtvovati se za novo znanje. Kad je čovjek nezainteresiran, ne zna što bi pitao ni što bi radio. Provedu neko vrijeme na poslu, ne rade ništa – samo gledaju u telefone, kazao je Zrnić, navodeći i konkretan primjer.
Prijatelj me zamolio da pustim njegovog sina da radi sa mnom. Bio sam protiv toga, ali sam pristao. Dao sam mu alat, objasnio mu gdje se što nalazi i pokazao kako se čisti bojler. Kad sam ga zamolio da ponovi postupak – nije znao. Jednostavno ga nije zanimalo, zaključio je majstor, prenosi Kurir.
„Krivi smo mi, ne oni“ – starije generacije zanemarile obrtništvo
S druge strane, Miloš Turinski istaknuo je da se odgovornost ne može svaliti isključivo na mlade. Po njemu, krivnja leži i na starijima, koji su kroz godine omalovažavali obrtnička zanimanja.
Svjesni smo da imamo digitalnu generaciju koja je odrasla uz tehnologiju. Mi smo im prvi dali mobitele, tablete i računala, i tako ih naučili da mogu brzo zaraditi putem interneta. No, društvene mreže nisu za svakoga, kaže Turinski.
Dodaje i da su obrtnička zanimanja godinama bila potcijenjena jer se smatralo da „nema dovoljno zarade“. Međutim, danas je situacija potpuno drukčija.
Sad vidimo ogroman deficit u svim obrtima. Moramo ih ponovno promovirati, jer određeni zanati već izumiru. Ipak, posljednjih mjeseci nam se javljaju i roditelji i djeca koji vide novu perspektivu u tim poslovima, ističe Turinski.
Zanatlije zarađuju kao programeri: Vodoinstalater – 2.000 eura mjesečno
Iako mnogi misle da se od zanata ne može živjeti, brojke govore suprotno. Turinski otkriva da pojedini obrtnici danas imaju plaće usporedive s IT stručnjacima.
Vodoinstalaterima se nudi plaća do 2.000 eura, uz smještaj ako nisu iz Beograda. Početna plaća električara iznosi 150.000 dinara, a zidara čak 180.000 dinara, navodi Turinski.
Ipak, unatoč dobrim primanjima i velikoj potražnji, mladih obrtnika gotovo da i nema. Razlog? Društvene promjene, digitalna kultura i iluzija brze zarade putem interneta.
Ako nestanu obrti – tko će popravljati svijet?
Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se trend nastavi, stari zanati mogli u potpunosti nestati. U tom slučaju, društvo bi moglo osjetiti ozbiljne posljedice – od manjka stručnjaka do drastičnog rasta cijena osnovnih usluga.
Moramo razgovarati o tome koliko su obrti perspektivni i poticati mlade da uče. Neki će obrti sigurno izumrijeti, ali još nije kasno spasiti one koji su temelj svakodnevnog života, zaključuje Turinski.
