Čak 30 posto Europljana suočava se s nedostatkom vode barem jednom godišnje zbog suša i siromaštva, upozorio je Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u povodu Međunarodnog dana vode.
EGSO, savjetodavna institucija u Bruxellesu u kojoj sjedi 329 predstavnika sindikata, poslodavaca i nevladnih organizacija iz EU-a, organizirala je konferenciju s koje je poručila da će potrošači morati promijeniti ponašanje kako bi vodu koristili učinkovitije.
"Europljani još uvijek vide vodu kao nešto neograničeno. No moramo konačno shvatiti da je to oskudni resurs", rekla je bugarska profesorica Milena Angelova, članica EGSO-a.
Velike ljetne suše u zemljama poput Španjolske i Grčke dovele su ondje do pada rezervi vode, a stanovnici su bili pozvani da ne troše pitku vodu na zalijevanje vrtova i pranje automobila. U Barceloni je bilo ograničeno tuširanje na javnim bazenima.
Luis Silveira Rodriguez, predsjednik Portugalske udruge za zaštitu potrošača (DECO), smatra da vlade trebaju smanjiti gubitke u vodovodima i ulagati u infrastrukturu.
Pristupačne cijene
U Portugalu se 30 posto uskladištene i distribuirane vode ne uspije naplatiti ili se izgubi zbog neovlaštenog korištenja. Zbog degradacije cjevovoda gubi se 184 milijarde kubičnih metara vode, vrijedne 90 milijuna eura godišnje, rekao je Rodriguez.
Francesco Mascolo, potpredsjednik europske udruge javnih kompanija za upravljanje vodom Aqua Publica Europea, kaže da svi Europljani moraju imaju pristup vodi po pristupačnim cijenama.
"To znači da bi cijene vode trebale biti na najnižoj mogućoj razini", naglasio je. "Socijalne tarife i subvencije za vodu ključni su za osiguranje jednakog pristupa", dodao je.
"Vodeni bonus"
Talijanska inicijativa za 'socijalnu vodu', koja jamči 50 litara vode po osobi dnevno za obitelji u nepovoljnom položaju, model je za rješavanje ovog problema, smatra Mascolo. Siromašniji stanovnici, ovisno o dohotku kojeg primaju, imaju tzv. "vodeni bonus".
Mascolo kaže da ga u metropolitanskom području Milana koristi između 15.000 i 60.000 stanovnika.
No postavlja se pitanje tko će platiti za subvencioniranu vodu građanima. Vlade to rade putem prikupljenih poreza, ali čini se da to nije dovoljno uslijed općeg poskupljenja. Postoji stoga inicijativa da se velikim proizvođačima i zagađivačima više naplaćuje za potrošenu vodu, što bi možda moglo smanjiti pritisak na kućanstva.
"Problem je što potrošači plaćaju cijenu, a ne onečišćivači. Zbog toga moramo pronaći različite vrste modela koji će odrediti pravu cijenu vodi kao resursu", rekao je Par Dalhielm, predsjednik Europske federacije nacionalnih udruga vodnih usluga (EurEau).
Pametno korištenje
Za proizvodnju samo jednog kilograma mesa koristi se 15.000 litara vode, a za jedan par traperica 8000 litara. Poljoprivreda također guta ogromne količine vode.
"Moramo izgraditi Europu koja pametno koristi vodu", izjavio je Hans Gosseens, predsjednik organizacije Water Europe. On poziva na ugradnju tehnologija kojima bi se u proizvodnji i poljoprivredi racionalnije koristila voda. Ta je organizacija iz svog sjedišta u Bruxellesu provela socio-ekonomsku studiju o ulaganjima u vodu u Europskoj uniji.
"Studija je pokazala da je potrebno uložiti ukupno 255 milijardi eura u sljedećih 20 do 30 godina da ispunimo potrebe EU-a za vodom", rekao je Gosseens.
Kao pozitivan primjer učinkovitog korištenja vode navodi Flandriju, sjevernu regiju u Belgiji, gdje pada puno kiše. Flandrija je prije više od 20 godina uvela uredbu o kišnici kojom se zahtijeva da domovi ugrade kolektore za kišnicu. Stanovnicima je propisana minimalna i maksimalna upotrebu kišnice kako bi se smanjio rizik od poplava i oslanjanje na vodu iz slavine.
Nova rješenja
"To je značajno smanjilo potrošnju vode iz slavine na manje od 80 litara po stanovniku dnevno, a projekcije sugeriraju daljnje smanjenje na 50 litara", objasnio je Gosseens.
Europski gospodarski i socijalni odbor je zajedno s Europskim parlamentom krajem 2023. predstavio "EU Blue Deal" (Plavi plan EU-a). To je skup preporuka za održivu vodnu politiku Europske unije.
Plan se temelji na nizu mišljenja koja obuhvaćaju socijalne, gospodarske, okolišne i geopolitičke aspekte vode, kao i probleme koji se odnose na poljoprivredu, industriju i infrastrukturu. Cilj mu je da čista voda bude dostupna svakom stanovniku Europe.
Od nove Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, zatraženo je da u idućih pet godina upravo to bude prioritet. Elena Montani, dužnosnica Europske komisije, rekla je da razvijaju novu strategiju korištenja vode.
EGSO, savjetodavna institucija u Bruxellesu u kojoj sjedi 329 predstavnika sindikata, poslodavaca i nevladnih organizacija iz EU-a, organizirala je konferenciju s koje je poručila da će potrošači morati promijeniti ponašanje kako bi vodu koristili učinkovitije.
"Europljani još uvijek vide vodu kao nešto neograničeno. No moramo konačno shvatiti da je to oskudni resurs", rekla je bugarska profesorica Milena Angelova, članica EGSO-a.
Velike ljetne suše u zemljama poput Španjolske i Grčke dovele su ondje do pada rezervi vode, a stanovnici su bili pozvani da ne troše pitku vodu na zalijevanje vrtova i pranje automobila. U Barceloni je bilo ograničeno tuširanje na javnim bazenima.
Luis Silveira Rodriguez, predsjednik Portugalske udruge za zaštitu potrošača (DECO), smatra da vlade trebaju smanjiti gubitke u vodovodima i ulagati u infrastrukturu.
Pristupačne cijene
U Portugalu se 30 posto uskladištene i distribuirane vode ne uspije naplatiti ili se izgubi zbog neovlaštenog korištenja. Zbog degradacije cjevovoda gubi se 184 milijarde kubičnih metara vode, vrijedne 90 milijuna eura godišnje, rekao je Rodriguez.
Francesco Mascolo, potpredsjednik europske udruge javnih kompanija za upravljanje vodom Aqua Publica Europea, kaže da svi Europljani moraju imaju pristup vodi po pristupačnim cijenama.
"To znači da bi cijene vode trebale biti na najnižoj mogućoj razini", naglasio je. "Socijalne tarife i subvencije za vodu ključni su za osiguranje jednakog pristupa", dodao je.
"Vodeni bonus"
Talijanska inicijativa za 'socijalnu vodu', koja jamči 50 litara vode po osobi dnevno za obitelji u nepovoljnom položaju, model je za rješavanje ovog problema, smatra Mascolo. Siromašniji stanovnici, ovisno o dohotku kojeg primaju, imaju tzv. "vodeni bonus".
Mascolo kaže da ga u metropolitanskom području Milana koristi između 15.000 i 60.000 stanovnika.
No postavlja se pitanje tko će platiti za subvencioniranu vodu građanima. Vlade to rade putem prikupljenih poreza, ali čini se da to nije dovoljno uslijed općeg poskupljenja. Postoji stoga inicijativa da se velikim proizvođačima i zagađivačima više naplaćuje za potrošenu vodu, što bi možda moglo smanjiti pritisak na kućanstva.
"Problem je što potrošači plaćaju cijenu, a ne onečišćivači. Zbog toga moramo pronaći različite vrste modela koji će odrediti pravu cijenu vodi kao resursu", rekao je Par Dalhielm, predsjednik Europske federacije nacionalnih udruga vodnih usluga (EurEau).
Pametno korištenje
Za proizvodnju samo jednog kilograma mesa koristi se 15.000 litara vode, a za jedan par traperica 8000 litara. Poljoprivreda također guta ogromne količine vode.
"Moramo izgraditi Europu koja pametno koristi vodu", izjavio je Hans Gosseens, predsjednik organizacije Water Europe. On poziva na ugradnju tehnologija kojima bi se u proizvodnji i poljoprivredi racionalnije koristila voda. Ta je organizacija iz svog sjedišta u Bruxellesu provela socio-ekonomsku studiju o ulaganjima u vodu u Europskoj uniji.
"Studija je pokazala da je potrebno uložiti ukupno 255 milijardi eura u sljedećih 20 do 30 godina da ispunimo potrebe EU-a za vodom", rekao je Gosseens.
Kao pozitivan primjer učinkovitog korištenja vode navodi Flandriju, sjevernu regiju u Belgiji, gdje pada puno kiše. Flandrija je prije više od 20 godina uvela uredbu o kišnici kojom se zahtijeva da domovi ugrade kolektore za kišnicu. Stanovnicima je propisana minimalna i maksimalna upotrebu kišnice kako bi se smanjio rizik od poplava i oslanjanje na vodu iz slavine.
Nova rješenja
"To je značajno smanjilo potrošnju vode iz slavine na manje od 80 litara po stanovniku dnevno, a projekcije sugeriraju daljnje smanjenje na 50 litara", objasnio je Gosseens.
Europski gospodarski i socijalni odbor je zajedno s Europskim parlamentom krajem 2023. predstavio "EU Blue Deal" (Plavi plan EU-a). To je skup preporuka za održivu vodnu politiku Europske unije.
Plan se temelji na nizu mišljenja koja obuhvaćaju socijalne, gospodarske, okolišne i geopolitičke aspekte vode, kao i probleme koji se odnose na poljoprivredu, industriju i infrastrukturu. Cilj mu je da čista voda bude dostupna svakom stanovniku Europe.
Od nove Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, zatraženo je da u idućih pet godina upravo to bude prioritet. Elena Montani, dužnosnica Europske komisije, rekla je da razvijaju novu strategiju korištenja vode.
